Odluka o donošenju Detaljnog plana L uređenja stambene zone u Otoku - Zapad

8. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 34. Statuta Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/04.), Gradsko vijeće Grada Preloga na 31. sjednici, održanoj 7. 4. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Otoku - Zapad I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone u Otoku - Zapad (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU. Broj 4 "SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se sjeveroistočno od lokalne ceste LC 20037, u sjeverozapadnom dijelu naselja Otok. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cća 4,36 ha. _j-l_
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i u. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina n. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. "Detaljna namjena površina", kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice mješovite - pretežito stambene namjene /oznaka Ml/; - zelene površine uz ulični koridor /oznaka Zl/; - podvrtnice građevnih čestica pod šumom /oznaka Z2/, - površine pod šumom /oznaka Z3/; prilaze poljoprivrednim i šumskim površinama /oznaka PP/ - ulične koridore /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine i pješačke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. i) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica ili čestica druge namjene koja nije namijenjena gradnji. GLASNIK" Stranica 533 2) Namjena sv. određena je rafskim zom br. 2 namjena 3) Izuzetno, na česticama br. 9. i 10., pretežiti dio površine je namijenjen gradnji, a manji dio površine je namijenjen zadržavanju postojeće šume na podvrtnici.
Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka Ml/ omogućava formiranje građevne čestice prema kartografskom prikazu i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, . pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljopriv. i drugih velikih strojeva i si.), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično)

Članak 6.

- ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu: - jednu poslovnu građevinu određenu prema alineji 2 stavka 2 ovog članka, - ukoliko je čestica dovoljne dubine, jednu gospodarsku građevinu, koju je potrebno locirati u pojasu izgradnje pomoćnih građevina i to najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa Stranica 534 Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK" izgradnje osnovne građevine, a može biti namijenjena obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarske usluge, pranje automobila i automehaničarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - obrtničke proizvodnje koja ne utječe negativno na okolinu - proizvodnja proizvoda od tekstila, drveta, gline, mini pekara i mini mljekara) - biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, građevine za djelatnost pčelarstva, te proizvodnju i preradu meda i si.) 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu, unutar odgovarajuće označenih područja za razvoj građevina, na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, moguće je graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - iza osnovne građevine lociraju se:

Članak 6.

- pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, te - najmanje 12,0 m udaljeno od stambene građevine na vlastitoj građevnoj čestici i područja za razvoj osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, na pojedinoj građevnoj čestici se mogu graditi: - najviše jedan bazen površine do 60,0 m (sve vodene površine veće od 4,0 m se smatraju bazenom), - najviše jedno tenis, igralište za osobno korištenje koje se tretira uređenjem okućnice, - fiksni ili pokretni pčelinjaci, koje se od susjedne međe treba udaljiti najmanje 5,0 m ako su letišta okrenuta prema međi, a najmanje 1,0 m ako su okrenuta na drugu stranu, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: • - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici, - gnojne jame i - građevine za silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m . 5) Osim prerade mlijeka i meda na čestici nije moguće locirati građevine za preradu proizvoda životinjskog podrijetla. w

Članak 7.

Članak 7. 1) Zelene površine uz ulični koridor /oznaka Zl/ namijenjene su formiranju čestica i uređenju zelenila javnog režima korištenja. 2) Unutar zelenih površina uz ulični koridor nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture telekomunikacijske osim plinske redukcijske stanice koju je moguće locirati na čestici br. 21 i na način da je od linije regulacije uvučena 5,0 m, te da ne smeta prometu, niti pristupu na pojedinačne građevne čestice. 3) Zelena površina južno od lokalne ceste - LC 20037 (čestica br. 20) može se urediti kao livada ili se može pošumiti lokalno autohtonom vrstom visokog raslinja. 4) Zelenu površinu uz planiranu ulicu UK1 (čestica br. 21) može se urediti kao livadu, a na njoj se mogu i zasaditi bilo autohtona vrsta visokog raslinja ili voćke. 5) Zelene površine na česticama br. 20 i 21 moguće je urediti i zadržavanjem najkvalitetnijeg postojećeg raslinja, budući da se dijelovi ovih površina koriste kao vrtovi i voćnjaci. 6) Zelenu površinu čestice br. 22 potrebno je urediti kao travnjak.

Članak 8.

Članak 8. 1) Podvrtnice građevnih čestica pod šumom /oznaka Z2/ čine dio površine građevnih čestica br. 9. i 10, na kojima je potrebno zadržati šumu. 2) Unutar navedenih površina potrebno je raskrčiti prizemno šumsko raslinje (šikaru) i urediti prostor kao dio šume, ali nije dozvoljeno potpuno posijeći sumu. 3) Na podvrtnicama građevnih čestica pod šumom ne dozvoljava se nikakva gradnja građevina niti postava uređaja infrastrukture.
Članak 9. 1) Površina pod šumom /oznaka Z3/ čini područje većeg broja raznih zemljišnih čestica, a koje su danas pod šumom ili su u njenom neposrednom okruženju. ( Broj 4 Stranica "SLUŽBENI GLASNIK" 535 2) Na čestici je potrebno redovito održavati šumu, a nije dozvoljeno ništa graditi.

Članak 10.

Članak 10. i) Prilazi poljoprivrednim i šumskim površinama /oznaka PP/ formiraju se kao javne površine, radi održavanja pješačke i kolne veze s obradivim tlom. 2) Prilaze je potrebno urediti kao poljske putove - nabijanjem tla ili pošljunčavanjem. 3) Nije dozvoljeno popločavanje površina betonskim opločnicima niti asfaltiranje.
Članak 11. i) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2) Unutar zelene površine uličnog koridora UK1 predviđa se lociranje kabelskog razvodnog ormara za elektroopskrbu područja. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 13. i) Građevne čestice formiraju se' prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7. - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/. Clanak 14. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 5% planirane površine.

Članak 15.

Članak 15. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 16. 1) Dvije susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja utvrđuje se ovisno o namjeni i površini građevne čestice. 2) Za'čestice br. 9 i 10 veličina i površina građevina utvrđuje se u odnosu na dio površine čestice koji se smatra gradivim, a na kartografskom prikazu namjene površina je označen kao područje mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/. 3) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, Broj 4 Stranica 536 "SLUŽBENI GLASNIK" - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice, odnosno za čestice br. 9 i 10 gradivog dijela površine čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je za sve građevne čestice unutar obuhvata DPU-a jednak i iznosi kig <=0,40.
Članak 19. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice odnosno za čestice br 9 i 10 gradivog dijela površine čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je za sve građevne čestice unutar obuhvata DPU-a jednak i iznosi kis <=1,20.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina, određuje se kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine i iznosi Vosn=6,60m. 2) Maksimalno dozvoljena visina prateće građevine, koja se može graditi na građevnoj čestici mješovite, pretežito stambene /oznaka M l / uz izgrađenu osnovnu građevinu, određuje se kao visina najvišeg vijenca prateće građevine i iznosi Vpr=4,80m. 3) Maksimalno dozvoljena visina pomoćnih građevina koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka Ml/ uz izgrađenu osnovnu građevinu, određuje se kao visina najvišeg vijenca pomoćnih građevina i iznosi Vpom=3,00m, osim za spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m.

Članak 21.

Članak 21. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina na građevnim česticama ovisi o vrsti građevina koje se na čestici grade. 2) Maksimalno dozvoljen broj etaža iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Maksimalno dozvoljen broj etaža iznosi za prateće građevine najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 4) Maksimalno dozvoljen broj etaža iznosi za pomoćne građevine najviše dvije (2) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE.

Članak 22.

Članak 22. i) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina" i definicijom osnovne građevine iz članka 6. ovih odredbi. 2) Prateće i pomoćne građevine mogu se graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, ukoliko im je namjena e definirana člankom 6 ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 24. i) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7. - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina za razvoj građevine osnovne namjene, - površina za razvoj pratećih i pomoćnih građevina, te - udaljenost površina za razvoj građevina od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. * Broj 4 "SLUŽBENI 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine - ulici ili prema čestici javne zelene površine uz ulični koridor.

Članak 25.

Članak 25. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovnog korpusa osnovne građevine, dijela osnovne građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 3) Izvan navedene linije mogu se prepuštati istaci, nadstrešnice, erkeri, balkoni i slični elementi.

Članak 26.

Članak 26. 1) Osnovne građevine mo se locirati isključivo unutar površina za razvoj građevine osnovne namjene. 2) Prateće i pomoćne građevine lociraju se iza građevina osnovne namjene, a mogu se locirati unutar površina za razvoj građevine osnovne namjene i/ili unutar površina zä razvoj pratećih i pomoćnih građevina. 3) pomoćna kompleksna od međusobno povezanih prostora, prateću i/ili pomoćnu građevinu treba locirati najmanje 4,0 m udaljenu od uličnog pročelja osnovne građevine.
Članak 27. 1) Udaljenost pratećih, odnosno pomoćnih građevina od stambene građevine na vlastitoj građevnoj čestici i od pojasa za razvoj stambenih građevina na susjednim građevnim česticama ovisi o vrsti pojedine prateće ili pomoćne građevine i definirana je stavcima 3. i 4. članka 6. ovih odredbi. 2) Prateće i pomoćne građevine potrebno je locirati na istoj strani građevne čestice i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz kroz česticu, širine naj manj e 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 28.

Članak 28. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od prijenosa požara s jedne građevine na drugu, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i GLASNIK " Stranica 537 - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za proj ektiranj e i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. 1) U skladu s tradicijom područja, preporuča se oblikovanje građevina na način da imaju kosi krov nagiba od 30° - 45° pokriven glinenim crijepom. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Na krovu građevina, orijentiranom na ulicu - vertikalni krovni prozori čija visina prelazi visinu vijenca građevine, mogu se predvidjeti jedino kao element u zabatnom zidu, odnosno ispod donje kote prozora ne smije se nalaziti krovna ploha, niti horizontalni žljeb. 4) Na uličnom pročelju ne smije biti više od jednog zabata.

Članak 31.

Članak 31. 1) Izuzetno, ukoliko je građevni kompleks oblikovan na način da se mogu neupitno utvrditi visoke estetske kvalitete arhitekture - osnovna, prateća i pripadajuće pomoćne građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 2) Atika iznad krovne konstrukcije građevine ravnog krova, može iznositi do 45,0 cm, pri čemu se visina vijenca građevina mjeri na spojnoj točki stropne ploče i atike uličnog pročelja.

Članak 32.

Članak 32. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i Stranica 538 "SLUŽBEN izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 33.

Članak 33. i) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ako se pomoćne građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, x • - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 34.

Članak 34. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne .čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. .Članak 35. i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno GLASNIK" Broj 4 pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, javnih zelenih površine, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kada mreže vodoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih voda i oborinske odvodnje budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na navedene mreže komunalne infrastrukture.

Članak 36.

Članak 36. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina". 2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 3) Ukoliko je formirana samo jedna od više planiranih ulica, na koje se predviđa prometni priključak građevne čestice na prometnicu, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.

Članak 37.

Članak 37. i) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a potrebno ga je osigurati unutar površine čestice. 2) U slučaju formiranja prilaza na česticu s LC 20037, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.
Članak 38. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Preporuča se izvedba tradicijske ulične ograde od punih drvenih dasaka. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne žičane ograde visine do 1,60 m, sa ili bez parapeta najveće visine od 50 cm ili zelene ograde izvedene kao živica od ukrasnog ili ljekovitog bilja ili voćnih grmova. 5) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi prozračnom žičanom ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. •

Članak 39.

Članak 39. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 539 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: POTREBAN NAMJENA BROJ MJESTA BROJ GRAĐEVINE NA MJESTA 1. obrtnička 1 zaposleni 0,45 PGM proizvodnja i skladišta 2 2. uredski 100 m korisnog 2 PGM prostori prostora 2 3. trgovina, 100 m korisnog 4 PGM usluge, prostora ugostiteljstvo 4. stambene 1 stan 1PGM građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje ma m2 jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkiralisno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 40.

Članak 40. l) Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 41. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa.
Članak 42. i) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika: - za UK1 s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m, a - za UK2 s minimalno 4,50 do maksimalno 5,00. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.