Izvješće o stanju u prostoru

13. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (NN/RH br. 30/94. i 68/98.) i članka 15. Statuta Općine, Vijeće općine Belica na 10. sjednici, održanoj 20. 11. 1998., usvaja IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU 1. PREGLED VAŽEĆE PROSTORNE DOKUMENTACIJE 1.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC Općina Belica smještena je na središnjem prostoru Međimurske županije, zauzima površinu od 2 cea 27,75 km i graniči sa susjednim općinama Malom Suboticom, Podturen, Domašinec i Dekanovec, te Gradom Čakovcem. Važeći dokument prostornog uređenja kojim je generalno reguliran način uređenja i korištenja prostora za izgradnju na prostoru općine Belica je Prostorni plan ((bivše) općine Čakovec (»SI. vjesnik općine Čakovec« br. 5/78.). Ovaj plan od političko teritorijalnog ustroj ava- Međimurja kao županije ima time za izmjene i dopun« panijska skupština. 1.1.1. Granice građevnog područja Do donošenja Prostornog plana općine Belica, Prostornim planom (bivše) općine Čakovec su kao osnova prostornog rasta naselja određene granice građevnog područja. One su u sklopu ovog plana definirane za oba naselja u sastavu Općine Belicu i Gardinovec. Uređenje prostora za Belicu riješeno je i detaljnije Planom uređenja manjeg naselja. Za Gardinovec ne postoji sličan dokumenat kojim bi se detaljnije riješilo uređenje prostora. Za ovo naselje u okviru Prostornog plana općine izrađena je karta granica građevnog područja u mjerilu 1:2000 s naznačenim površinama za javnu namjenu. 1.2*. PLAN UREĐENJA MANJEG NASELJA BELICA Dokument u rangu planova uređenja manjih naselja koji je na snazi za naselje Belica je Plan uređenja manjeg naselja Belica donesen 1985. godine (»SI. vjesnik opć. Čakovec« br. 13/85.)- Plan GLASNIK« Broj 9 je izrađen za prostor cijelog naselja u mjerilu 1:2000.

2. KONCEPTUALNA OBILJEŽJA VAŽEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE I ANALIZA NJENE PROVEDENOSTI 2.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC Na snazi je Prostorni plan općine Čakovec, koji je kao dokument prostornog uređenja donesen još 1978. godine. Teritorijalno gledano taj plan je po krio područje Međimurja koje se kao prostorno- -geografska cjelina tada poklapalo s političkim ustrojem općine Čakovec. Ovaj plan je od tada mijenjan, odnosno dopunjavan u više navrata, ali uvijek zadržava osnovnu koncepciju. Ona počiva na ideji ravnomjernog demografskog, gospodarskog i kulturnog razvoja prostora Međimurja kroz hijerarhiju naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja. Definira granice građevnog područja unutar kojih je dozvoljena gradnja u skladu s gospodarskim mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture i na način da se čuvaju preostali neizgrađeni prostori između naselja. 2.1.1. Belica Belica je središnje naselje općine. Godine 1991. u Belici je živjelo 2498 stanovnika, odnosno cea 69% ukupnog stanovništva općine. Ovo naselje prema kriterijima Prostornog pla na (bivše) općine Čakovec spada u naselje I. stupnja centraliteta. Od 1978. kada je plan rađen, današnja Belica je povisila nivo društvenog standarda. Promatrajući obrađivane kriterije naselje da nas zadovoljava čak 4 od 6 promatranih uvjeta za svrstavanje u naselje II. stupnja centraliteta iz razdoblja izrade Prostornog plana. To su postojanje potpune osnovne škole, pošte, opskrbnog centra i zdravstvene stanice. Nedostaje knjižnica i kino koji su također uzeti kao uvjeti II. stupnja centraliteta. Kako je od izrade ovog plana prošlo dvadeset godina, kod izrade novog prostornog pla na Međimurja trebat će kvalitativno korigirati ovaj princip i prilagoditi ga današnjim uvjetima.

U proteklih dvadeset godina samo naselje je znatno prošireno i to najvećim dijelom prema Pribislavcu, prigradskom naselju Čakovca. Granice građevnog područja ovih dvaju naselja približile su se na pravcu prilazne ceste na cea 300 m, a na najbližoj točci gotovo se dodiruju. Između njih nalazi se prostor sportske i poljoprivredne zračne luke Pribislavec koja utječe na nemogućnost njihovog daljnjeg približavanja. Prema postavkama Prostornog plana, Belici gravitira drugo naselje u sastavu općine Gardinovec. Preko Male Subotice, središta susjedne općine, Belica je povezana s glavnim prometnim pravcima prema donjem Međimurju. U posljednje vrijeme ovaj smjer dobio je na značenju jer je njime Belica vezana na međunarodnu autocestu u izgradnji Broj 9 »SLUŽBENI Zagreb Goričan. Čvor Čakovec, izveden kod Sve tog križa udaljen je od Belice cea 8 km. Prostornim planom Belica je svrstana u poljoprivredno područje s kvalitetnim uvjetima za razvoj povrtlarskih kultura. Prednosti zemljišta is korištene su od strane lokalnog stanovništva u orijentaciji poljoprivrede na uzgoj krumpira, što se pokazalo uspješnim u proteklih dvadesetak godina. Na prostoru Općine predviđena je mogućnost i izgradnje radnih zona. Najznačajniji prostor za formiranje radne zone nalazi se južno od Belice, uz cestu prema Maloj Subotici. Posljednjom izmjenom granica građevnog područja iz 1998. godine prostor za izgradnju ove radne zone je proširen u skladu s Programom mjera Općine iz 1996. Istom izmjenom unutar granica naselja obuhvaćen je i prostor za potrebe privrede u sjevernom dijelu naselja, koji je već djelomično izveden prenamjenom i proširenjem stambenih parcela. Treća radna zona smještena je na rubnom području na selja prema Pribislavcu.

2.1.2. Gardinovec Za razliku od Belice, koja bilježi porast broja stanovnika, Gardinovec je u posljednjih 30 godina u demografskom smislu doživio stagnaciju. Bilježi negativnu stopu rasta, a neprestano je u porastu i prosječna starost stanovništva. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine Gardinovec je imao 1137 stanovnika, odnosno 31% ukupnog stanovništva Općine. Prostornim planom Gardinovcu su određene granice građevnog područja te definirane lokacije i površine za javnu namjenu. Smjernice prostornog razvoja uglavnom su svedene pod općenite postavke koje daje Prostorni plan ne obazirući se na posebitosti naselja. Prostorni plan predvidio je demografsku stag naciju Gardinovca i odljev stanovništva u Belicu, sam migracije u inozemstvo Naselje je u proteklom razdoblju izgrađivano pretežno u smjeru Belice i to u pravilu uz glavnu cestu. Ovaj dio Gardinovca razlikuje se od starog v • * • dijela naselja većim parcelama sirim starom zamjenom povijesne vom lzeradmom Prostornim anom nije posebno razrađena m postojećeg dijela naselja niti su ispitane mogućnosti njegove izgradnje koje bi zaustavile odljev stanovništva. 2.1.3. Građenje izvan granica građevinskog područja Izvan granica građevnog područja Prostornim planom je definirana mogućnost gradnje prometnica i drugih infrastrukturnih građevina, te građevina namijenjenih poljoprivredi. U okolici naselja postoji mogućnost izgradnje stočnih farmi. Južno od Belice, u nastavku radne zone koja se veže na cestu prema Maloj Subotici, smještena GLASNIK« Strana 641 je parcela veličine cea 6 ha namijenjena izgradnji građevina poljoprivrednog dobra, također prvenstveno stočnih farmi. Unutar ograđene parcele po stoji izgrađeno nekoliko građevina.

Parcela stare ciglane uz poljski put od Belice za naselje Držimurec danas je napuštena. Na parceli danas postoji nekoliko napuštenih građevina u vrlo lošem stanju koje se ne koriste. Izvan granica građevnog područja nalaze se građevine i prateći objekti sportske zračne luke, kao i parcela novoizgrađenog kartodroma. 2.2. PLAN UREĐENJA MANJEG NASELJA BELICA Nadovezujući se na postavke Prostornog plana (bivše) općine Čakovec PUMN Belica detaljno rješava prostor naselja. Granice zahvata obuhvaćaju cijelo naselje, te dodatno nešto južnije smještene radnu zonu i parcelu poljoprivrednog dobra. Na karti plana namjene površina prikazan je zračni prostor sletne staze sportske zračne luke koja se dijelom prostire iznad naselja. PUMN-om je detaljno određena namjena po vršina unutar granica građevnog područja, izrađen plan parcelacije stambenih i javnih površina, te građevina infrastrukture. Plan predviđa širenje naselja od starog dijela Belice, čiju centralnu točku označava župna crkva i prateće građevine župe i samostalna, prema za padu i jugu. Središte starog dijela naselja obliko valo se oko mjesta susreta triju najvažnijih prometnih pravaca ceste za Čakovec koja se dalje nastavlja prema Varaždinu, ceste za Malu Suboticu koja se nastavlja za Prelog i ceste do Gardinovca preko kojeg se Belica spaja s Dekanovcem, središtem dekanata za župu Belica. Osim ovih glavnih pravaca iz Belice vode još dva povijesna puta — jedan za Držimurec i drugi za Sveti Rok. Oni nisu asfaltirani i koriste se uglavnom kao izlaz na poljoprivredne povrišne i šume.

Osim ulica koje su se formirale oko središnjeg dijela sa crkvom, nešto novije stambeno naselje izgrađeno je na prostoru topografskog naziva Mostišče. Ova ulica ima izlaz na prometni pravac prema Maloj Subotici. Koncepcija plana uređenja manjeg naselj a predvidjela je objedinjavanje tih razdvojenih stambenih kvartova, starog dijela i Mostišča, iz gradnjom u međuprostoru. Predviđeno je formiranje sekundarnog centra naselja, s opskrbnim centrom, osnovnom školom, te sportskim i rekreativnim sadržajima uz cestu za Malu Suboticu. Time se otvorila mogućnost linearnog širenja centralnih sadržaja u pravcu sjever—jug, počevši od točke koju označava stari centar sa crkvom, pa do prostora škole, dječjeg vrtića i školskog parka. Iako je jedan od bitnih elemenata koncepcije plana koncentrirana izgradnja naselja, očito nije bilo moguće spriječiti tendenciju širenja Belice uz duž glavnog prometnog pravca Čakovec — Dekanovec a time i njeno razvlačenje po dugačkoj osi istok — zapad. Linearna izgradnja Belice rezultat je, između ostalog, i povijesnog nasljeđa. Površine grofovskog majura prostirale su se sjeverno Strana 642 »SLUŽBENI od glavne ulice, a poljoprivredne površine Feštetićeva vlastelinstva zapadno tik iza zadnje stambene parcele. Radi ovih ograničavajućih faktora najprihvatljiviji način organiziranja naselja u povijesnim razdobljima bila je linearna izgradnja uz glavni prometni pravac. Belica je linearnu koncepciju izgradnje nastavila i nakon uklanjanja ovih barijera. Naročito je izražena tendencija gradnje uzduž glavne prometnice od starog centra prema Čakovcu.

Spajanje Mostišča s ostatkom naselja izvedeno je, prema koncepciji PUMN-a, izgradnjom novih stambenih ulica koje se odvajaju u smjeru juga od glavne prometnice. Ove ulice nižu se odmah od ulask au Belicu čakovečkom cestom, pa prema starom centru« Još uvijek je ostao neizgrađen prostor koji obuhvaća sjenokoše smještene južno od glavne ulice, sieverno od Mostišča i zapadno od sekundarnog ima namj Ovaj dio plana u proteklom razdoblju bilo je teško realizirati, prvenstveno zbog vlasničkih od nosa i stvarne namjene parcela. Radi se o privatnim parcelama korištenim u poljoprivredne svrhe. Kod većine vlasnika prevladao je interes za iskorištavanjem ovog dijela zemljišta kao poljoprivrednog, manje je bilo zainteresiranih da se prostor urbanizira i prenamijeni u stambeni. Ovaj odnos danas se ipak mijenja u korist urbanizacije. Zbog svog centralnog položaja, blizine sekundarnog centra naselja i povoljnih mogućnosti komunalnog opremanja ovaj prostor danas predstavlja naj optimalnije područje nove izgradnje. 3. NEDOSTACI I DALJNJA PRIMJENA POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC GRANICE GRAĐEVNOG PODRUČJA Prostorni plan ((bivše) općine Čakovec je do izrade novog Prostornog plana Međimurske županije preuzeo ulogu županijskog plana. Njime su za sada određene i granice građevnog područja pojedinih naselja* Granice naselja Belica i Gardinovec će ovim planom ostati definirane sve do izrade Prostornog plana općine Belica, koji je prema Zakonu o prostornom uređenju, Općina dužna donijeti do kraja 2000. godine. Eventualne promjene granica građevnog područja prije donošenja Prostornog plana općine moguće su samo izmjenom Prostornog plana ((bivše) općine Čakovec. Ova procedura je, u skladu sa stupnjem plana, u nadležnosti Županijske skupštine, U rujnu 1998. usvojena je izmjena granica građevnog područja pokrenuta na osnovu postavki Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Belica iz 1996. godine. Sljedeću korekciju granica građevnog područja najoperativ nije je izvesti u sklopu redovitog postupka donošenja Prostornog plana općine.

GLASNIK« Broj 9 To se najviše odnosi na Gardinovec, za koji je prema demografskim pokazateljima važećeg Prostornog plana (bivše) općine Čakovec utvrđeno da unutar naselja ima dovoljno prostora. Međutim kvalitativnom analizom može se utvrditi da unutar naselja prevladavaju parcele koje svojim karakteristikama ne zadovoljavaju uvjete suvremene stambene izgradnje, niti uvjete koji bi omogućili suvremeniji pristup u organiziranju poljoprivrednog gazdinstva. Naselje je još uvijek pretežito zadržalo usku i dugačku parcelu, čija širina rijetko prelazi minimalnih 12 m. Na ovim parcelama danas se uočava postupna zamjena starih tipova izgradnje novima. Nekada je pretežitu iz gradnju činila prizemnica kojoj širinu izgradnje definira drvena konstrukcija krovišta i koja u pravilu ne prelazi 6 m. Na ovakvu stambenu zgradu nastavljale su se gospodarske građevine iste ili manje širine. Danas se u pravilu ovakva stambena tipologija zamijenjuje znatno širim katnicama. To ne samo da daje potpuno drugačiju sliku naselja, već stvara problem organizaciji parcele. U takvoj situaciji pojavljuje se i dodatni problem upotreba poljoprivredne mehanizacije. Na ovako us kim parcelama poljoprivredne strojeve je vrlo te ško upotrebljavati, jer im je otežano manipulira nje. S druge strane proces prestruktuiranja uskih parcela u veće, spajanjem susjednih čestica, je vremenski gledano spori proces, posebno ako je spontan. Tako se događa da kruto postavljene granice naselja, koje imaju opravdanje u maksimalnoj iskorištenosti infrastrukture prema broju postojećih domaćinstava, s druge strane stvaraju »umjet no« pomanjkanje građevinskog zemljišta. Iako prema primijenjenim kriterijima Prostornog plana Gardinovec zadovoljava, pa čak ima i viška slobodnog građevinskog zemljišta stvarno se radi o nedostatku kvalitetnih parcela koje bi mogle zadovoljiti današnjeg korisnika. A to je, uz niz drugih, jedan od razloga demografskog odljeva mlađe populacije.

Dodatni problem je vlasništvo nad zemljištem. U Gardinovcu je vlasništvo gotovo u potpunosti privatno, odnosno unutar granica građevnog pod ručja nema zemljišta u vlasništvu Općine. 3.2. PUMN BELICA PUMN Belica usvojen je 1985. godine i od ta da je dobrim dijelom i realiziran. To se posebno odnosi na nove stambene ulice planirane u smjeru Pribislavca. Najmanje je realiziran prostor južno od Ulice kralja Tomislava i sjeverno od Mostišča, koji je prvenstveno radi veličine poteza i broja vlasnika i najproblematičniji za realizaciju. Izgradnja građevina prema ovom planu moguća je do svibnja 1999. godine, kada u skladu s važe^ ćim Zakonom o prostornom uređenju (NN RH br. 30/94.) prestaje važiti. Osnova ovom tumačenju je članak 57. Zakona koji propisuje da se planovi prostornog uređenja doneseni temeljem starog Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN RH br. 54/80.,...) mogu koristiti najduže 5 godina od stupanja na snagu trenutno važećeg Zakona, nakon Broj 9 »SLUŽBENI kojeg roka prestaju važiti. Navedena činjenica najveći je nedostatak ovom planu. Koncepcija prostornog planiranja postavljena važećim Zakonom ne poznaje kategoriju plana uređenja manjeg naselja. Smjernice za uređenje na selja, posebice detaljno uređenje i parcelaciju radit će se, u skladu s postojećim Zakonom, detaljnim planovima uređenja koje prvenstveno karakterizira znatno manji obuhvat plana. U pravilu će se tako rješavati dijelovi naselja koji čine lolcne cjeline pogodne za realizaciju u jednoj ili nekoliko kraćih vremenskih etapa.

iPUMN Belica stoga nije potrebno mijenjati, već je prostorne probleme uputno riješiti izradom planova prema novom Zakonu. Ovo se posebno odnosi na prostore stambene izgradnje južno od Ulice kralja Tomislava, a sjeverno od Mostišča koje će u skladu sa zahtjevima vlasnika zemljišta trebati revidirati. Jednako tako ponovno treba pre ispitati današnje zahtjeve za sadržajima novog centra za koje treba i nadalje osigurati dovoljno slobodnog prostora za širenje. Posebni zahtjevi za uređenjem i korištenjem prostora odnose se na radne zone i prostore stočnih farmi, posebno sto ga što su ove površine posljednjom revizijom granica građevnog područja znatno povećane, a PUMN ih nije posebno detaljno riješio, već je uređenje ovih prostora upućivao na odredbe Prostornog plana (bivše) općine. 4. PROMJENE U SISTEMU PROSTORNOG PLANIRANJA Zadnjih nekoliko godina, ponajprije kao posljedica promjene društveno-političkog sistema, značajno su se promijenili uvjeti korištenja prostora. To je uzrokovalo i potrebu za revizijom sistema planiranja. Prostor Općine Belica se u proteklim razdobljima pravilno razvijao u skladu s planskim dokumentima, prije svega Prostornim planom (biv še) općine Čakovec, koji je obuhvatio čitavo Me đimurje. Osnovnu koncepciju ovog plana, a to je ravnomjerni demografski, gospodarski i kulturni razvoj, zasnovan na hijerarhiji naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja i dalje treba poštivati u reviziji planske dokumentacije, odnosno izradi nove.

Novi političko-teritorijalni ustroj omogLićava, da ukoliko će se poštivati navedeni osnovni principi, stanovništvo Općine može samo definirati razvojne prioritete i time doprinjeti povećanju kvalitete života u svojoj općini. 5. ZAVRŠNE ODREDBE Izvješće stanja u prostoru općine Belica objavljuje se u »Službenom glasniku Međimurske županije«. OPĆINSKO VIJEĆE BELICA Klasa: 021-05/98-01/49 PREDSJEDNIK Ur. br.: 2109/3-03-98 OPĆINSKOG VIJEĆA Belica, 20. 11. 1998. Stjepan Lovrenčić, v. r. GLASNIK« Strana 643