Preskoči na sadržaj

GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 19. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-17/1 · URBROJ 2109-2-02-26-28

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 848

Članak 11.

f. Poljoprivredna proizvodnja: biljna poljoprivredna proizvodnja i osnovna prerada poljoprivrednih proizvoda (voćarstvo, povrtlarstvo, uzgoj ukrasnog i ljekovitog bilja, uljare, vinarije i slično), uzgoj životinja - ograničeno u kapacitetu. g. Poljoprivredna proizvodnja se, kao prateći sadržaj stanovanja, može obavljati u poljoprivrednim gospodarskim građevinama (pratećim i pomoćnim), koje se obzirom na negativan utjecaj na stanovanje i okoliš, klasificiraju kao građevine: bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici i plastenici, pčelinjaci i sl., s potencijalnim izvorima zagađenja: prostori za držanje životinja, gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i slično. h. Na građevnoj čestici stambene namjene, građevine, odnosno prostori za držanje životinja ukupne neto površine do 90m2, kao i ostale poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja - gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i sl. neto površine pojedine građevine do 40 m2, smatraju se pomoćnim građevinama, a mogu se graditi samo ukoliko je stambena građevina već izgrađena ili se predviđa gradnja stambenogospodarskog kompleksa. i. Poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, čija površina prelazi površine određene prethodnim stavkom ovog članka, smatraju se gradnjom u komercijalne svrhe, te se na čestici stambene namjene mogu graditi kao prateći sadržaji u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti, prema uvjetima točke 14. pravila provedbe za pomoćne građevine.

Članak 11.

j. Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je, osim na u tu svrhu uređenim prostorima reciklažnih dvorišta, dodatno i individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora. k. Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema uzorku naselja, kao individualne ili višestambene. l. Unutar stambene zone individualnog načina gradnje na pojedinoj građevnoj čestici osnovna građevina može biti isključivo stambena ili se sadržaj stanovanja može kombinirati s tihim i čistim djelatnostima, isključivo namijenjena obavljanju tihe i čiste djelatnosti. Uz stambenu namjenu na pojedinoj čestici unutar individualne stambene zone mogu se locirati i drugi prateći sadržaji stambene namjene, u pratećim i/ ili pomoćnim građevinama prema uvjetima ovog članka. m. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone višestambenog načina gradnje, može se smjestiti jedna osnovna građevina isključivo višestambenog sadržaja ili s pratećim prostorima za tihe i čiste djelatnosti, uz koju se na čestici mogu locirati pomoćne građevine u funkciji garaža, spremišta komunalnog otpada ili infrastrukturnih servisa. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Na pojedinoj građevnoj čestici ne može biti više od jedne građevine stambene namjene.

Članak 11.

b. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 849 manjoj od 3 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. c. Udaljenost građevine iz podtočke b. od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4 m. d. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m. e. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3 m. f. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. g. Građevinskom međom smatra se granica čestice uz koju se gradi na udaljenosti manjoj od 3 m. h. Prilikom izdavanja akta o građenju građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica.

Članak 11.

i. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora. j. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine. k. Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2 m. l. Osnovna građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donešenog prostornog plana užeg područja udaljenost uličnog građevnog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10 m. Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena. m. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4 m. Iznimno, kad se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od 4 m. n. U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj udaljenosti, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, te da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama.

Članak 11.

4. izgrađenost građevne čestice a. Na građevnim česticama koje su veće od najmanjih, sveukupni koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0.4. b. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova, koje mogu sadržavati i poslovne prostore, građenih na: slobodnostojeći način, ne može biti veći od 0.6, a na ugrađeni način, ne može biti veći od 0.8, s time da se, ukoliko se predviđa koeficijent izgrađenosti veći od 0.6, njihova izgradnja definira planom užeg područja. c. Za izgradnju na ugrađeni način, koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0.5. d. Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za Stranica 850 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. korištenje, druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje. b. Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba). Izuzetno, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima, komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže.

Članak 11.

c. Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje kao individualna ili višestambena gradnja. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnost (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja. d. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada koja su namijenjena stanovanju, može imati najviše ukupno četiri
(4) etaže, odnosno jednu (1) podrumsku etažu i tri (3) nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk). e. Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha stropne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm. f. Visina osnovne građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 7 m. Visina osnovne građevine na područjima Grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može iznositi do 15 m, a na područjima drugih naselja do 10,5 m. g. Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza. Susjedne građevine smatraju se oblikovno usklađenim ako im je razlika u visini vijenca maksimalno visina jedne etaže. h. Maksimalna katnost interpolirane građevine je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Na pojedinačnim građevnim česticama reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na način: da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.

Članak 11.

b. Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste - 10 m, kod gradske kategorizirane ceste većeg značaja - 8 m, kod ostalih cesta - 5 m. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3 m. b. Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,6 m. Ograda prema susjednim česticama može se podizati najveće visine 2.0 m. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti izvedeno od drveta, pocinčane žice i slično ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da se ne ugrožava promet na javnoj površini. Radi osiguranja sigurnosti sudionika u prometu ulične ograde na česticama uglovnica moraju biti providne iznad punog podnožja.

Članak 11.

c. Dio seoske građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 851 čestice. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, odnosno željezničke pruge, građevna čestica se mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda se mora tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. d. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana se ne odnosi na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima. e. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2 m.

Članak 11.

U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. f. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3 m. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3 m. U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. b. Komunalno opremanje građevina i način priključenja na pojedini sustav komunalne infrastrukture vrši se sukladno poglavlju 2. ovih odredbi. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Nije moguća promjena namjene dijelova postojeće višestambene građevine, izuzev adaptacije prizemlja u prostore za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, ali je moguća kompletna prenamjena građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave ili poslovnu - uredsku građevinu, ukoliko korištenje građevine neće remetiti okolno stanovanje.

Članak 11.

b. Svo zemljište, koje se koristi u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje u građevinskom području naselja, koje je ovim Prostornim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta od susjedne međe mora iznositi najmanje 5 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. b. Uz stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine što služe redovitoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremišta ogrjeva i druge svrhe, te garaže, tako da su: prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, ili na međi, uz uvjet da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, te da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. c. Pomoćna poljoprivredna gospodarska građevina s izvorom zagađenja, treba od najbližeg stambenog prostora biti udaljena najmanje 12 m, a od regulacijskog pravca koji određuje poziciju osnovne građevine najmanje Stranica 852 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Članak 11.

37 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija pomoćne građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 6 m. d. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja potrebno je od regulacijskog pravca udaljiti najmanje 20 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 4 m. e. Poljoprivredne gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, koje su radi svoje komercijalne namjene, određene kao prateće, trebaju od najbliže stambene građevine biti udaljene najmanje 70 m. f. Druge pomoćne građevine ili prostori, koji nemaju poljoprivrednu namjenu (garaže, vrtne sjenice, spremišta alata, bazeni, fontane, igrališta i slično), lociraju se na čestici na način da s osnovnom i, ukoliko postoji, pratećom građevinom čine oblikovnu cjelinu, uz uvjet da se na pojedinoj stambenoj čestici ne može izgraditi više od jednog tenis igrališta, koje dodatno od najbližeg stambenog prostora treba biti udaljeno najmanje 12 m. g. Samostojeće pomoćne građevine, što uključuje i kioske, te reklamne panoe površine veće od 6m2, trebaju biti locirane iza regulacijskog pravca. h. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 11.

i. Pomoćna građevina može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida, (E=Po+P+NPE). j. Visina pomoćne građevine na područjima Grada može iznositi do 3 m, osim spremišta za poljoprivredne proizvode i strojeve, čija visina može iznositi do 5 m. k. Poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja (farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja) mogu se graditi kao prateći sadržaji u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti u naseljima ruralnih obilježja na udaljenosti najmanje 70 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj iste stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. l. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke (tovilišta) mogu se graditi prema uvjetima (udaljenostima) ovisno o kapacitetima (broj uvjetnih grla - UG): najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište do 10 UG iznosi 12 m; najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište 10-60 UG iznosi 50 m; najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište 60-100 UG iznosi 70 m; najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište 100-250 UG iznosi 200 m; najmanja udaljenost od državne ceste za tovilište 100-250 UG iznosi 50 m; najmanja udaljenost od kategoriziranih gradskih cesta za tovilište 100-250 UG iznosi 20 m; najmanja udaljenost od građevinskog područja za tovilište više od 250 UG iznosi 500 m; najmanja udaljenost od državne ceste za tovilište više od 250 UG iznosi 100 m;

Članak 11.

najmanja udaljenost od kategoriziranih gradskih cesta za tovilište više od 250 UG iznosi 50 m. m. Koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni su u poglavlju 1.4. n. Izuzetno, udaljenost staje, odnosno peradarnika od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je staja, odnosno peradarnik propisno udaljen od drugih građevinskih područja. o. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u ovom članku. p. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja), a isto vrijedi i kada se predmetne građevine smještaju kao prateća funkcija stambene čestice unutar stambenih zona svih naselja ruralnih obilježja. r. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: za kapacitet (broj uvjetnih grla UG) 5.000 - 18.000 pilića najmanja udaljenost od stambene građevine/ građevinskog područja je 70 m, najmanja udaljenost od državne ceste je 30 m, najmanja udaljenost od gradske kategorizirane ceste je 10 m; za kapacitet (broj uvjetnih grla UG) 18.000 - 25.000 pilića najmanja uda- Broj 7/2026.

Članak 11.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 853 ljenost od stambene građevine/građevinskog područja je 100 m, najmanja udaljenost od državne ceste je 50 m, najmanja udaljenost od gradske kategorizirane ceste je 20 m; za kapacitet (broj uvjetnih grla UG) više od 25.000 pilića najmanja udaljenost od stambene građevine/građevinskog područja je 200 m, najmanja udaljenost od državne ceste je 100 m, najmanja udaljenost od gradske kategorizirane ceste je 50 m. s. Veličina (kapacitet) pojedine građevine za uzgoj životinja (unutar naselja, u samostalnoj građevini za uzgoj izvan naselja ili unutar farme za uzgoj životinja) određuje se na temelju broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje, sukladno važećem Pravilniku o uvjetima kojima moraju zadovoljiti farme i o uvjetima za zaštitu životinja na farmama, te drugim važećim propisima. Sukladno posebnom propisu, uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iskazanih u poglavlju 1.4. Za životinje koje nisu sadržane, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene kilogramima i broja 500. Dozvoljeni kapacitet farme, odnosno građevine ili kompleksa građevina za uzgoj životinja utvrđuje se ovisno o lokaciji i s obzirom na uvjete iz ovog članka. t. Ukoliko posebnim propisima iz područja veterinarskih djelatnosti i zaštite okoliša nije normirano drugačije, u postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je dokazati posjedovanje ili dugoročni zakup poljoprivrednih površina na području Međimurja u funkciji proizvodnje hrane i/ili prihvata gnoja i gnojnice u omjeru: za krupnu stoku (goveda, konje i sl.), najmanje 1,5 ha po 1 životinji, za sitnu stoku (ovce, koze i sl.), najmanje 0,5 ha po 1 životinji, za svinje najmanje 100 m2 po 1 životinji, za male životinje i perad najmanje 10 m2 po 1 životinji.

Članak 11.

u. U postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi i posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenosti građevina za držanje životinja od stambenih zona. Ostali uvjeti gradnje građevina za uzgoj životinja jednaki su kao za ostale građevine na farmama, uz uvjet da: visina (vijenca) građevina koje nisu locirane unutar farme, već se grade kao samostalne građevine, ne može biti viša od 4,8 m, te da se za građevine koje se lociraju na podvrtnici, kolni prilaz i priključci na komunalnu infrastrukturu mogu osigurati spojem na stambenu česticu unutar naselja. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i prateće građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi. b. Prateće građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. c. Ukoliko se na građevnoj čestici u naselju, kao prateća građevina, predviđa bučna ili potencijalno opasna djelatnost, treba je locirati najmanje 20 m udaljeno od najbližih stambenih prostora na vlastitoj ili susjednoj čestici i 37 m udaljeno od regulacijskog pravca.

Članak 11.

d. Samostojeće prateće građevine trebaju biti locirane iza regulacijskog pravca. e. Prateća građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku i dvije (2) pune nadzemne etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,2 m (E=Po+P+Pk). f. Visina prateće građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5 m.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S5-1 1. broj samostalnih uporabnih cjelina (stan, poslovni prostor, garaža i sl.), broj kreveta i/ili funkcionalnih jedinica a. Kod individualnog načina gradnje broj stambenih jedinica u stambenoj građevini ne može biti veći od 3. 2. druga pravila provedbe a. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S5-2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru Stranica 854 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. a. Građevna čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog plana i relevantnim planom uređenja prostora. b. Gdje god je to moguće potrebno je izbjegavati formiranje građevnih čestica minimalnih dimenzija, osobito u pogledu minimalne dubine građevne čestice, a planiranje i određivanje dimenzija i oblika novih građevnih čestica prilagoditi i približiti postojećoj parcelaciji. c. Unutar zona povijesne ruralne matrice postojećih naselja, omogućava se gradnja na interpoliranim građevnim česticama. Nije dozvoljeno formiranje novih čestica manjih dimenzija. Interpolirana građevna čestica ne podrazumijeva nužno česticu manjih dimenzija između dvije susjedne građevne čestice s postojećom izgradnjom. Uvjeti gradnje na interpoliranim građevnim česticama su: minimalna širina iznosi 10 m, maksimalna katnost je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja, ukoliko takva tipologija nije uobičajena, nije dozvoljena gradnja ugrađenih građevina (građevine u nizu), ostali parametri izgradnje (površina čestice, udaljenost od susjednih međa, koeficijent izgrađenosti i ostalo) jednaki su kao za gradnju na ostalim građevnim česticama koje se ne smatraju interpoliranim. d. Građevna čestica slobodnostojeće, prizemne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 400 m2, najmanja širina iznosi 16 m, a najmanja dubina iznosi 25 m.

Članak 12.

e. Građevna čestica slobodnostojeće, katne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 540 m2, najmanja širina iznosi 18 m, a najmanja dubina iznosi 30 m. f. Građevna čestica poluugrađene, prizemne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 300 m2, najmanja širina iznosi 12 m, a najmanja dubina iznosi 25 m. g. Građevna čestica poluugrađene, katne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 490 m2, najmanja širina iznosi 14 m, a najmanja dubina iznosi 35 m. h. Građevna čestica ugrađene, prizemne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 200 m2, najmanja širina iznosi 8 m, a najmanja dubina iznosi 25 m. i. Građevna čestica ugrađene, katne izgradnje određuje se sljedećim oblikovnim parametrima: najmanja površina iznosi 150 m2, najmanja širina iznosi 6 m, a najmanja dubina iznosi 25 m. j. Iznimno od podtočaka d. - i. ove točke, u slučajevima interpolacije novih građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, moguće je građevnu česticu dimenzija određenih prema uvjetima iz ovog članka, u odnosu na pristupnu prometnicu orijentirati na način da je uz liniju regulacije položena dužom stranom. k. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu uporabu građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup sa javne prometne površine.

Članak 12.

l. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje, objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. m. Prilikom formiranja građevnih čestica potrebno je poštivati načelo racionalnog korištenja prostora te čestice formirati neposrednim nastavljanjem jedne do druge, odnosno granice susjednih građevnih čestica formirati tako da čine među tih dviju građevnih čestica. n. Iznimno od prethodne podtočke, ukoliko se kao posljedica parcelacije čestica formira međuprostor između dvije susjedne građevne parcele, njegova širina mora biti minimalno jednaka minimalno dozvoljenoj širini građevne čestice prema uvjetima ovog članka. Ukoliko nije moguće postići minimalnu širinu, tako formirani međuprostori privode se konačnoj namjeni - zelene površine u vlasništvu vlasnika čestice, te se kao takve moraju uređivati i održavati. o. Građevna čestica ne može se osnivati, niti se na njoj može vršiti gradnja, na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za najveći protok vode ili pristup vodotoku. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Prateći sadržaj stambene namjene određuje se kao djelatnost koja se može miješati sa stanovanjem na istoj građevnoj čestici u stambenim zonama, a u određenim slučajevima i u zonama centralnih i društvenih funkcija, Broj 7/2026.

Članak 12.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 855 pri čemu se djelatnosti dijele s obzirom na mogući negativni utjecaj na stanovanje, na tihe i čiste djelatnosti, bučne i potencijalno opasne djelatnosti te poljoprivrednu proizvodnju. b. Tihe i čiste djelatnosti, kao pretežito poslovne djelatnosti, kod obavljanja kojih se ne javljaju negativni utjecaji na okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, odnosno intelektualne i slične usluge, koje se obavljaju u uredima, osobne usluge, pretežito obrtničke razine (frizerske, kozmetičke, fotografske, krojačke, postolarske i slično), specijalizirane trgovačke djelatnosti prikladne za obavljanje u malim prostorima i bez potrebe za većim skladištima i/ili manipulativnim prostorom, specijalizirane usluge koje se obavljaju u malim ordinacijama (farmaceutske, liječničke, veterinarske usluge isključivo za male životinje i slično), ugostiteljske djelatnosti bez bučnih muzičkih ili drugih sadržaja (restorani, caffe barovi, pansioni, manji hoteli i slično), određene vrste usluga iz djelokruga stanovanju kompatibilnih društvenih djelatnosti, manje frekvencije korisnika, kao što su odgojne, obrazovne i socijalne usluge dnevnog ili stacionarnog tipa, koje ne utječu na smanjenje kvalitete stanovanja okolnog područja (udomiteljske usluge, zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba, dječji vrtići, dopunsko obrazovanje i slično), druge djelatnosti koje nemaju negativan učinak na kvalitetu stanovanja. c. Za građevine, odnosno prostore tihih i čistih djelatnosti, koje se pojavljuju kao prateći sadržaj stanovanju, nema ograničenja u lociranju u odnosu na stambene prostore, a navedene sadržaje je moguće locirati u osnovnoj ili pratećoj građevini na čestici.

Članak 12.

d. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti, kao proizvodne i poslovne djelatnosti, kod kojih se potencijalno javlja negativan učinak na stanovanje ili okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, ali koji utjecaji se mogu svesti u propisima dozvoljene okvire, primjenom posebnih mjera zaštite su: ugostiteljske usluge s potencijalno bučnim sadržajima (noćni klubovi, disko klubovi, ugostiteljski prostori s pratećim vanjskim športskim igralištima i slično), usluge servisa (automehaničarske, autoelektričarske i slično), proizvodnja u malim radionicama (stolarskim, limarskim, strojobravarskim i slično), druge djelatnosti koje, uz primjenu mjera zaštite, nemaju negativan učinak na kvalitetu stanovanja. e. Mogućnost i uvjeti lociranja građevina, odnosno prostora za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, koji se pojavljuju kao prateći sadržaji stanovanju na istoj građevnoj čestici, ovisi o funkcionalnoj zoni u kojoj se čestica nalazi, uz uvjet da se takve djelatnosti smještavaju u pratećoj građevini. Pri tome na istoj čestici nije dozvoljeno miješanje sadržaja društvenih sadržaja i bučnih, te potencijalno opasnih djelatnosti. f. Poljoprivredna proizvodnja: biljna poljoprivredna proizvodnja i osnovna prerada poljoprivrednih proizvoda (voćarstvo, povrtlarstvo, uzgoj ukrasnog i ljekovitog bilja, uljare, vinarije i slično), uzgoj životinja - ograničeno u kapacitetu. g. Poljoprivredna proizvodnja se, kao prateći sadržaj stanovanja, može obavljati u poljoprivrednim gospodarskim građevinama (pratećim i pomoćnim), koje se obzirom na negativan utjecaj na stanovanje i okoliš, klasificiraju kao građevine: bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici i plastenici, pčelinjaci i sl., s potencijalnim izvorima zagađenja:

Članak 12.

prostori za držanje životinja, gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i slično. h. Na građevnoj čestici stambene namjene, građevine, odnosno prostori za držanje životinja ukupne neto površine do 90 m2, kao i ostale poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja - gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i sl. neto površine pojedine građevine do 40 m2, smatraju se pomoćnim građevinama, a mogu se graditi samo ukoliko je stambena građevina već izgrađena ili se predviđa gradnja stambenogospodarskog kompleksa. i. Poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, čija površina prelazi površine određene prethodnim stavkom ovog članka, smatraju se gradnjom u komercijalne svrhe, te se na čestici stambene namjene mogu graditi kao prateći sadržaji u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti, prema uvjetima točke 14. pravila provedbe za pomoćne građevine. j. Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je, osim na u tu svrhu uređenim prostorima reciklažnih dvorišta, dodatno i individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora. k. Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja Stranica 856 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. prostora i gradnje određenih prema uzorku naselja, kao individualne ili višestambene.

Članak 12.

l. Unutar stambene zone individualnog načina gradnje na pojedinoj građevnoj čestici osnovna građevina može biti isključivo stambena ili se sadržaj stanovanja može kombinirati s tihim i čistim djelatnostima, isključivo namijenjena obavljanju tihe i čiste djelatnosti. Uz stambenu namjenu na pojedinoj čestici unutar individualne stambene zone mogu se locirati i drugi prateći sadržaji stambene namjene, u pratećim i/ili pomoćnim građevinama prema uvjetima ovog članka. m. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone višestambenog načina gradnje, može se smjestiti jedna osnovna građevina isključivo višestambenog sadržaja ili s pratećim prostorima za tihe i čiste djelatnosti, uz koju se na čestici mogu locirati pomoćne građevine u funkciji garaža, spremišta komunalnog otpada ili infrastrukturnih servisa. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Na pojedinoj građevnoj čestici ne može biti više od jedne građevine stambene namjene. b. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. c. Udaljenost građevine iz podtočke b. od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4 m.

Članak 12.

d. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m. e. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3 m. f. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. g. Građevinskom međom smatra se granica čestice uz koju se gradi na udaljenosti manjoj od 3 m. h. Prilikom izdavanja akta o građenju građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica. i. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora. j. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine. k. Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2 m. l. Osnovna građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donešenog prostornog plana užeg područja udaljenost uličnog građevnog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10 m. Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena.

Članak 12.

m. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4 m. Iznimno, kad se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od 4 m. n. U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj udaljenosti, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, te da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama. 4. izgrađenost građevne čestice a. Na građevnim česticama koje su veće od najmanjih, sveukupni koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0.4. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 857 b. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova, koje mogu sadržavati i poslovne prostore, građenih na: slobodnostojeći način, ne može biti veći od 0.6, a na ugrađeni način, ne može biti veći od 0.8, s time da se, ukoliko se predviđa koeficijent izgrađenosti veći od 0.6, njihova izgradnja definira planom užeg područja. c. Za izgradnju na ugrađeni način, koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0.5. d. Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se.

Članak 12.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za korištenje; druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje. b. Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba). Izuzetno, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima, komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže. c. Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje kao individualna ili višestambena gradnja. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnost (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja.

Članak 12.

d. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada koja su namijenjena stanovanju, može imati najviše ukupno četiri
(4) etaže, odnosno jednu (1) podrumsku etažu i tri (3) nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk). e. Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha stropne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm. f. Visina osnovne građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 7 m. Visina osnovne građevine na područjima Grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može iznositi do 15 m, a na područjima drugih naselja do 10,5 m. g. Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza. Susjedne građevine smatraju se oblikovno usklađenim ako im je razlika u visini vijenca maksimalno visina jedne etaže. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Na pojedinačnim građevnim česticama reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na način: da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. b. Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.

Članak 12.

9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne Stranica 858 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. ceste - 10 m, kod gradske kategorizirane ceste većeg značaja - 8 m, kod ostalih cesta - 5 m. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3 m. b. Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,6 m. Ograda prema susjednim česticama može se podizati najveće visine 2.0 m. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti izvedeno od drveta, pocinčane žice i slično ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da se ne ugrožava promet na javnoj površini. Radi osiguranja sigurnosti sudionika u prometu ulične ograde na česticama uglovnica moraju biti providne iznad punog podnožja.

Članak 12.

c. Dio seoske građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, odnosno željezničke pruge, građevna čestica se mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda se mora tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. d. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana se ne odnosi na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima. e. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2 m.

Članak 12.

U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. f. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3 m. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Koridori planiranih prometnica ucrtani su načelno, te će se njihova točna lokacija u prostoru definirati projektnom dokumentacijom za ishođenje akta o građenju. Prilikom izrade projektne dokumentacije planirati minimalnu širinu koridora širine 8.5 m, što podrazumijeva minimalno dvosmjeran promet širine kolnika min. 5.5 m, s obostrano izvedenim nogostupima min širine 1.5 m. b. Sukladno prethodnoj podtočki formira se građevna čestica namjene javne prometne površine, kojom se osigurava neposredan pristup na građevne čestice stambene namjene. c. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3 m. U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja.

Ostali akti u ovom izdanju (19)