Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026. - 2030.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 805 Podaci za izračun ovog pokazatelja preuzimaju se iz službenih analiza tržišta nekretnina, poput izvješća »Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske« Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu. Tablica 65. Indeks priuštivosti stana destinacije Sv. Martin na Muri 9.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2023, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut Zagreb, 7,7 7,7 7,9 8,1 8,2 https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/ stambeno/Pregled-trzista-nekretnina-2023.pdf REZULTAT 7,70 7,70 7,90 8,10 8,20 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupno smanjenje priuštivosti stanovanja tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost indeksa povećala se s 7,70 u 2020. i 2021. godini na 8,20 u 2024. godini. Rast vrijednosti indeksa znači da je za kupnju stana potrebno sve više godišnjih dohodaka kućanstva, što upućuje na postupno pogoršanje dostupnosti stanovanja. Ovakav trend odražava šire promjene na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj, gdje posljednjih godina dolazi do rasta cijena stambenih nekretnina. U kontekstu turističkog razvoja, rast indeksa priuštivosti stanovanja može biti djelomično povezan s povećanom potražnjom za nekretninama u destinacijama koje razvijaju turističku ponudu. Nekretnine u takvim područjima često postaju zanimljive za investicije, kupnju kuća za odmor ili turistički najam, što može dodatno utjecati na rast cijena.

Unatoč uočenom rastu vrijednosti indeksa, promjena u promatranom razdoblju relativno je umjerena. Povećanje s 7,70 na 8,20 ukazuje na postupan, ali ne nagao rast cijena nekretnina u odnosu na dohotke stanovništva. Takav trend zasad ne upućuje na izrazite poremećaje na tržištu stanovanja, ali ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem dostupnosti stanovanja u destinaciji. U kontekstu upravljanja turističkim razvojem, ovaj pokazatelj predstavlja važan instrument za praćenje mogućih dugoročnih utjecaja turizma na tržište nekretnina. Sustavno praćenje indeksa priuštivosti stanovanja omogućuje pravodobno prepoznavanje trendova koji bi mogli utjecati na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo i na društvenu održivost turističkog razvoja. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da dostupnost stanovanja u destinaciji pokazuje trend postupnog smanjenja, ali trenutačno ne ukazuje na izražene poremećaje koji bi bili izravno povezani s razvojem turizma. 5.9. ZAPOSLENOST, GOSPODARSTVO I VAŽNOST TURIZMA 5.9.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) Pokazatelj raspoloživosti dodatne radne snage koristi se za procjenu kapaciteta lokalnog tržišta rada da odgovori na potrebe turističkog sektora. Turizam je radno intenzivna djelatnost koja u razdobljima povećanog turističkog prometa zahtijeva dodatnu radnu snagu u različitim sektorima, osobito u ugostiteljstvu, smještajnim objektima, trgovini, prijevozu i drugim uslužnim djelatnostima.

Ovaj pokazatelj analizira potencijal dostupne radne snage u destinaciji, uzimajući u obzir dva ključna elementa: stopu nezaposlenosti, odnosno broj nezaposlenih osoba koje bi potencijalno mogle biti uključene u turističke aktivnosti broj izdanih radnih dozvola za strane radnike, koji ukazuje na potrebu za dodatnom radnom snagom izvan lokalnog tržišta rada Podaci za ovaj pokazatelj temelje se na službenim evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i nadležnih tijela za izdavanje dozvola za boravak i rad stranih državljana. Stranica 806 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Analiza kretanja broja nezaposlenih osoba i broja izdanih radnih dozvola omogućuje procjenu postoji li dovoljno raspoložive radne snage za potrebe turističkog sektora ili se taj nedostatak nadoknađuje zapošljavanjem stranih radnika. Tablica 66. Raspoloživost dodatne radne snage destinacije Sv. Martin na Muri 10.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj nezaposlenih 60-80 55-75 46-65 40-60 35-55 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupno smanjenje raspoloživosti lokalne radne snage tijekom promatranog razdoblja. Broj nezaposlenih osoba u destinaciji kreće se u relativno niskom rasponu od približno 35 do 55 osoba, što upućuje na relativno ograničen potencijal dodatne radne snage na lokalnom tržištu rada. Istodobno, podaci o izdanim radnim dozvolama za strane radnike pokazuju da se dio potreba za radnom snagom u turističkom sektoru nadoknađuje zapošljavanjem radnika iz drugih zemalja. Takav trend sve je izraženiji u turističkim destinacijama s razvijenim sektorom usluga, gdje rast turističkog prometa stvara dodatnu potražnju za radnom snagom koju lokalno tržište rada ne može u potpunosti zadovoljiti.

Relativno nizak broj nezaposlenih osoba može se promatrati kao pozitivan pokazatelj gospodarske aktivnosti i stabilnosti tržišta rada, ali istodobno može predstavljati izazov za sektore koji ovise o sezonskom zapošljavanju, poput turizma i ugostiteljstva. U kontekstu upravljanja turističkim razvojem, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da daljnji rast turističkog prometa može povećati potrebu za dodatnom radnom snagom, osobito tijekom vršnih razdoblja turističke sezone. U takvim okolnostima sve važniju ulogu mogu imati radnici iz drugih regija ili strani radnici koji privremeno dolaze raditi u turističkom sektoru. Sveukupno gledano, pokazatelj sugerira da lokalno tržište rada trenutno raspolaže ograničenim rezervama radne snage, zbog čega daljnji razvoj turizma može zahtijevati dodatne mjere u području upravljanja ljudskim resursima, uključujući obrazovanje i osposobljavanje radne snage, privlačenje radnika iz drugih područja te unapređenje uvjeta rada u turističkom sektoru. 5.10. PROCJENA DOSTIGNUTE RAZINE PRIHVATNOG KAPACITETA ANALIZA SCENARIJA Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta destinacije Sveti Martin na Muri temelji se na sveobuhvatnoj analizi prostornih, infrastrukturnih, društvenih i ekonomskih pokazatelja definiranih u Planu upravljanja destinacijom. U tom kontekstu, prihvatni kapacitet ne promatra se isključivo kao numerička granica broja posjetitelja, već kao dinamičan odnos između intenziteta turističkih aktivnosti i sposobnosti prostora da očuva svoju funkcionalnost, identitet i kvalitetu života lokalne zajednice.

Analiza pokazuje da se destinacija trenutno nalazi u fazi stabilnog i kontroliranog turističkog razvoja. Razina turističkog opterećenja nije takva da uzrokuje značajne negativne učinke, no istovremeno su prisutni određeni indikatori koji upućuju na potrebu sustavnijeg upravljanja budućim rastom. U segmentu smještajnih kapaciteta vidljiva je relativno uravnotežena struktura koja predstavlja jednu od ključnih snaga destinacije. Hotelski sektor, predvođen Termama Sveti Martin, osigurava stabilnu osnovu višednevnog boravka i kvalitetnije potrošnje, dok privatni smještaj i ostali ugostiteljski objekti doprinose fleksibilnosti ponude i prilagodbi različitim tržišnim segmentima. Upravo takva kombinacija omogućuje izbjegavanje ekstremne apartmanizacije, što je čest problem u turistički intenzivnijim destinacijama. S druge strane, turistička potražnja pokazuje određenu razinu koncentracije, osobito u vršnim razdobljima i na ključnim lokacijama kao što su termalni kompleks, područje uz rijeku Muru te zone manifestacija. Iako takva koncentracija još uvijek ne prelazi granice prihvatljivog, ona predstavlja jasan signal potencijalnog budućeg pritiska na prostor i infrastrukturu ako se razvoj ne bude pažljivo usmjeravao. Prostorni aspekti dodatno potvrđuju relativno povoljno stanje. Velik udio prirodnih i ruralnih površina, očuvan krajobraz te disperzija turističkih sadržaja omogućuju ravnotežu između korištenja prostora i njegove zaštite. Međutim, određeni trendovi, poput postupne prenamjene stambenih objekata u turističke svrhe ili širenja vikend zona, ukazuju na potrebu preventivnog djelovanja kako bi se očuvala dugoročna održivost prostora.

Komunalna i prometna infrastruktura zasad uspješno odgovaraju na potrebe destinacije, ali njihova otpornost na vršna opterećenja nije neograničena. Tijekom intenzivnijih turističkih razdoblja dolazi do povećanog priti- Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 807 ska na sustave odvodnje, gospodarenja otpadom i prometne dostupnosti, osobito na lokalnim prometnicama i u zonama s većom koncentracijom posjetitelja. To jasno upućuje na činjenicu da se prihvatni kapacitet ne smije promatrati statično, već kroz prizmu sezonskih oscilacija i lokalnih specifičnosti. Posebno je važno istaknuti društvenu dimenziju, koja u ovom trenutku predstavlja jednu od najstabilnijih komponenti sustava. Turizam se u pravilu percipira kao pozitivan faktor razvoja, a razina konflikta između lokalnog stanovništva i turističkih aktivnosti je niska. Upravo taj element predstavlja važan kapital destinacije, ali i obvezu da se daljnji razvoj vodi na način koji neće narušiti postojeću ravnotežu. Zaključno, može se utvrditi da se Sveti Martin na Muri nalazi u fazi održivog, ali osjetljivog rasta. Destinacija još uvijek raspolaže određenim slobodnim kapacitetom za razvoj, no istovremeno ulazi u razdoblje u kojem je ključno uspostaviti jasne mehanizme upravljanja kako bi se spriječili negativni učinci nekontroliranog rasta. 5.11. ANALIZA SCENARIJA Razvoj destinacije u narednom razdoblju moguće je promatrati kroz nekoliko scenarija koji proizlaze iz različitih pristupa upravljanju turističkim razvojem. Svaki od njih nosi specifične implikacije na prihvatni kapacitet i dugoročnu održivost.

Prvi, ujedno i najpoželjniji scenarij, odnosi se na kontrolirani i strateški vođen razvoj. U takvom modelu naglasak se stavlja na kvalitetu turističke ponude, povećanje vrijednosti po gostu te ravnomjernu prostornu i vremensku raspodjelu turističkih tokova. Razvoj se temelji na selektivnim oblicima turizma - poput wellnessa, eno-gastronomije i aktivnog odmora - koji prirodno generiraju dulji boravak i manji pritisak na prostor. Posljedice ovakvog pristupa uključuju očuvanje prirodnih resursa, stabilan rast prihoda te jačanje identiteta destinacije kao održive i kvalitetne turističke regije. Drugi scenarij podrazumijeva intenzivan rast bez adekvatnog upravljanja. Takav razvoj može biti potaknut povećanim interesom investitora, širenjem privatnog smještaja i rastom jednodnevnih posjeta. Iako bi kratkoročno mogao rezultirati povećanjem turističkog prometa, dugoročno bi doveo do niza negativnih posljedica. Među njima se posebno ističu povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu, degradacija prostora uz rijeku Muru, smanjenje kvalitete boravka te postupno narušavanje percepcije destinacije. Upravo ovakav scenarij predstavlja najveći rizik za Sveti Martin na Muri. Treći scenarij odnosi se na stagnaciju razvoja, odnosno situaciju u kojoj se destinacija ne prilagođava novim trendovima i ne razvija nove proizvode. Takav pristup može dovesti do gubitka konkurentnosti, smanjenja interesa tržišta i prevelike ovisnosti o postojećim ključnim nositeljima ponude, prije svega termalnom turizmu.

Iako ovaj scenarij ne generira izravne pritiske na prihvatni kapacitet, dugoročno je nepovoljan s aspekta ekonomskog razvoja. Sagledavajući sve navedeno, jasno je da optimalan razvojni smjer predstavlja kontrolirani scenarij koji kombinira umjereni rast s aktivnim upravljanjem resursima i turističkim tokovima. 5.12. ZAKLJUČAK I PREPORUKE Analiza prihvatnog kapaciteta i razvojnih scenarija ukazuje na nekoliko ključnih zaključaka. Destinacija Sveti Martin na Muri trenutno nije preopterećena te raspolaže određenim prostorom za daljnji razvoj. Istovremeno, postoje jasni signali da bi nekontrolirani rast mogao dovesti do negativnih posljedica, osobito u segmentima infrastrukture, prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva. U tom kontekstu, budući razvoj destinacije treba se temeljiti na pažljivo uravnoteženom pristupu koji uključuje: • usmjeravanje razvoja smještajnih kapaciteta prema kvalitetnijim i diferenciranim oblicima ponude, uz ograničavanje nekontroliranog širenja privatnog smještaja • zaštitu prostora, osobito osjetljivih prirodnih zona uz rijeku Muru, kroz jasne prostorne i planske mehanizme • razvoj novih turističkih sadržaja izvan glavnih točaka kako bi se smanjila koncentracija posjetitelja i potaknula disperzija turističkih tokova • kontinuirano ulaganje u komunalnu i prometnu infrastrukturu, s naglaskom na povećanje otpornosti sustava u vršnim razdobljima • uvođenje sustava za praćenje i upravljanje posjetiteljskim tokovima, uključujući digitalna rješenja i analitičke alate • povećanje vrijednosti po gostu kroz razvoj proizvoda koji potiču dulji boravak, veću potrošnju i višu razinu kvalitete usluge Stranica 808 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Završno, može se zaključiti kako Sveti Martin na Muri ima sve preduvjete za daljnji razvoj kao održiva i konkurentna destinacija. Ključ uspjeha neće biti u povećanju broja turista, već u sposobnosti destinacije da upravlja njihovim utjecajem, očuva vlastite resurse i istovremeno unaprijedi kvalitetu turističkog doživljaja i života lokalne zajednice. 6. RAZVOJNI SMJER S MJERAMA I AKTIVNOSTIMA POTREBNIM ZA NJEGOVO OSTVARENJE 6.1. SWOT ANALIZA SNAGE (S) - Izrazito očuvan i kultiviran krajolik koji doprinosi atraktivnosti destinacije. - Visoka biološka raznolikost te prepoznatljiv UNES- CO-zaštićeni riječni krajolik. - Povoljan geografski položaj i blizina emitivnih tržišta, uz odličnu prometnu dostupnost. - Dobra razina komunalne infrastrukture i odgovorno upravljanje okolišem. - Razvijeno malo i srednje poduzetništvo, osobito u turizmu i ugostiteljstvu. - Aktivne udruge i snažno civilno društvo koje podupire održivi razvoj. - Bogata kulturna i nematerijalna baština (međimurska popevka, eno-gastro ponuda, tradicijski obrti). - Razvijena mreža biciklističkih staza i vinska cesta s jakim brendiranjem. - Kvalitetna wellness i sportska infrastruktura, kao i sadržaji za aktivni turizam. - Pozitivno poduzetničko okruženje te prepoznatljiv identitet regije. PRILIKE (O) - Rast globalnog interesa za održivi, zeleni i regenerativni turizam. - Razvoj zdravstvenog, wellness, agro i eno- gastro turizma kao diferencijacije ponude. - Korištenje EU fondova i nacionalnih programa za održive projekte i digitalnu tranziciju.

- Umrežavanje i suradnja s prekograničnim destinacijama te zajednički razvoj ruta. - Jačanje brendiranja Međimurja kao autentične destinacije s bogatom tradicijom i gastronomijom. - Ulaganja u inovacije (digitalni alati, pametne destinacije, održiva mobilnost). - Razvoj cjelogodišnjeg turizma kroz sportske i kulturne manifestacije. - Povećanje interesa domaćih i inozemnih gostiju za boravak u prirodi i aktivni odmor. - Poticati mogućnosti financiranja razvoja smještaja i turizma iz EU i nacionalnih fondova 6.2. SLABOSTI (W) - Nedostatna ponuda smještaja više kategorije (4 i 5*), što ograničava privlačenje zahtjevnijih gostiju. - Slabija koordinacija i komunikacija između javnog sektora i privatnih dionika. - Ograničena ulaganja u infrastrukturu i inovativne turističke proizvode. - Nedovoljna povezanost obrazovnih institucija i turističke industrije. - Pojava prekomjerne urbanizacije i gubitka krajobrazne prepoznatljivosti. - Nedostatak kadrovskih i financijskih kapaciteta na razini jedinica lokalne samouprave. - Neiskorišten potencijal kulturne, glazbene i romske baštine. - Slaba kultura volontiranja i nedovoljno razvijena svijest o održivosti. - Problem sive ekonomije i zapošljavanja strane radne snage bez kontrole. - Nedovoljna mogućnost financiranja i poticanja razvoja smještaja i turizma iz EU i nacionalnih fondova PRIJETNJE (T) - Negativni demografski trendovi i odljev radne snage. - Nedostatak kvalificiranih kadrova u turizmu i ugostiteljstvu. - Rizici klimatskih promjena koji mogu utjecati na poljoprivredu i prirodne resurse.

- Pritisak urbanizacije i mogućnost narušavanja autentičnosti prostora. - Ovisnost o vanjskim tržištima i osjetljivost na globalne krize. - Slaba vidljivost na međunarodnom tržištu u usporedbi s jadranskim destinacijama. - Nedovoljna ulaganja u kapitalne projekte od strateške važnosti. - Moguć porast konkurencije drugih kontinentalnih destinacija koje se brže prilagođavaju trendovima. IDENTIFICIRANJE OPĆIH NAČELA I CILJEVA TURIZMA Razvoj turizma u Međimurju temelji se na održivom, odgovornom i kvalitetnom upravljanju destinacijom. Polazi se od načela koja osiguravaju ravnotežu između gospodarskih koristi, očuvanja resursa i kvalitete života Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 809 lokalne zajednice. Načela su definirana u skladu s zakonodavnim okvirom za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, regionalnim karakteristikama i dugoročnom vizijom održivog turizma, a konačno određenje definirano je Općim načelima definiranim u Planu upravljanja održivom destinacijom Međimurske županije kako bi se uskladilo u najvećoj mogućoj mjeri postupanje s regionalnom Turističkom zajednicom. 1. Održivost i holističko upravljanje destinacijom Turizam u Međimurju razvija se planski i odgovorno, uz jasno definirane nadležnosti, međusektorsku suradnju i uključivanje svih dionika — javnog sektora, gospodarstva, lokalne zajednice i civilnog društva. Odluke se donose na temelju podataka i dugoročne vizije, uz transparentno upravljanje resursima i redovito praćenje učinaka turizma na prostor, okoliš i društvo.

2. Kvaliteta doživljaja kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine Prirodne vrijednosti, krajolik, bioraznolikost i kulturna baština predstavljaju temelj identiteta Međimurja. Svi aspekti turističkog razvoja moraju doprinositi njihovoj zaštiti, održivom korištenju i kvalitetnoj interpretaciji. Razvoj se usmjerava na autentične, edukativne i sadržajno bogate proizvode koji podižu ukupnu kvalitetu boravka i doživljaja posjetitelja, bez komercijalizacije ili narušavanja autentičnosti. 3. Pristupačnost i društvena uključenost Turizam mora biti inkluzivan i dostupan svima — lokalnoj zajednici, posjetiteljima, osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama. Lokalni stanovnici trebaju imati aktivnu ulogu u planiranju razvoja i ostvarivati stvarne koristi od turizma: nova radna mjesta, potporu lokalnom gospodarstvu i očuvanje kulturnog identiteta. Ravnopravnost, socijalna osjetljivost i participativno upravljanje ključni su elementi. 4. Zadovoljstvo stanovnika i posjetitelja U Međimurju se turizam razvija »u korist ljudi«. Cilj je stvarati ravnotežu između potreba lokalne zajednice i očekivanja posjetitelja. Pozitivan turistički doživljaj, dobrobit stanovnika, harmoničan suživot turizma i svakodnevice te jačanje ponosa lokalnog stanovništva smatraju se preduvjetom dugoročno uspješne destinacije. 5. Sigurnost, klimatska otpornost i odgovorno upravljanje resursima Destinacija se razvija uz poštovanje granica nosivosti prostora te odgovorno korištenje prirodnih resursa — vode, energije, tla i zraka. Naglasak je na kružnom gospodarstvu, smanjenju otpada i emisija, energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Turistička infrastruktura i usluge moraju biti sigurne, pouzdane i otporne na klimatske promjene, čime se osigurava dugoročna stabilnost i sigurnost posjetitelja i stanovnika.

6. Transparentnost, praćenje i kontinuirano poboljšanje kvalitete Održivost se promatra kao proces koji zahtijeva stalno praćenje, evaluaciju i prilagodbu. LTZ Međimurske županije uvodi jasne pokazatelje održivosti, transparentno komunicira rezultate i usklađuje se s međunarodnim standardima (GSTC, ETIS) i nacionalnim smjernicama. Kontinuirano unaprjeđenje kvalitete ključ je konkurentnosti i dugoročne održivosti destinacije. 6.3. OBLIKOVANJE STRATEŠKOG PRAVCA I PRIORITETA Strateški pristup razvoju turizma u Međimurju temelji se na postavljenim općim načelima održivosti, kvalitete, pristupačnosti, zadovoljstva i sigurnosti. Cilj je izgraditi konkurentnu, diferenciranu i cjelogodišnju destinaciju koja koristi svoje specifične resurse — prirodne, kulturne i društvene — kako bi povećala vrijednost turizma, unaprijedila kvalitetu života lokalne zajednice i ojačala prepoznatljivost na ciljnim tržištima. Strateški pravac razvoja destinacije Međimurje se strateški usmjerava prema razvoju održive, kvalitetne i doživljajne destinacije, s naglaskom na: • cjelogodišnju ponudu i smanjenje sezonalnosti, • povećanje ekonomske vrijednosti turizma, a ne volumena, • razvoj autentičnih proizvoda temeljenih na prirodnim, kulturnim i eno-gastro resursima, • povećanje kvalitete smještaja i usluga, Stranica 810 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. • digitalnu transformaciju i podizanje organizacijskih kapaciteta, • jačanje prepoznatljivosti Međimurja kao održive i inovativne destinacije.

Ključ je u stvaranju jedinstvenog identiteta koji povezuje prirodu, aktivni odmor, gastronomiju, kulturnu baštinu i brigu o okolišu - elemente po kojima se Međimurje može autentično razlikovati od ostalih destinacija. Strateški prioriteti razvoja turizma LTZ Međimurske županije 1. Smanjenje sezonalnosti i razvoj cjelogodišnjih proizvoda • jačanje turističkih proizvoda koji omogućuju posjete tijekom cijele godine (wellness, aktivni odmor, kultura, manifestacije, Eno gastro doživljaji, eko i outdoor turizam) • razvoj tematskih događanja u periodima slabije posjećenosti • bolja koordinacija ponude između turističkih subjekata, atrakcija i destinacijske organizacije Cilj: ravnomjernija raspodjela turističkog prometa, stabilniji prihodi i veća održivost. 2. Podizanje vrijednosti turizma (više potrošnje po osobi, duži boravak) • razvoj doživljajnih i visoko specijaliziranih proizvoda (npr. boutique eno-gastro ture, craft ponuda, personalizirane aktivnosti u prirodi) • unapređenje interpretacije atrakcija i podizanje kvalitete usluge • razvoj itinerera i paketa koji potiču dulji boravak i veću potrošnju • unapređenje infrastrukture i ponude u destinaciji (biciklistička infrastruktura, interpretacijski centri, gastro i kulturni sadržaji) Cilj: povećanje ekonomske koristi bez povećanja volumena posjetitelja. 3. Unaprjeđenje strukture i kvalitete smještaja i usluga • poticanje ulaganja u smještaj više kvalitete (boutique objekti, tematski smještaj, održivi smještaj) • razvoj standarda održivosti za smještaj i usluge • podizanje razine profesionalnosti pružatelja usluga • poticanje inovacija (digitalna rješenja, pametna destinacija, energetska učinkovitost)

Cilj: povećanje konkurentnosti i standarda boravka u destinaciji. 4. Aktivacija neiskorištenih posebnosti i razvoj novih turističkih proizvoda • valorizacija specifičnih resursa (rijeke Mure i Drave, Međimurska priroda, vinske regije, arheološka i povijesna baština, tradicionalni obrti, lokalna gastronomija) • razvoj novih usluga koje nadograđuju postojeći doživljaj (interpretacijski programi, edukativne ture, craft radionice, autentični lokalni proizvodi) • bolje povezivanje atrakcija u koherentne tematske cjeline (npr. vinske rute, prirodne rute, cikloturistički klasteri) Cilj: stvaranje jedinstvenih, diferenciranih proizvoda koji ističu identitet Međimurja. 5. Jačanje kapaciteta, organizacije i kompetencija dionika • edukacije za pružatelje usluga, menadžment destinacije i OPG-ove • profesionalizacija destinacijskog upravljanja • jačanje suradnje između turističkih subjekata, lokalne samouprave i zajednice • razvoj sustava kvalitete i standardizacije • komunikacija i transparentno praćenje učinaka turizma Cilj: stvaranje profesionalnog i kohezivnog sustava koji efikasno upravlja turizmom. 6. Fokus na ciljna tržišta i prilagodba trendovima • analiza postojećih i budućih tržišta (domaće, regionalno, Centralna Europa) • prepoznavanje trendova poput održivog putovanja, aktivnog odmora, digitalnih nomada, slow travel-a, wellbeinga Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 811 • precizniji odabir segmenata visokog potencijala (npr. outdoor putnici, ljubitelji gastronomije, obitelji, višednevni aktivni putnici)

• usklađivanje postojećih i budućih turističkih proizvoda s potrebama tih tržišta • jačanje brenda i prepoznatljivosti destinacije kroz kvalitetne marketinške kampanje i storytelling Cilj: veća učinkovitost promocije i razvoj proizvoda koji imaju stvarnu tržišnu potražnju. 7. Razvoj prepoznatljivosti destinacije (branding) • definiranje jasnog identiteta Međimurja kao održive, zelene, aktivne i eno-gastro destinacije • stvaranje narativa (storyline) koji povezuje prirodne, kulturne i društvene elemente • unaprjeđenje vizualnog identiteta, digitalne prisutnosti i integrirane promocije • povezivanje proizvoda, događanja i atrakcija u jedinstvenu cjelinu koja gradi imidž destinacije Cilj: povećanje vidljivosti, privlačnosti i konkurentnosti destinacije na ciljnim tržištima. 6.4. IDENTIFICIRANJE CILJEVA Strateški ciljevi turizma LTZ Međimurske županije Ciljevi su organizirani prema pet kategorija (ekonomski, kulturološki, ekološki, socijalni, infrastrukturni), uz dodatni cilj brendiranja destinacije. Svaki cilj je usklađen s definiranim prioritetima: 1. Smanjenje sezonalnosti 2. Podizanje vrijednosti i duljine boravka 3. Unaprjeđenje kvalitete smještaja i usluga 4. Aktivacija neiskorištenih posebnosti 5. Jačanje kapaciteta i kompetencija dionika 6. Fokus na ciljna tržišta i trendove 7. Razvoj prepoznatljivosti destinacije 1.1. Ekonomski cilj - Jačanje lokalne ekonomije kroz održivi i visokovrijedni turizam Povezanost s prioritetima: • P2 - povećanje vrijednosti i duljeg boravka: Razvoj visoko vrijednih proizvoda povećava potrošnju po posjetitelju.

• P4 - aktivacija posebnosti: Lokalni proizvodi i autentične ponude povećavaju ekonomsku korist. • P5 - jačanje kapaciteta: Lokalni poduzetnici bolje koriste ekonomski potencijal turizma. • P1 - smanjenje sezonalnosti: Cjelogodišnji proizvodi stabiliziraju prihode. • P6 - fokus na tržišta: Orijentacija na tržišta više platežne moći povećava ekonomske učinke. Ciljevi: • povećati lokalne gospodarske koristi kroz razvoj cjelogodišnjih i vrijednosno orijentiranih proizvoda • povećati prosječnu potrošnju po posjetitelju te produljiti boravak • poticati lokalno poduzetništvo, kratke lance opskrbe i OPG-ove • osigurati rast zapošljavanja i stabilna radna mjesta u turizmu 2. Kulturološki cilj - Očuvanje i aktivacija kulturne materijalne i nematerijalne baštine Povezanost s prioritetima: • P4 - aktivacija posebnosti: Baština je ključni diferencijacijski element destinacije. • P2 - podizanje vrijednosti: Autentično interpretirana baština povećava vrijednost i potrošnju. • P1 - smanjenje sezonalnosti: Kulturni sadržaji omogućuju cjelogodišnje aktivnosti. • P7 - brending: Baština je temelj identiteta i komunikacije destinacije. Stranica 812 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Ciljevi: • očuvati i održivo koristiti materijalnu i nematerijalnu baštinu • unaprijediti interpretaciju kroz suvremene, edukativne i autentične modele • uključiti kulturne institucije i lokalnu zajednicu u kreiranje novih sadržaja • poticati razvoj kulturnih programa koji doprinose prepoznatljivosti Međimurja 3. Ekološki cilj - Zaštita prirode i razvoj klimatski odgovornog turizma Povezanost s prioritetima:

• P4 - aktivacija posebnosti: Zaštićena priroda (Mura, Drava, Međimurska priroda) temelj je održivih proizvoda. • P5 - jačanje kapaciteta: Edukacije potiču odgovorno ponašanje dionika. • P3 - kvaliteta usluga: Održivost infrastrukture povećava standard ponude. • P2 - podizanje vrijednosti: »Zelene« destinacije privlače tržišta više platežne moći. • P7 - brending: Održivost je ključna poruka identiteta Međimurja. Ciljevi: • zaštititi prirodne vrijednosti i bioraznolikost uz odgovorno upravljanje posjetima • smanjiti ekološki otisak turizma kroz energiju, vodu, otpad i mobilnost • povećati klimatsku otpornost destinacije i infrastrukture • poticati korištenje zelene tehnologije i održivih praksi • provoditi edukaciju posjetitelja i dionika o održivom ponašanju 4. Socijalni cilj - Učinkovito, uključivo i društveno odgovorno upravljanje turizmom Povezanost s prioritetima: • P5 - jačanje kapaciteta: Profesionalizacija sustava i osnaživanje organizacija. • P6 - fokus na ciljana tržišta: Dobro upravljanje omogućuje kvalitetnu tržišnu prilagodbu. • P1 - smanjenje sezonalnosti: Uključivanje zajednice povećava prihvaćenost cjelogodišnje ponude. • P7 - brending: Transparentnost i uključivost jačaju reputaciju destinacije. Ciljevi: • uspostaviti inkluzivan, transparentan i podatkovno vođen sustav upravljanja turizmom • osigurati pristupačnost turističke ponude svim skupinama • povećati zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom • osnažiti dionike kroz edukacije, suradnju i profesionalizaciju • pratiti utjecaj turizma na društvo i transparentno komunicirati rezultate 5. Infrastrukturni cilj - Razvoj moderne, kvalitetne i održive infrastrukture Povezanost s prioritetima:

• P3 - kvaliteta smještaja i usluga: Infrastruktura je preduvjet za podizanje standarda. • P1 - smanjenje sezonalnosti: Kvalitetna infrastruktura omogućava cjelogodišnje proizvode. • P4 - aktivacija posebnosti: Interpretacijski i rekreacijski sadržaji povećavaju vrijednost atrakcija. • P5 - jačanje kapaciteta: Infrastruktura olakšava profesionalizaciju ponude. • P7 - brending: Suvremena infrastruktura jača percepciju destinacije kao uređene i kvalitetne. Ciljevi: • unaprijediti prometnu, rekreacijsku, biciklističku i interpretacijsku infrastrukturu • osigurati infrastrukturnu otpornost na klimatske promjene • podići razinu digitalne i informacijske infrastrukture za razvoj pametne destinacije • osigurati standarde sigurnosti i kvalitete za posjetitelje • poticati zelene investicije i održive tehnologije u turizmu Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 813 6. Brend i prepoznatljivost - Osnaživanje pozicije Međimurja kao održive destinacije Povezanost s prioritetima: • P7 - razvoj prepoznatljivosti destinacije : Srž ovog cilja. • P6 - fokus na tržišta : Brend se razvija u skladu s tržišnim prilikama i segmentima. • P2 - podizanje vrijednosti : Snažan brend privlači posjetitelje veće platežne moći. • P4 - aktivacija posebnosti : Priče o baštini, prirodi i lokalnim proizvodima grade identitet. Ciljevi: • ojačati prepoznatljivost Međimurja kao održive, autentične i zelene destinacije • razvijati storytelling koji povezuje prirodu, kulturu, gastronomiju i način života • unaprijediti komunikaciju prema tržištima pomoću jasnog identitetskog narativa • razviti sustav praćenja i izvještavanja o održivosti kao ključni element brenda • educirati dionike i posjetitelje o vrijednostima i standardima održivog turizma 6.5. MJERE I AKTIVNOSTI 1. EKONOMSKI CILJ - Jačanje lokalne ekonomije kroz održivi i visokovrijedni turizam Povezanost s prioritetima:

• P2 - povećanje vrijednosti i duljeg boravka • P4 - aktivacija posebnosti • P5 - jačanje kapaciteta • P1 - smanjenje sezonalnosti • P6 - fokus na tržišta Ciljevi ekonomskog cilja: • povećati lokalne gospodarske koristi kroz razvoj cjelogodišnjih i vrijednosno orijentiranih proizvoda • povećati prosječnu potrošnju po posjetitelju te produljiti boravak • poticati lokalno poduzetništvo, kratke lance opskrbe i OPG-ove • osigurati rast zapošljavanja i stabilna radna mjesta u turizmu Mjera 1.1. Razvoj cjelogodišnjih i visokovrijednih turističkih proizvoda Svrha: razviti proizvode koji povećavaju potrošnju po posjetitelju, potiču dulji boravak i smanjuju sezonalnost, uz fokus na autentičnost i održivost. Tablica 67. Mjera 1.1. Razvoj cjelogodišnjih i visokovrijednih turističkih proizvoda Aktivnost / projekt Nositelj / partneri Rok provedbe Pokazatelji Razvoj tematskih višednevnih paketa LTZ / TZMŽ, (eno-gastro, wellness, outdoor, kultura) turističke agencije, 2026.-2028. min. 5 novih paketa na razini LTZ OPG-ovi, vinarije Kreiranje itinerera »3 dana u Međimurju« LTZ / TZMŽ za ciljana tržišta 1 definiran itinerer za min. 2026. 2 tržišta Mjera 1.2. Povezivanje turizma i lokalne ekonomije (kratki lanci i lokalni proizvodi) Svrha: ojačati vezu između turizma i lokalnih proizvođača kroz kratke lance opskrbe i vidljivo pozicioniranje lokalnih proizvoda. Tablica 68. Mjera 1.2. Povezivanje turizma i lokalne ekonomije (kratki lanci i lokalni proizvodi) Aktivnost / projekt Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Uspostava ili podrška »Međimurskom remin. 1 prodajno mjesto u LTZ / JLS, OPG-ovi, galu« / lokalnim kornerima s proizvodima REDEA 2026.-2030.

području LTZ Stranica 814 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Aktivnost / projekt Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Poticanje ugostitelja na uvođenje min. 10 ugostitelja LTZ / ugostitelji, lokalnih proizvoda (vino, hrana, suveniri) udruge, HGK Promocija kratkih lanaca opskrbe kroz LTZ kampanje »Kupuj lokalno, doživi lokalno« svake godine uključenih godišnje svake godine min. 2 kampanje godišnje Mjera 1.3. Poticanje poduzetništva i zapošljavanja u turizmu Svrha: osigurati uvjete za rast broja poduzetnika i kvalitetnih radnih mjesta u turizmu. Tablica 69. Mjera 1.3. Poticanje poduzetništva i zapošljavanja u turizmu Aktivnost / projekt Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Promocija deficitarnih zanimanja u turizmu rast interesa za upis LTZ / škole, HZZ svake godine na području LTZ 2. KULTUROLOŠKI CILJ u turistička zanimanja - Očuvanje i aktivacija kulturne materijalne i nematerijalne baštine Povezanost s prioritetima: • P4 - aktivacija posebnosti • P2 - podizanje vrijednosti • P1 - smanjenje sezonalnosti • P7 - brending Povezanost s ciljevima Plana: • Povezani sa: CILJ 3 Ciljevi: • očuvati i održivo koristiti materijalnu i nematerijalnu baštinu • unaprijediti interpretaciju kroz suvremene, edukativne i autentične modele • uključiti kulturne institucije i lokalnu zajednicu u kreiranje novih sadržaja • poticati razvoj kulturnih programa koji doprinose prepoznatljivosti Međimurja Mjera 2.1. Razvoj kulturno-turističkih doživljaja Svrha: pretvoriti baštinu u atraktivne, odgovorne i cjelogodišnje programe.

Tablica 70. Mjera 2.1. Razvoj kulturno-turističkih doživljaja Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Razvoj tematskih kulturnih ruta (povijesne LTZ / KUD-ovi, 2026.-2030. min. 3 nove rute šetnje, »priče mjesta«, glazba, zanati) udruge, agencije LTZ / IC Palača Me- Uključivanje Međimurske popevke i drugih đimurske elemenata u turističke programe TZMŽ Podrška manifestacijama koje čuvaju trapopevke, svake godine min. 3 programa godišnje LTZ / JLS, KUD-ovi, min. 5 podržanih događanja diciju (mini potpore, promocija) udruge 3. EKOLOŠKI CILJ svake godine godišnje - Zaštita prirode i razvoj klimatski odgovornog turizma Povezanost s prioritetima: • P4 - aktivacija posebnosti • P5 - jačanje kapaciteta • P3 - kvaliteta usluga • P2 - podizanje vrijednosti • P7 - brending Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 815 Povezanost s ciljevima Plana: • Povezani sa: CILJ 2 Ciljevi: • zaštititi prirodne vrijednosti i bioraznolikost uz odgovorno upravljanje posjetima • smanjiti ekološki otisak turizma kroz energiju, vodu, otpad i mobilnost • povećati klimatsku otpornost destinacije i infrastrukture • poticati korištenje zelene tehnologije i održivih praksi • provoditi edukaciju posjetitelja i dionika o održivom ponašanju Mjera 3.1. Edukacija i komunikacija o odgovornom ponašanju u prirodi Svrha: podići svijest posjetitelja i stanovnika o vrijednosti prirode i pravilima ponašanja. Tablica 71. Mjera 3.1. Edukacija i komunikacija o odgovornom ponašanju u prirodi Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Postavljanje info-tabli o pravilima pona- LTZ / JLS, JU Priroda 2026.-2028. min. 10 tabli šanja u prirodi Radionice za turističke vodiče i pružatelje LTZ / vanjski usluga o »zelenim« standardima stručnjaci svake godine min. 1 radionica godišnje Mjera 3.2. Podrška održivom upravljanju posjetiteljima u prirodnim područjima Svrha: smanjiti pritisak na osjetljive prostore i usmjeravati posjete u skladu s nosivošću.

Tablica 72. Mjera 3.2. Podrška održivom upravljanju posjetiteljima u prirodnim područjima Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Suradnja s JU Priroda u praćenju posjećegodišnji dogovoreni set LTZ / JU Priroda kontinuirano nosti i izradi preporuka mjera Mjera 3.3. Poticanje zelenih praksi u turističkom sektoru Svrha: potaknuti turističke subjekte na smanjenje potrošnje resursa i uvođenje ekoloških rješenja. Tablica 73. Mjera 3.3. Poticanje zelenih praksi u turističkom sektoru Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Edukacije za poduzetnike o uštedama LTZ / komunalna resursa i kružnoj ekonomiji svake godine min. 1 radionica poduzeća, TZMŽ Promocija primjera dobre prakse »zelenih« LTZ objekata u LTZ Poticanje sudjelovanja objekata u ekološkim LTZ / TZMŽ certifikatima 4. SOCIJALNI CILJ kontinuirano min. 5 primjera godišnje rast broja certificiranih 2026.-2030. objekata - Učinkovito, uključivo i društveno odgovorno upravljanje turizmom Povezanost s prioritetima: • P5 - jačanje kapaciteta • P6 - fokus na ciljana tržišta • P1 - smanjenje sezonalnosti • P7 - brending Povezanost s ciljevima Plana: • Povezani sa: CILJ 1, CILJ 5, CILJ 6 Stranica 816 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Ciljevi: • uspostaviti inkluzivan, transparentan i podatkovno vođen sustav upravljanja turizmom • osigurati pristupačnost turističke ponude svim skupinama • povećati zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom • osnažiti dionike kroz edukacije, suradnju i profesionalizaciju • pratiti utjecaj turizma na društvo i transparentno komunicirati rezultate Mjera 4.1. Uključivo i transparentno upravljanje Svrha: osigurati sudjelovanje dionika i jasno komunicirane odluke.

Tablica 74. Mjera 4.1. Uključivo i transparentno upravljanje Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Organizacija godišnjih konzultacija s dio- LTZ / TZMŽ, nicima na području LTZ sektor Objava ključnih dokumenata i odluka LTZ LTZ na webu Mjera 4.2. Inkluzija i pristupačnost JLS, svake godine min. 2 susreta godišnje kontinuirano min. 10 objava godišnje Svrha: osigurati da ponuda LTZ bude što pristupačnija različitim skupinama. Tablica 75. Mjera 4.2. Inkluzija i pristupačnost Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Suradnja s udrugama OSI na identificiranju LTZ / udruge OSI 2026.-2027. izrađen popis barijera barijera i potreba Sudjelovanje u izradi / promociji online LTZ / TZMŽ vodiča »Pristupačno Međimurje« Mjera 4.3. Jačanje kompetencija i etičkih standarda 2026. vodič objavljen Svrha: podići profesionalnost i etičke standarde rada u turizmu. Tablica 76. Mjera 4.3. Jačanje kompetencija i etičkih standarda Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Edukacije o etičkom i odgovornom turizmu LTZ / TZMŽ, vanjski za dionike LTZ stručnjaci Uvođenje i promocija kodeksa ponašanja svake godine min. 1 edukacija LTZ / udruga vodiča 2025.-2027. 1 usvojen kodeks za vodiče i pružatelje usluga 5. INFRASTRUKTURNI CILJ - Razvoj moderne, kvalitetne i održive infrastrukture Povezanost s prioritetima: • P3 - kvaliteta smještaja i usluga • P1 - smanjenje sezonalnosti • P4 - aktivacija posebnosti • P5 - jačanje kapaciteta • P7 - brending Povezanost s ciljevima Plana: • Povezani sa: CILJ 2, CILJ 5 Broj 7/2026.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 817 Ciljevi: • unaprijediti prometnu, rekreacijsku, biciklističku i interpretacijsku infrastrukturu • osigurati infrastrukturnu otpornost na klimatske promjene • podići razinu digitalne i informacijske infrastrukture za razvoj pametne destinacije • osigurati standarde sigurnosti i kvalitete za posjetitelje • poticati zelene investicije i održive tehnologije u turizmu Mjera 5.1. Razvoj turističke i rekreacijske infrastrukture u području LTZ Svrha: stvoriti uvjete za kvalitetan doživljaj boravka i aktivni turizam. Tablica 77. Mjera 5.1. Razvoj turističke i rekreacijske infrastrukture u području LTZ Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Evidentiranje potreba za manjim infrastrukturnim zahvatima (odmorišta, LTZ / JLS signalizacija, staze) Podrška uređenju odmorišnih punktova JLS / LTZ i rekreacijskih zona Mjera 5.2. Digitalna infrastruktura i informiranje 2026. izrađen popis potreba 2026.-2030. broj uređenih lokacija Svrha: osigurati kvalitetne informacije i digitalne alate za posjetitelje. Tablica 78. Mjera 5.2. Digitalna infrastruktura i informiranje Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Bolja vidljivost LTZ u županijskim i LTZ / TZMŽ nacionalnim digitalnim kanalima 6. BREND I PREPOZNATLJIVOST kontinuirano rast online posjeta i upita - Osnaživanje pozicije Međimurja kao održive destinacije Povezanost s prioritetima: • P7 - razvoj prepoznatljivosti destinacije • P6 - fokus na tržišta • P2 - podizanje vrijednosti • P4 - aktivacija posebnosti Povezanost s ciljevima Plana:

• Povezani sa: CILJ 6 Ciljevi: • ojačati prepoznatljivost Međimurja kao održive, autentične i zelene destinacije • razvijati storytelling koji povezuje prirodu, kulturu, gastronomiju i način života • unaprijediti komunikaciju prema tržištima pomoću jasnog identitetskog narativa • razviti sustav praćenja i izvještavanja o održivosti kao ključni element brenda • educirati dionike i posjetitelje o vrijednostima i standardima održivog turizma Mjera 6.1. Razvoj lokalnog identiteta LTZ unutar brenda »Održivo Međimurje« Svrha: jasno definirati poziciju i priču LTZ unutar krovnog brenda županije. Tablica 79. Mjera 6.1. Razvoj lokalnog identiteta LTZ unutar brenda »Održivo Međimurje« Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Definiranje narativa (storyline) LTZ - LTZ / TZMŽ, vanjska glavne teme, priče, simboli agencija Usklađivanje vizualne i verbalne komu- LTZ / TZMŽ nikacije LTZ s krovnim brendom 2026. 1 narativni dokument 2027. novi vizuali i poruke Stranica 818 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Mjera 6.2. Storytelling i promocijske kampanje Svrha: kontinuirano komunicirati održive vrijednosti, lokalne ljude i priče. Tablica 80. Mjera 6.2. Storytelling i promocijske kampanje Aktivnost Nositelj / partneri Rok Pokazatelji Tematske kampanje (npr. »Zeleno LTZ / TZMŽ Međimurje«, »Okus Međimurja«) svake godine min. 1 kampanja godišnje Tablica 81. Cjelokupni popis ciljeva, mjera i aktivnosti Cilj Mjera Aktivnost Razvoj tematskih višednevnih paketa 1.1. Razvoj cje- (eno-gastro, wellnelogodišnjih i ss, outdoor, kultura)

visokovrijed- na razini LTZ nih turističkih Kreiranje itinerera proizvoda »3 dana u Međimurju« za ciljana tržišta Uspostava/podrška » M e đ i m u r s k o m regalu« / lokalnim 1. Ekonomski cilj - kornerima s proi- Jačanje lokalne zvodima ekonomije kroz Poticanje ugostiodrživi i visoko- 1.2. Povezivanje tu- telja na uvođenje vrijedni turizam rizma i lokalne lokalnih proizvoda ekonomije (vino, hrana, suveniri) Kampanja »Kupuj lokalno, doživi lokalno« Promocija defici- 1.3. Poticanje potarnih zanimanja u duzetništva i turizmu na području zapošljavanja LTZ Razvoj tematskih kulturnih ruta (povijesne šetnje, »priče mjesta«, glazba, 2. Kulturološki cilj - zanati) Očuvanje i ak- 2.1. Razvoj kultur- Uključivanje Međitivacija kulturno-turističkih murske popevke i ne materijalne doživljaja drugih elemenata u i nematerijalne turističke programe baštine Podrška manifestacijama koje čuvaju tradiciju Potencijalni Nositelj / Rok Pokazatelji izvori partneri financiranja LTZ / TZMŽ, LTZ, TZMŽ, HTZ, turističke min. 5 2026.- Ministarstvo turizagencije, novih 2028. ma i sporta, EFRR, OPG-ovi, paketa Interreg, ESF+ vinarije 1 itinerer LTZ, TZMŽ, HTZ, LTZ / TZMŽ 2026. za min. 2 Interreg, EFRR tržišta JLS, MŽ, LAG- LTZ / JLS, min. 1 o v i , EAFRD 2026.- OPG-ovi, prodajno (ruralni razvoj), 2030. REDEA mjesto EFRR, Fond za turizam LTZ, HGK, HA- LTZ / ugostisvake min. 10 M A G - BICRO telji, udruge, godine ugostitelja (vaučeri), EFRR, HGK LAG-ovi LTZ, TZMŽ, HTZ (promo natječaji), svake min. 2 LTZ ESF+, Interreg godine kampanje (cross-border promocije)

rast HZZ, Ministarstvo LTZ / škole, svake interesa za rada, ESF+, Era- HZZ godine upis smus+, Županija Ministarstvo kultu- LTZ / KUD- 2026.- min. 3 re, HTZ, Interreg ovi, udruge, 2030. nove rute (kulturne rute), agencije ESF+, LAG-ovi LTZ / IC Ministarstvo kul- Palača Međi- svake min. 3 ture, HTZ, TZMŽ, murske po- godine programa EFRR (interpretapevke, TZMŽ cija), ESF+ JLS, TZMŽ, Mi- LTZ / JLS, svake min. 5 nistarstvo kulture, KUD-ovi, godine događanja HTZ, LAG- ovi, udruge ESF+ Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 819 Cilj Mjera Aktivnost Postavljanje infotabli o pravilima ponašanja u prirodi 3.1 Edukacija i komunikacija Radionice za vodiče i pružatelje usluga o »zelenim« standardima 3.2. Podrška održi- Suradnja s JU Privom upravlja- roda u praćenju po- 3. Ekološki cilj - nju posjetitelji- sjećenosti i izradi Zaštita prirode i ma preporuka razvoj klimatski Edukacije za poduodgovornog tuzetnike o uštedama rizma resursa i kružnoj ekonomiji 3.3. Poticanje ze- Promocija primjera lenih praksi dobre prakse »zeleu turističkom nih« objekata u LTZ sektoru Poticanje sudjelovanja objekata ekološkim certifikatima Organizacija godišnjih konzultacija s 4.1. Uključivo i dionicima na potransparentno dručju LTZ upravljanje Objava ključnih dokumenata i odluka 4. Socijalni cilj - LTZ na webu U č i n k o v i t o , Suradnja s udrugauključivo i druš- ma OSI na identitveno odgovorno ficiranju barijera i upravljanje turiz- 4.2. Inkluzija i pri- potreba mom stupačnost Sudjelovanje u izradi / promociji online vodiča »Pristupačno Međimurje« 4.3. Jačanje kompe- Edukacije o etičtencija i etičkih kom i odgovornom standarda turizmu Evidentiranje potreba za manjim 5.1. Razvoj turistič- infrastrukturnim ke i rekreacij- zahvatima 5. I n f r a s t r u k t u r - ske infrastruk- Podrška uređenju ni cilj - Razvoj ture odmorišnih punktomoderne, kvaliva i rekreacijskih tetne i održive zona infrastrukture Bolja vidljivost 5.2. Digitalna in- LTZ u županijskim frastruktura i i nacionalnim diinformiranje gitalnim kanalima Potencijalni Nositelj / Rok Pokazatelji izvori partneri financiranja JU Priroda, JLS, LTZ / JLS, 2026.- min. 10 FZOEU, EFRR, JU Priroda 2028. tabli NPOO (turizam/ okoliš)

ESF+, Erasmus+, LTZ / vanjski svake min. 1 FZOEU (projekti stručnjaci godine radionica o s v j e š ć i v a n j a ) , TZMŽ godišnji JU Priroda, TZMŽ, LTZ / JU kontinu- set FZOEU, Interreg, Priroda irano dogovore- EFRR nih mjera LTZ / komusvake min. 1 TZMŽ, MENEA, nalna podugodine radionica FZOEU, ESF+, zeća, TZMŽ EFRR LTZ , TZMŽ , min. 5 kontinu- FZOEU (kam- LTZ primjera irano panje), Interreg, godišnje EFRR rast broja TZMŽ, HTZ (ceru 2026.- certificira- tifikati), EFRR, LTZ / TZMŽ 2030. nih obje- ESF+, Norveški kata fond LTZ , TZMŽ , min. 2 LTZ / TZMŽ, svake ESF+, Interreg susreta JLS, sektor godine ( p a r t i c i p a t i v n o godišnje planiranje) min. 10 LTZ, EFRR (digikontinu- LTZ objava talizacija), NPOO, irano godišnje ESF+ ESF+, Erasmus+, LTZ / udruge 2026.- popis FZOEU (prilagod- OSI 2027. barijera be), TZMŽ TZMŽ, FZOEU, vodič LTZ / TZMŽ 2026. ESF+, Interreg objavljen (inkluzija) LTZ / TZMŽ, ESF+, Erasmus+, svake min. 1 vanjski Norveški fond, godine edukacija stručnjaci TZMŽ izrađen JLS, MŽ, EFRR, LTZ / JLS 2026. popis Fond za turizam, potreba LAG-ovi JLS, MŽ, Minibroj 2026.- starstvo turizma JLS / LTZ uređenih 2030. i sporta, FZOEU, lokacija EFRR rast online kontinu- TZMŽ , H T Z , LTZ / TZMŽ posjeta i irano EFRR, ESF+ upita Stranica 820 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Cilj Mjera Aktivnost Definiranje narativa (storyline) LTZ - 6.1. Razvoj lokalnog glavne teme, priče, identiteta LTZ 6. Brend i prepo- simboli unutar brenda znatljivost - Usklađivanje vi- »Održivo Meosnaživanje po- zualne i verbalne đimurje« zicije Međimurja komunikacije LTZ kao održive de- s krovnim brendom stinacije Tematske kampanje 6.2. Storytelling i (npr. »Zeleno p r o m o c i j s k e Međimurje«, »Okus kampanje Međimurja«)

7. Potencijalni Nositelj / Rok Pokazatelji izvori partneri financiranja LTZ / TZMŽ, TZMŽ, HTZ, In- 1 narativni vanjska 2026. terreg (brendiranje dokument agencija destinacija), EFRR novi TZMŽ , H T Z , LTZ / TZMŽ 2027. vizuali i EFRR, Fond za poruke turizam TZMŽ, HTZ, Fond min. 1 svake za turistički nera- LTZ / TZMŽ kampanja godine zvijena područja i godišnje kontinent, Interreg PRIJEDLOG SMJERNICA I PREPORUKA ZA RAZVOJ ILI UNAPRJEĐENJE DESTINACIJE Za uspješnu provedbu Plana upravljanja destinacijom nužno je da svi dionici djeluju usklađeno, kao dio jedinstvenog sustava upravljanja. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom dijalogu, jasnoj podjeli uloga, redovitom praćenju rezultata i zajedničkoj odgovornosti za razvoj održivog turizma. Međimurje pritom ima dobru osnovu da daljnjim povezivanjem institucija, poduzetnika i lokalne zajednice izgradi snažnu, autentičnu i konkurentnu destinaciju. 7.1. SMJERNICE I PREPORUKE ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Jedinice lokalne samouprave i Međimurska županija imaju ključnu ulogu u provedbi održivog turizma jer upravo kroz prostorno planiranje, razvoj infrastrukture, zaštitu prirodnih i kulturnih resursa te poticanje poduzetništva stvaraju okvir za razvoj destinacije. Njihovo djelovanje treba biti usklađeno s nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima, ali i s konkretnim potrebama prostora i lokalne zajednice. U narednom razdoblju važno je dodatno ojačati koordinaciju između županije, gradova i općina, turističkih zajednica i drugih relevantnih institucija, kako bi se razvoj turizma odvijao planski i ravnomjerno. Poseban naglasak treba staviti na održivo prostorno planiranje, zaštitu krajobraza i osjetljivih područja, razvoj javne turističke infrastrukture te unaprjeđenje komunalne i prometne opremljenosti turističkih zona. Jednako je važno poticati projekte koji doprinose klimatskoj otpornosti, energetskoj učinkovitosti i kvaliteti života lokalnog stanovništva.