Program mjera za unapređenje stanja u prostoru

14. Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (NN/RH br. 30/94. i 68/98.) i članka 15. Statuta Općine, Vijeće općine Belica na 10. sjednici, održanoj 20. 11. 1998. za sljedeće dvogodišnje razdoblje donosi PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU I. PROSTORNI PLANOVI 1. PROSTORNI PLAN OPĆINE BELICA Temeljni prostorni dokument kojim će se odrediti daljnji prostorni razvoj općine je Prostorni plan općine Belica. Njegova osnovna zadaća je redefiniranje granica građevnog područja i zona koje se ne smiju izgrađivati, te propisivanje uvjeta gradnje. Zakonom o prostornom uređenju propisano je da su općine dužne donijeti Prostorni plan do kraja 2000. godine. Ako općina ne ispuni ovu obavezu, izradu Prostornog plana za njezino pod ručje naručiti će nadležno ministarstvo na trošak te općine. To znači da izrada Prostornog plana Belice treba započeti u sljedećem dvogodišnjem razdoblju. Prostorni plan općine Belica. je hijerarhijski vezan za Županijski prostorni plan i treba slijediti koncepciju prostornog razvoja šireg prostora Žu- • • panije. Obzirom na trenutačni teritorij alno-politički ustroj, pretpostavka je da će stanovnici Općine u tijeku izrade i donošenja Prostornog plana općine Belica imati veći utjecaj nego što je to bilo u situaciji kad je plan obuhvaćao čitavo Međimurje. Prvenstveno se to odnosi na određivanje na koji način će se u budućnosti razvijati naselja Općine i za što će se koristiit neizgradiva površina između naselja. Prostornim planom potrebno je redefinirati postojeće granice građevnog područja na osnovu analize dosadašnjih demografskih, gospodarskih i kulturnih kretanja.

Naselje Belica u proteklih petnaestak godina doživjelo je znatne promjene. Poljoprivredna orijentacija, sa specijalizacijom kulture stvorila je dobru ekonomsku bazu za razvoj, što se jasno uočava kroz izgradnju novih dijelova Belice. Gospodarske promjene se danas očituju u pojavi sve manjeg broja poljoprivrednika koji obrađuju sve veće površine, što za posljedicu ima povećanje broja nepoljoprivrednih i mješovitih domaćinstava. To uvjetuje potrebu zapošljavanja sve većeg broja stanovnika u drugim djelatnostima, a time i povećanje potrebe za površinama namijenjenim privredi. Izgradnja kartodroma uz sportsku zračnu luku ukazuje na raznorodnost potreba koje se pojavljuju u prostoru, a očituju se u novim sadržajima kakvi u prošlosti nisu postojali. Ovakav gospodarski i društveni razvoj upućuje na promjene u organizaciji naselja i tipologiji parcela koji će trebati predložiti novim Prostornim planom. Strana 644 »SLUŽBENI Gardinovec radi svojih negativnih demografskih pokazatelja treba prije svega definirati odnos prema tom problemu. Ukoliko želi zadržati stanovništvo trebat će ponuditi povoljne uvjete za stambenu izgradnju. Veliki problem u slučaju Gardinovca predstavlja činjenica da Općina nema vlastitog zemljišta koje bi mogla ponuditi potencijalnim korisnicima. Međutim, uvjeti izgradnje se ne odnose samo na vlasništvo nad zemljištem, već i na mogućnost formiranja parcela koje svojim oblikovnim i smještajnim karakteristikama mogu biti interesantne potencijalnim korisnicima. To zapravo znači otvaranje novih zona gradnje izvan postojećih građevinskih okvira naselja. Ove zone.

radi veze na postojeću infrastrukturu, te izbjegavanje gradnje uz glavnu prometnicu, poželjno je formirati u nastavku postojećih dijelova naselja novije izgradnje. Prvenstveno područja topografskog naziva Zavrtje, Marof i Sirčeva lokva. Kao i kod Belice, Prostornim planom potrebno je redefinirati parcele javne namjene i dati im primjerene površine. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti transformaciji urbane strukture koja nastaje zamjenom stare građevne tipologije novom, pri čemu nastaju novi prostorni odnosi te se mijenja i cijelokupni ambijent naselja. Gardinovec, jednako kao i Belica iz povijesnih je razdoblja zadržao brojna jav na sakralna obilježja među kojima dominiraju različiti tipovi poklonaca. Ovi urbani elementi, jednako kao i urbano zelenilo naselju daju određeni identitet koji je danas sve ugroženiji. Tome najviše doprinosi upravo transformacija urbane strukture . Modernizacija građevina mijenja mjerilo naselja, čime se gubi na ambijentalnosti. Prostorni plan trebao bi iznaći rješenja za takav prostorni razvoj koji bi transformaciju urbane strukture pratio čuvanjem, ali i daljnjim razvojem ambijentalnih vrijednosti, u duhu tradicije naselja. Prostornim planom Općine Belica također je potrebno precizno odrediti lokacije i uvjete uređenja odlagališta komunalnog otpada koje će koristiti stanovnici općine, u skladu sa prostornim planovima višeg reda. 2. DETALJNI PLANOVI UREĐENJA 2.1. Detaljni plan uređenja stambenog naselja Travnik Belica Neizgrađen prostor naselja Belica, topografskog naziva Travnik obuhvaća sjenokoše smještene juž no od glavne ulice, sjeverno od Mostišča, istočno od novoizgrađenih ulica i zapadno od sekundarnog centra sa sadržajima osnovne škole i sportsko-rekreativne namjene.

Ovaj dio plana u proteklom razdoblju ostao je jedini nerealizirani unutar granica građevnog pod ručja Belice. Manji dio ovog prostora još uvijek je moguće urbanizirati prema uvjetima određenim PUMN-om Belica (»SI. vjesnik općine Čakovec« 13/85.). U prethodnim razdobljima najveći problem u realizaciji ovog dijela naselja činili su vlasništvo nad zemljištem i njegova stvarna namje GLASNIK« Broj 9 na. Radi se o privatnim parcelama korištenim u poljoprivredne svrhe. Kod većine vlasnika prevla dao je interes za iskorištavanjem ovog zemljišta kao poljoprivrednog, manje je bilo zainteresiranih da se prostor urbanizira i prenamijeni u stambeni. Ovaj odnos danas se ipak mijenja u korist urbanizacije. Kako rok važenja PUMN-a ističe u svibnju 1999. godine za preostali neizgrađeni prostor biti će potrebno izraditi detaljni plan uređenja. Novi detaljni plan definirat će uvjete gradnje i na osnovu njega će se vršiti formiranje parcela. Zbog svog centralnog položaja, blizine sekundarnog centra naselja i povoljnih mogućnosti komunalnog opremanja ovaj prostor predstavlja najoptimalnije područje nove izgradnje. U postupku izrade Detaljnog plana Travnik biti će potrebno nanovo izvršiti analizu interesa vlasnika zemljišta, jer o tome ovisi mogućnost realizacije novih stambenih ulica. Zahtjevi vlasnika se, prema saznanjima izrađivača programa mjera, uglavnom odnose na želju za formiranjem većih stambenih parcela nego što to na ovom prostoru predviđa PUMN. Detaljnim planom treba revidirati i postojeća infrastrukturna rješenja, što se prije svega odnosi na sistem odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Istim planom bilo bi uputno obuhvatiti i zonu novog centra, kako bi se njime i u buduće utvrdila jaivna namjena određenih površina unutar naselja. Prvenstveno se to odnosi na prostore koji se nadovezuju na parcelu dječjeg vrtića, osnovne škole i školskog parka a još uvijek nisu izgrađeni. Povećanje životnog standarda naselja Belica pretpostavlja povećanje potrebe za građevinama društvenog standarda pa je u skladu s tim potrebno čuvati prostore namijenjene javnim sadržajima. 2.2. Detaljni plan uređenja stambenog naselja Zavrtje — Gardinovec Na prostoru naselja Gardinovec u posljednje vrijeme došlo je do spontane urbanizacije dijela naselja topografskog naziva Zavrtje. Na ovom prostoru formiran je prodor nove ulice i počela je spontana stambena parcelacija, za sada uglavnom u granicama obuhvata građevinskog područja. Kako se radi o ravnom platou koji je pogodan za novu gradnju, a postoji interes da se ovaj dio naselja urbanizira za njega je potrebno izraditi detaljni plan. Granice obuhvata plana trebaju obuhvatiti cijelo neizgrađeno područje koje se nadovezuje na postojeću glavnu prometnicu. Trenutno je izvan granica građevnog područj a formirana jedna stambena parcela koju također treba obuhvatiti detaljnim planom, što je potrebno uskladiti i s prostornim planom koji za Gardinovec određuje granice građevnog područja. 2.3. Detaljni plan uređenja stambenog naselja Sirčeva lokva Gardinovec Na stambeno naselje Marof u Gardinovcu nadovezuje se prostor topografskog naziva Sirčeva lokva. Ovo područje je povoljna zona za nastavak Broj 9 »SLUŽBENI izgradnje naselja Gardinovec. Kako se radi o za sada praznom prostoru, formiranje novih stambenih parcela i izgradnju stambenih ulica uputno je izvesti na osnovu detaljnog plana koji će precizno definirati uvjete parcelacije i izgradnje.

Trenutno je ovaj prostor rubno područje na selja, a precizan obuhvat detaljnog plana i samim time daljnja urbanizacija definirat će se revizijom granica građevnog područja Gardinovca prostornim planom u skladu sa Zakonom. II. POSTUPAK DONOŠENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Postupak provođenja javne rasprave i usvaja nja prostornih planova propisan je člancima 24., 26b., 28. i 29a. Zakona o prostornom uređenju (NN/RH br. 30/94. i 68/98.), te Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN/RH br. 101/98.). 1. OBAVEZA PROVOĐENJA JAVNE RASPRAVE Javna rasprava je obavezna u postupku donošenja, izmjena i dopuna i stavljanja van snage prostornih planova. U nadležnosti općine Belica ova obaveza od nosi se na sljedeće prostorne planove: 1.1. Prostorni plan općine, 1.2. Urbanistički plan uređenja, 1.3. Detaljni plan uređenja, 1.4. mani Na razini Županije općina Belica sudionik je javne rasprave za: 1.5. Prostorni plan Županije, 1.6. Prostorni plan (bivše) općine Čakovec granice građevinskog područja, 1.7. Prostornih planova obilježja posebne namje ne ukoliko se njima utječe na prostor Općine. 2. VOĐENJE POSTUPKA JAVNE RASPRAVE 2.1. Prethodne rasprave i javna rasprava Postupak prethodnih rasprava i javne rasprave za prostorne planove vodi se na način propisan Zakonom o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakonom) i Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja planova (u daljnjem tekstu: Uredbom). U skladu s navedenom Uredbom, javni uvid u prijedlog općinskih prostornih planova traje 30 dana, a javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna i stavljanja van snage prostornih planova 15 dana.

Jedinstveni upravni odjel Općine zadužen je za organiziranje jedne ili više prethodnih rasprava, prikupljanje pismenih očitovanja sudionika prethodne rasprave, obavještavanje građanstva o otvaranju javne rasprave i javnog uvida, te organiziranje prikupljanja primjedbi i prijedloga, te GLASNIK« Strana 645 vođenje zapisnika o prijedlozima prostornih planova- 2.2. Komisija općinskog poglavarstva za provođenje postupka javne rasprave Komisija je operativno tijelo općinskog poglavarstva koja vrši ulogu nositelja izrade prostornog plana u skladu s Uredbom. Komisija za provođenje postupka javne rasprave ima funkciju da pregleda prikupljene primjedbe i prijedloge za vrijeme trajanja prethodnih rasprava i javne rasprave, utvrdi njihovu opravdanost i definira izrađivaču potrebne korekcije prijedloga plana na temelju utvrđenih opravdanih primjedbi. Komisija zajedno sa stručnim izrađivačem pri prema izvješće o javnoj raspravi u skladu s Uredbom. 3. DONOŠENJE PROSTORNIH PLANOVA Prostorne planove donosi Općinsko vijeće, sukladno Zakonu, Uredbi i Programu mjera unapređenja stanja u prostoru. III. PROGRAM OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN/RH br. 30/94. i 68/98.) i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN/RH br. 36/95. i 70/97.) potrebno je izraditi Program opremanja građevinskog zemljišta građevinama i uređajima komunal ne infrastrukture, kao zasebni dio Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Tim programom odredit će se koncepcija realizacije prostornih planova predviđenih ovim Programom mjera.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Belica objavljuje se u »Službenom glasniku Međimurske županije«. OPĆINSKO VIJEĆE BELICA Klasa: 021-05/98-01/50 Ur. br.: 2109/3-03-98 Belica, 20. 11. 1998. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Lovrenčić, v. r. 15, Temeljem članka 18. Zakona o Proračunu (»Na rodne novine« br. 92/94.) i članka 15. Statuta Općine Belica (»Službeni glasnik Međimurske župa nije« br. 3/94.), Općinsko vijeće Belica na 11. sjednici održanoj 11. 12. 1998. g. donosi Strana 646 »SLUŽBENI