Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026. - 2030.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane koristeći ljestvicu odgovora. Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 - uopće ne utječe na kvalitetu života • 2 - utječe u manjoj mjeri • 3 - utječe umjereno • 4 - značajno utječe • 5 - izrazito negativno utječe Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji smatraju da apartmanizacija značajno ili izrazito negativno utječe na kvalitetu života. Tablica 53. Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života destinacije Sv. Martin na Muri 6.4 Percepcija apartmanizacije (negativno 1-2) Odgovor Udio (%) 1 2,94 2 13,24 3 39,71 4 26,47 5 17,65 Konačan izračun (%) 16,18% Rezultati ankete pokazuju da 16,18% ispitanika smatra da pretvaranje stanova u turističke apartmane ima značajan ili izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života u destinaciji. Ovaj rezultat ukazuje na postojanje određenog stupnja zabrinutosti među dijelom lokalnog stanovništva, ali istodobno pokazuje da većina stanovnika ne percipira ovaj proces kao ozbiljan društveni problem. Veći dio ispitanika očito smatra da apartmanizacija ima umjeren ili vrlo ograničen utjecaj na svakodnevni život lokalne zajednice, što može biti povezano s relativno umjerenim razvojem privatnog turističkog smještaja u destinaciji. Za razliku od izrazito turističkih područja u kojima apartmanizacija dovodi do značajnih promjena u strukturi stanovanja, u ovom slučaju turistički smještaj i dalje čini relativno manji dio stambenog fonda.

Rezultati ovog pokazatelja također su u skladu s prethodnim pokazateljem (6.1), koji pokazuje relativno nizak udio stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju stambenih jedinica. Takva kombinacija rezultata sugerira da turistički razvoj zasad nije doveo do značajnih promjena u dostupnosti stanovanja za lokalno stanovništvo. Istodobno, činjenica da dio ispitanika ipak percipira negativan utjecaj apartmanizacije ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja. U slučaju daljnjeg rasta turističkog smještaja, osobito u privatnom sektoru, važno je osigurati ravnotežu između razvoja turizma i očuvanja funkcije prostora kao mjesta stanovanja. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da apartmanizacija trenutno ne predstavlja izražen društveni problem u destinaciji, ali je riječ o procesu koji zahtijeva sustavno praćenje u okviru upravljanja turističkim razvojem kako bi se osigurala dugoročna održivost prostora i kvalitete života lokalne zajednice. 5.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 5.6.1. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - voda Pokazatelj vršnog opterećenja sustava vodoopskrbe koristi se za procjenu utjecaja turističkog prometa na potrošnju vode u destinaciji. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri povećanje broja turista tijekom vršnog razdoblja turističke sezone utječe na ukupnu potrošnju vode i opterećenje vodoopskrbne infrastrukture.

potrošnju vode u destinaciji. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri povećanje broja turista tijekom vršnog razdoblja turističke sezone utječe na ukupnu potrošnju vode i opterećenje vodoopskrbne infrastrukture. Broj 7/2026. Sustavi vodoopskrbe u turističkim destinacijama često su dimenzionirani prema potrebama stalnog»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 793 stanovništva, dok sezonski porast broja korisnika može dovesti do privremenog povećanja potrošnje vode. Upravo zato ovaj pokazatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet doprinosi ukupnom opterećenjuSustavi vodoopskrbe u turističkim destinacijama često su dimenzionirani prema potrebama stalnog stanovsustava. ništva, dok sezonski porast broja korisnika može dovesti do privremenog povećanja potrošnje vode. Upravo zato ovaj pokazatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet doprinosi ukupnom opterećenju sustava. Analiza se temelji na usporedbi potrošnje vode u mjesecu s najmanjim turističkim prometom i mjesecu s Analiza se temelji na usporedbi potrošnje vode u mjesecu s najmanjim turističkim prometom i mjesecu s najvećim turističkim prometom, uzimajući u obzir broj ostvarenih noćenja i broj stanovnika destinacije. najvećim turističkim prometom, uzimajući u obzir broj ostvarenih noćenja i broj stanovnika destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli:Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: ( Vršno opterećenje vodoopskrbnog sustava =Vrš no opterecˊenje vodoopskrbnog sustava = gdje je:

gdje je: • F 𝐹𝐹2 − 𝐹𝐹1 ) 𝑇𝑇2 − 𝑇𝑇1 × 100 𝐹𝐹1 ( ) 𝑆𝑆 - ukupna potrošnja vode u mjesecu s najmanjim brojem noćenja 1 • F₁ – ukupna potrošnja vode u mjesecu s najmanjim brojem noćenja • F - ukupna potrošnja vode u mjesecu s najvećim brojem noćenja 2 • F₂ – ukupna potrošnja vode u mjesecu s najvećim brojem noćenja • T - broj noćenja u mjesecu s najmanjim brojem noćenja 1 • T₁ – broj noćenja u mjesecu s najmanjim brojem noćenja • T - broj noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja 2 • T₂ – broj noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja • S - broj stalnih stanovnika destinacije • S – broj stalnih stanovnika destinacije Rezultat pokazatelja izražava koliki je odnos dodatne potrošnje vode povezane s turizmom u odnosu na Rezultat pokazatelja izražava koliki je odnos dodatne potrošnje vode povezane s turizmom u odnosu napotrošnju vode po stanovniku. potrošnju vode po stanovniku. Tablica 54. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - voda destinacije Sv. Martin na Muri 99 7.1. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma - voda PODATAK Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (F1) Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (F2) Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (T1)

Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2) Broj stanovnika u destinaciji s pristupom javnoj vodoopskrbi (S) REZULTAT (omjer potrošnje vode po noćenju turista i po stanovniku) -% 2020 2021 2022 2023 2024 4743 4743 4743 4743 4743 12229 12229 12229 12229 12229 358 4753 6292 7975 8087 10013 18169 22160 22167 22320 2250 2391 2398 2378 2371 1211,10 1978,07 1976,19 7249,96 7896,69 Rezultati pokazatelja ukazuju na izražen porast procijenjenog turističkog opterećenja vodoopskrbnog sustava tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 1211,10% u 2020. godini na 7896,69% u 2024. godini, što upućuje na značajno povećanje razlike između potrošnje vode u razdobljima niskog i visokog turističkog prometa. Ovakav trend prvenstveno je povezan s rastom turističkih dolazaka i broja ostvarenih noćenja, koji povećavaju ukupnu potrošnju vode tijekom vršnih mjeseci turističke sezone. Povećana potrošnja vode može biti rezultat različitih turističkih aktivnosti, uključujući korištenje smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, wellness sadržaja i drugih usluga koje zahtijevaju veće količine vode. Stranica 794 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Važno je naglasiti da visoka vrijednost ovog pokazatelja ne znači nužno da je sustav vodoopskrbe preopterećen ili nedostatan, već prije svega ukazuje na osjetljivost potrošnje vode na promjene u turističkom prometu. Drugim riječima, turističke aktivnosti značajno utječu na sezonske oscilacije u potrošnji vode.

U kontekstu upravljanja destinacijom ovakav rezultat naglašava važnost planiranja i prilagodbe infrastrukturnih kapaciteta kako bi sustav vodoopskrbe mogao pouzdano funkcionirati i u razdobljima povećane potrošnje. To uključuje redovito praćenje potrošnje vode, optimizaciju upravljanja sustavom te potencijalna ulaganja u infrastrukturu u slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa. Unatoč povećanju vrijednosti pokazatelja, nema pokazatelja da turistički promet trenutno uzrokuje kritične probleme u opskrbi vodom. Ipak, s obzirom na kontinuirani rast turističkih aktivnosti, preporučuje se nastaviti sustavno praćenje ovog pokazatelja kako bi se osigurala dugoročna stabilnost vodoopskrbnog sustava i održivo upravljanje resursima. 5.6.2. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija Pokazatelj vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava koristi se za procjenu utjecaja turističkog prometa na potrošnju električne energije u destinaciji. Analizom se uspoređuje potrošnja električne energije u razdoblju najmanjeg turističkog prometa i u razdoblju najvećeg turističkog prometa, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri turizam utječe na opterećenje elektroenergetske infrastrukture. U turističkim destinacijama povećanje broja posjetitelja tijekom vršnih mjeseci često dovodi do povećane potrošnje električne energije zbog intenzivnijeg korištenja smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, kliatizacijskih sustava, rasvjete i drugih energetskih potreba povezanih s turističkim aktivnostima. Ovaj matizacijskih sustava, rasvjete i drugih energetskih potreba povezanih s turističkim aktivnostima. Ovaj pokazatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet utječe na ukupnu potrošnju električne energije u zatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet utječe na ukupnu potrošnju električne energije u odnosu na su na potrošnju povezanu s potrebama stalnog stanovništva.

potrošnju povezanu s potrebama stalnog stanovništva. zatelj se izračunava prema sljedećoj formuli:Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: VrVrsš̌ no opterećenje elektroenergetskog sustava =no opterecˊenje elektroenergetskog sustava = gdje je: je: • E 𝐸𝐸2 − 𝐸𝐸1 × 100 𝐸𝐸2 - ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najmanjim brojem noćenja 1 • E • E₁ – ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najmanjim brojem noćenja- ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najvećim brojem noćenja 2 • E₂ – ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najvećim brojem noćenjaDobivena vrijednost pokazuje koliki je relativni udio promjene potrošnje električne energije u razdoblju najvećeg turističkog prometa. ivena vrijednost pokazuje koliki je relativni udio promjene potrošnje električne energije u razdoblju ećeg turističkog prometa. Tablica 55. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni Tablica 55. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj,smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija destinacije ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija destinacije Sv. Marin na MuriSv. Martin na Muri ršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma – električna energija7.2. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma PODATAK PODATAK 2020 2021 a finalna potrošnja el. energije u mjesecu s najmanjim brojem noćenja (E1)Ukupna finalna potrošnja el. energije u mjesecu s291384 291384 a finalna potrošnja el. energije u mjesecu s najvećim brojem noćenja (E2) 271439 271439 najmanjim brojem noćenja (El)

stvarenih turističkih noćenja u mjesecu s najmanjim brojem noćenja (T1) 358 4753 stvarenih turističkih noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2)Ukupna finalna potrošnja el. energije u mjesecu s10013 18169 anovnika s pristupom elektroenergetskoj mreži (S) 2250 2391 najvećim brojem noćenja (E2) TAT Broj ostvarenih turističkih noćenja u mjesecu s-49,32 -36,92 najmanjim brojem noćenja (Tl) Broj ostvarenih turističkih noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2) - električna energija 2020 2022 20212023 20222024 2023 2024 291384 291384 291384 291384271439 291384271439 291384271439 291384 291384 6292 7975 8087 22160 22167 22320 2714392398 2714392378 2714392371 271439 271439 -31,22 -34,24 -34,02 358 4753 6292 7975 8087 10013 18169 22160 22167 22320 ltati pokazatelja pokazuju da se vrijednosti vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava tijekom Broj stanovnika s pristupom elektroenergetskoj atranog razdoblja kreću između –49,32 % i –34,02 %, što znači da je potrošnja električne energije u mreži (S) 2250 2391 2398 2378 2371 ecu s najvećim turističkim prometom niža nego u mjesecu s najmanjim brojem noćenja. av rezultat na prvi pogled može djelovati neuobičajeno jer se u turističkim destinacijama često očekuje (REZULTAT -49,32 -36,92 -31,22 -34,24 -34,02 ćanje potrošnje energije tijekom vršne turističke sezone. Međutim, u ovom slučaju rezultati upućuju na učak da turistički promet nije dominantan faktor ukupne potrošnje električne energije u destinaciji. og takvom rezultatu može biti činjenica da se najveća potrošnja električne energije u destinaciji javlja om zimskih mjeseci, kada je potrošnja energije za grijanje znatno veća nego tijekom ljetnog razdoblja.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 795 Rezultati pokazatelja pokazuju da se vrijednosti vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava tijekom promatranog razdoblja kreću između -49,32% i -34,02%, što znači da je potrošnja električne energije u mjesecu s najvećim turističkim prometom niža nego u mjesecu s najmanjim brojem noćenja. Ovakav rezultat na prvi pogled može djelovati neuobičajeno jer se u turističkim destinacijama često očekuje povećanje potrošnje energije tijekom vršne turističke sezone. Međutim, u ovom slučaju rezultati upućuju na zaključak da turistički promet nije dominantan faktor ukupne potrošnje električne energije u destinaciji. Razlog takvom rezultatu može biti činjenica da se najveća potrošnja električne energije u destinaciji javlja tijekom zimskih mjeseci, kada je potrošnja energije za grijanje znatno veća nego tijekom ljetnog razdoblja. S druge strane, turistička sezona odvija se u toplijem dijelu godine kada je ukupna potrošnja energije u kućanstvima i poslovnim objektima relativno niža. Dobiveni rezultati stoga ukazuju na zaključak da turističke aktivnosti ne predstavljaju značajan dodatni pritisak na elektroenergetski sustav destinacije. Naprotiv, potrošnja električne energije u razdoblju intenzivnog turističkog prometa ostaje niža od potrošnje u razdoblju minimalnog turističkog prometa. Ovakav rezultat sugerira da postojeći elektroenergetski kapaciteti u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe destinacije čak i tijekom razdoblja povećane turističke aktivnosti, bez značajnog rizika od preopterećenja sustava.

U kontekstu upravljanja destinacijom, ovaj pokazatelj predstavlja pozitivan signal jer potvrđuje da turistički razvoj trenutno ne zahtijeva značajna dodatna ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu. Ipak, kontinuirano praćenje potrošnje električne energije ostaje važno kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u obrascima potrošnje povezane s daljnjim razvojem turističke ponude. 5.6.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju Pokazatelj broja djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na ukupnu površinu javnih prostora koristi se za procjenu kapaciteta komunalnih službi u destinaciji. Njime se analizira odnos između raspoloživih ljudskih resursa zaduženih za održavanje javnih površina i ukupne površine prostora koji je potrebno redovito održavati. Javne površine u ovom kontekstu obuhvaćaju različite vrste prostora koji su dostupni stanovnicima i posjetiteljima, uključujući: • parkove i zelene površine • šetnice i trgove • ulice i javne prometne površine • rekreacijske površine i druge javne prostore Održavanje javnih površina uključuje aktivnosti poput čišćenja, košnje i održavanja zelenih površina, održavanja komunalne opreme, uklanjanja otpada i drugih komunalnih poslova koji osiguravaju urednost i funkcionalnost prostora. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Površina javnog prostora po djelatniku ukupna površina javnih prostora (m²) = broj djelatnika na održavanju javnih površina gdje je:

• ukupna površina javnih prostora - površina svih javnih površina koje se redovito održavaju • broj djelatnika - broj zaposlenika koji sudjeluju u održavanju javnih površina • Dobivena vrijednost pokazuje koliku površinu javnog prostora u prosjeku održava jedan djelatnik. Tablica 56. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju destinacije Sv. Martin na Muri 7.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Površina javnih površina u m² 25310000 25310000 25310000 25310000 25310000 Broj radnika zaduženih za održavanje javnih 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 površina REZULTAT 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 Stranica 796 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Rezultati pokazatelja pokazuju da jedan djelatnik na održavanju javnih površina u prosjeku pokriva približno 16,87 milijuna m² javnih površina. Vrijednost pokazatelja ostaje stabilna tijekom cijelog promatranog razdoblja, što ukazuje na relativno konstantan odnos između broja djelatnika i površine javnog prostora koji se održava. Ovakav rezultat upućuje na činjenicu da je površina javnog prostora koju pokriva jedan djelatnik vrlo velika, što može predstavljati izazov u organizaciji i kvaliteti održavanja, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. Povećanje broja posjetitelja u destinaciji često dovodi do intenzivnijeg korištenja javnih površina, što posljedično povećava potrebu za njihovim čišćenjem i održavanjem.

Stabilnost vrijednosti pokazatelja tijekom promatranog razdoblja sugerira da kapacitet komunalnih službi nije značajno povećavan unatoč rastu turističkog prometa i povećanom korištenju javnih prostora. To može značiti da postojeći sustav održavanja trenutno funkcionira uz relativno visoko opterećenje raspoloživih ljudskih resursa. S obzirom na važnost urednih i kvalitetno održavanih javnih prostora za ukupni doživljaj destinacije, ovaj pokazatelj naglašava važnost kontinuiranog praćenja kapaciteta komunalnih službi. U slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa ili povećanja površina javnih prostora, može se pojaviti potreba za dodatnim ulaganjima u komunalne službe kako bi se osigurala odgovarajuća razina održavanja. Ukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na to da postojeći sustav održavanja javnih površina funkcionira uz relativno visoko opterećenje, ali trenutačno uspijeva održavati potrebnu razinu uređenosti prostora. U kontekstu upravljanja destinacijom, važno je osigurati da kapaciteti komunalnih službi prate razvoj turističkog prometa i rast korištenja javnih prostora. 5.6.4. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada Pokazatelj kapaciteta za odvoz otpada koristi se za procjenu sposobnosti sustava gospodarenja otpadom da odgovori na potrebe destinacije, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. Turističke aktivnosti često dovode do povećanja količine komunalnog otpada zbog većeg broja korisnika prostora, intenzivnijeg korištenja ugostiteljskih objekata, smještajnih kapaciteta i javnih površina.

U okviru ovog pokazatelja analizira se odnos između procijenjene količine otpada koja nastaje na području destinacije i kapaciteta komunalnih službi za njegovo prikupljanje i odvoz. Time se dobiva uvid u to može li postojeći sustav gospodarenja otpadom učinkovito odgovoriti na povećane potrebe tijekom turističke sezone. Pokazatelj se izračunava na temelju procjene ukupne količine otpada koju generiraju stanovnici i turisti, uzimajući u obzir prosječnu količinu otpada po osobi, te raspoložive kapacitete komunalnog sustava za njegovo prikupljanje i odvoz. Pojednostavljeno, pokazatelj se može izraziti kao odnos između: Kapacitet sustava za prikupljanje otpada ÷ procijenjena količina otpada gdje se procijenjena količina otpada temelji na ukupnom broju korisnika prostora (stanovnici + turisti) i prosječnoj količini otpada po osobi. Dobivena vrijednost pokazuje koliko je sustav gospodarenja otpadom sposoban odgovoriti na potrebe destinacije u promatranom razdoblju. Tablica 57. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada destinacije Sv. Martin na Muri 7.4. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Procjena količine otpada koji se može dnevno 4,03 4,58 5,19 5,61 5,78 prikupiti u destinaciji/zoni. REZULTAT 4,03 4,58 5,19 5,61 5,78 Rezultati pokazatelja pokazuju postupno povećanje procijenjenog kapaciteta sustava za prikupljanje i odvoz otpada tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 4,03 u 2020. godini na 5,78 u 2024.

godini, što ukazuje na rast operativnih kapaciteta sustava gospodarenja otpadom. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 797 Ovaj trend sugerira da je sustav prikupljanja otpada postupno prilagođavan povećanim potrebama destinacije, koje su povezane s rastom turističkog prometa i intenzivnijim korištenjem prostora. Povećanje kapaciteta može biti rezultat unapređenja organizacije odvoza otpada, povećanja broja spremnika ili poboljšanja logistike komunalnih službi. Vrijednosti pokazatelja tijekom cijelog promatranog razdoblja ostaju na razini koja upućuje na dostatne kapacitete sustava za prikupljanje otpada, što znači da postojeća infrastruktura i organizacija komunalnih službi uspijevaju odgovoriti na potrebe destinacije. Takav rezultat predstavlja pozitivan pokazatelj u kontekstu upravljanja turističkim razvojem jer učinkovito gospodarenje otpadom ima važnu ulogu u očuvanju kvalitete okoliša, javnog prostora i ukupnog dojma destinacije. Istodobno, kontinuirani rast turističkog prometa može u budućnosti dovesti do povećanja količine otpada, zbog čega je važno nastaviti s razvojem i unapređenjem sustava gospodarenja otpadom. To uključuje optimizaciju sustava prikupljanja otpada, razvoj infrastrukture za recikliranje i podizanje svijesti o održivom upravljanju otpadom među stanovnicima i posjetiteljima. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da postojeći sustav gospodarenja otpadom trenutno raspolaže dovoljnim kapacitetima za upravljanje količinama otpada u destinaciji, uključujući i razdoblja povećanog turističkog prometa.

5.6.5. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone Pokazatelj iritacije neprimjereno odloženim otpadom koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o problemu nepropisnog odlaganja otpada u javnom prostoru, osobito tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa. Povećani broj posjetitelja u destinaciji može dovesti do povećanja količine otpada, što u slučaju nedostatnog ili nepravilnog upravljanja može rezultirati pojavom otpada na javnim površinama, u prirodnom okruženju ili u blizini turističkih atrakcija. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene okolišnog i društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer percepcija čistoće prostora značajno utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i na ukupni turistički doživljaj destinacije. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri nepropisno odložen otpad predstavlja problem u njihovom svakodnevnom okruženju. Procjena se provodi pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju: • 1 - uopće ne predstavlja problem • 2 - vrlo mali problem • 3 - mali problem • 4 - umjeren problem • 5 - veći problem • 6 - značajan problem • 7 - vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji nepropisno odložen otpad ocjenjuju kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice. Tablica 58. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone destinacije Sv. Martin na Muri 7.5 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog otpadom (1 = veliki problem)

Odgovor Udio (%) 1* 20,59 2* 35,29 3* 38,24 4* 5,88 KONAČAN IZRAČUN (%) 20,59% Stranica 798 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Rezultati ankete pokazuju da 20,59% ispitanika smatra nepropisno odložen otpad značajnim problemom u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na postojanje određenog stupnja nezadovoljstva među dijelom lokalnog stanovništva kada je riječ o čistoći javnog prostora. Iako većina ispitanika očito ne smatra ovaj problem izrazito ozbiljnim, relativno veći udio negativnih percepcija u usporedbi s nekim drugim pokazateljima (poput buke ili gužvi) sugerira da pitanje gospodarenja otpadom predstavlja jedan od vidljivijih izazova u svakodnevnom životu destinacije. Povećana količina otpada može biti povezana s intenzivnijim korištenjem javnih prostora tijekom turističke sezone, većim brojem posjetitelja te povećanom potrošnjom u ugostiteljskim i turističkim objektima. U takvim okolnostima čak i manji nedostaci u organizaciji sustava prikupljanja otpada mogu biti primjetniji lokalnom stanovništvu. Rezultati ovog pokazatelja treba promatrati i u kontekstu prethodnog pokazatelja (7.4), koji pokazuje da sustav prikupljanja otpada raspolaže relativno dobrim operativnim kapacitetima. To sugerira da percepcija problema ne mora nužno biti povezana s nedostatkom kapaciteta sustava, već može biti posljedica lokaliziranih problema, poput nepravilnog odlaganja otpada na pojedinim lokacijama ili u određenim razdobljima. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da nepropisno odlaganje otpada predstavlja umjeren izazov u upravljanju destinacijom, ali ne i dominantan problem koji bi značajno narušavao kvalitetu života stanovnika ili turistički doživljaj prostora.

U kontekstu upravljanja destinacijom preporučuje se kontinuirano unapređenje sustava gospodarenja otpadom, uključujući povećanje dostupnosti spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju stanovništva i posjetitelja o pravilnom odlaganju otpada te redovito praćenje čistoće javnih površina. 5.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA 5.7.1. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone Pokazatelj kapaciteta prometne infrastrukture koristi se za procjenu odnosa između prometnog opterećenja i maksimalnog kapaciteta prometnica na području destinacije. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri postojeća prometna infrastruktura može podnijeti prometne tokove koji nastaju tijekom turističke sezone, osobito u razdoblju najveće koncentracije posjetitelja. U turističkim destinacijama prometno opterećenje često se značajno povećava tijekom vršnih razdoblja turističke aktivnosti zbog dolaska posjetitelja osobnim vozilima, povećanog lokalnog prometa te intenzivnijeg korištenja prometne infrastrukture. Analiza prometnog kapaciteta omogućuje procjenu postoji li rizik od zagušenja prometnica ili smanjenja kvalitete prometne usluge. Pokazatelj se temelji na usporedbi prosječnog dnevnog prometa tijekom turističke sezone s procijenjenim maksimalnim prometnim kapacitetom prometnice ili prometnog sustava. Formula za izračun pokazatelja može se izraziti na sljedeći način: Iskorištenost kapaciteta prometnice prosječni dnevni promet = × 100 maksimalni kapacitet prometnice gdje je:

• prosječni dnevni promet - prosječan broj vozila koji prolazi promatranom prometnicom tijekom vršnog razdoblja turističke sezone • maksimalni kapacitet prometnice - procijenjeni maksimalni broj vozila koji prometnica može prihvatiti bez značajnog smanjenja protočnosti Dobivena vrijednost pokazuje koliki se udio ukupnog prometnog kapaciteta koristi u promatranom razdoblju. Tablica 59. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone destinacije Sv. Martin na Muri 8.1. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa u danima vršne turističke sezone PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 PLDP (prosječni ljetni dnevni promet) na odabranoj 2500 3000 3500 4200 4500 točki/pravcu Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 799 PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) na odabranoj 1400 1800 2100 2520 2700 točki/pravcu Indikativna procjena kapaciteta prometnice (okvirna 10000 10000 10000 10000 10000 propusna moć) Izbrojana vozila u vršnom satu (odabrani vršni sat u vrhu sezone) REZULTAT 1: Indeks rasta potražnje (PLDP) (%) 20,00 16,67 20,00 7,14 REZULTAT 2: Iskorištenost kapaciteta prema 25,00 30,00 35,00 42,00 45,00 PLDP (%) REZULTAT 3: Iskorištenost prema vršnom satu (%) - upisati satni kapacitet ako je dostupan Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast prometnog opterećenja tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno umjerenu razinu iskorištenosti prometne infrastrukture.

Prosječni dnevni promet tijekom ljetnog razdoblja povećao se s 2500 vozila u 2020. godini na 4500 vozila u 2024. godini, što ukazuje na rast ukupnog prometa povezan s povećanim brojem posjetitelja i intenzivnijim korištenjem prometne mreže. Unatoč tom rastu, iskorištenost prometnog kapaciteta u 2024. godini iznosi 45% maksimalnog kapaciteta prometnice, što znači da prometna infrastruktura i dalje raspolaže značajnom rezervom kapaciteta. Drugim riječima, prometni sustav destinacije trenutno može prihvatiti znatno veći prometni volumen bez pojave ozbiljnijih zagušenja. Ovakav rezultat ukazuje na to da turistički promet zasad ne uzrokuje kritično opterećenje prometne infrastrukture, te da postojeći prometni kapaciteti mogu relativno učinkovito apsorbirati povećanje prometa tijekom turističke sezone. Istodobno, kontinuirani rast prometnog prometa sugerira da će u budućnosti biti potrebno pažljivo pratiti razvoj prometnih tokova kako bi se osigurala dugoročna funkcionalnost prometne mreže. U slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa, moguće će biti potrebno razmotriti određene mjere upravljanja prometom, poput poboljšanja prometne signalizacije, razvoja alternativnih oblika prijevoza ili unapređenja prometne infrastrukture. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da postojeća prometna infrastruktura trenutno raspolaže dovoljnim kapacitetima za prihvat turističkog prometa, a turističke aktivnosti ne uzrokuju značajne probleme u funkcioniranju prometnog sustava destinacije.

5.7.2. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone (8.2.) Pokazatelj iskorištenosti parkirališta koristi se za procjenu stupnja opterećenja parkirališnih kapaciteta u destinaciji tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa. Parkirališna infrastruktura predstavlja važan element prometnog sustava jer u mnogim turističkim destinacijama upravo parkiranje postaje jedan od ključnih ograničavajućih čimbenika u razdobljima vršne turističke sezone. Povećanje broja posjetitelja često dovodi do povećanog broja osobnih vozila u destinaciji, osobito u područjima koja nisu u potpunosti prilagođena alternativnim oblicima prijevoza. U takvim situacijama može doći do povećane popunjenosti parkirališnih kapaciteta, što može uzrokovati prometne zastoje, nepropisno parkiranje ili smanjenu dostupnost parkirnih mjesta za lokalno stanovništvo. Pokazatelj se temelji na usporedbi prosječnog broja zauzetih parkirališnih mjesta tijekom vršnog razdoblja turističke sezone s ukupnim brojem raspoloživih parkirališnih mjesta na promatranom području. Formula za izračun pokazatelja može se izraziti na sljedeći način: Iskorištenost parkirališta broj zauzetih parkirališnih mjesta = × 100 ukupan broj parkirališnih mjesta gdje je: • broj zauzetih parkirališnih mjesta - prosječan broj zauzetih parkirnih mjesta tijekom vršnog razdoblja turističke sezone • ukupan broj parkirališnih mjesta - ukupni kapacitet parkirališne infrastrukture u promatranom području Stranica 800 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Dobivena vrijednost pokazuje koliki se udio parkirališnih kapaciteta koristi u razdoblju najvećeg prometnog opterećenja. Tablica 60. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone destinacije Sv. Martin na Muri 8.2. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone - detaljan izračun (14 mjerenja) SAŽETAK PO GODINI (jedno parkiralište) 2020 2021 2022 2023 2024 PMR - broj parkirališnih mjesta 490 510 547 557 557 PZ - prosječna ispunjenost (%) 61,22 70,59 76,78 90,48 96,95 Rezultati pokazatelja ukazuju na značajan porast iskorištenosti parkirališnih kapaciteta tijekom promatranog razdoblja, što je povezano s rastom turističkog prometa i povećanim brojem vozila u destinaciji. Prosječna popunjenost parkirališta povećala se s 61,22% u 2020. godini na 96,95% u 2024. godini, što znači da su parkirališni kapaciteti tijekom vršnog razdoblja turističke sezone gotovo u potpunosti iskorišteni. Ovakva razina popunjenosti upućuje na vrlo visoko opterećenje parkirališne infrastrukture. Vrijednost pokazatelja koja se približava 100% sugerira da parkirališni kapaciteti u pojedinim razdobljima mogu dosegnuti svoje maksimalne granice. U takvim situacijama postoji povećan rizik od pojave problema poput kruženja vozila u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom, povećanog prometnog opterećenja u užem području destinacije ili nepropisnog parkiranja. Unatoč visokoj razini iskorištenosti, ovakav rezultat ne znači nužno da parkirališni sustav ne funkcionira, ali ukazuje na to da postojeći kapaciteti rade blizu svojih maksimalnih mogućnosti tijekom vršne turističke sezone.

To može predstavljati jedan od potencijalnih izazova u daljnjem razvoju turizma u destinaciji. U kontekstu upravljanja destinacijom, rezultati ovog pokazatelja upućuju na potrebu za razmatranjem dodatnih mjera upravljanja prometom i parkiranjem. Takve mjere mogu uključivati optimizaciju postojećih parkirališnih kapaciteta, razvoj novih parkirališnih površina, poticanje korištenja alternativnih oblika prijevoza ili uvođenje sustava pametnog upravljanja parkiranjem. Ukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da parkirališna infrastruktura predstavlja jedan od osjetljivijih elemenata prometnog sustava destinacije, te da bi daljnji rast turističkog prometa mogao povećati pritisak na postojeće parkirališne kapacitete. 5.7.3. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone Pokazatelj iritacije gužvom u prometu koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o utjecaju prometnih gužvi na svakodnevni život u destinaciji. U turističkim destinacijama povećani broj posjetitelja često dovodi do intenzivnijeg korištenja prometne infrastrukture, što može rezultirati zagušenjem prometnica, produljenjem vremena putovanja i smanjenjem protočnosti prometa. Prometne gužve mogu predstavljati jedan od najvidljivijih negativnih učinaka turizma na svakodnevni život stanovnika, osobito tijekom vršnih razdoblja turističke sezone. Upravo zato ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer pokazuje u kojoj mjeri promet povezan s turističkim aktivnostima utječe na kvalitetu života lokalne zajednice.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri prometne gužve predstavljaju problem u njihovom svakodnevnom životu. Procjena se provodi pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju: • 1 - uopće ne predstavlja problem • 2 - vrlo mali problem • 3 - mali problem • 4 - umjeren problem • 5 - veći problem • 6 - značajan problem • 7 - vrlo velik problem Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 801 Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji prometne gužve ocjenjuju kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice. Tablica 61. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone destinacije Sv. Martin na Muri 8.3 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog gužvom u prometu (1 = veliki problem) Odgovor Udio (%) 1* 10,29 2* 33,82 3* 51,47 4* 4,41 Konačan izračun (%) 10,29% Rezultati ankete pokazuju da 10,29% ispitanika smatra prometne gužve značajnim problemom u destinaciji. Ovaj rezultat ukazuje na relativno nizak stupanj percepcije prometnih gužvi kao ozbiljnog problema među lokalnim stanovništvom. Većina ispitanika očito smatra da prometne gužve predstavljaju manji ili umjeren problem, što sugerira da prometni sustav destinacije zasad uspijeva relativno učinkovito apsorbirati povećani promet povezan s turističkim aktivnostima. Dobiveni rezultati također su u skladu s prethodnim pokazateljima prometne infrastrukture. Analiza kapaciteta prometne infrastrukture (8.1) pokazuje da prometnice i dalje raspolažu određenom rezervom kapaciteta, dok pokazatelj iskorištenosti parkirališta (8.2) ukazuje na veće opterećenje parkirališne infrastrukture nego same prometne mreže. To znači da se potencijalni prometni problemi u destinaciji češće pojavljuju u području parkiranja nego u protočnosti prometa na glavnim prometnicama.

Relativno nizak udio negativnih percepcija upućuje na zaključak da prometne gužve trenutno ne predstavljaju dominantan problem u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, niti značajno narušavaju kvalitetu života u destinaciji. Ipak, s obzirom na kontinuirani rast turističkog prometa, važno je nastaviti pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u percepciji stanovnika. U slučaju daljnjeg povećanja prometnog opterećenja, može se razmotriti primjena mjera upravljanja prometom, poput poboljšanja prometne regulacije, razvoja alternativnih oblika mobilnosti ili poticanja korištenja javnog prijevoza. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da prometni sustav destinacije trenutno funkcionira bez izraženih problema povezanih s prometnim gužvama, a percepcija lokalnog stanovništva ostaje relativno pozitivna u odnosu na prometno opterećenje. 5.7.4. Zadovoljstvo prometom u mjestu Pokazatelj zadovoljstva prometom u mjestu koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o funkcioniranju prometnog sustava u destinaciji. Prometni sustav obuhvaća različite elemente infrastrukture i organizacije prometa, uključujući protočnost prometnica, dostupnost parkirališta, sigurnost prometa, prometnu signalizaciju i opću organizaciju kretanja vozila i pješaka. Zadovoljstvo prometom predstavlja važan društveni pokazatelj jer prometna infrastruktura ima značajan utjecaj na svakodnevni život stanovnika, ali i na ukupni doživljaj destinacije za posjetitelje. U turističkim destinacijama povećani promet tijekom vršnih razdoblja može utjecati na percepciju kvalitete prometnog sustava, osobito u područjima s većom koncentracijom posjetitelja.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju razinu zadovoljstva prometom u mjestu. Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 - vrlo nezadovoljan • 2 - nezadovoljan • 3 - djelomično nezadovoljan • 4 - neutralan stav Stranica 802 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. • 5 - djelomično zadovoljan • 6 - zadovoljan • 7 - vrlo zadovoljan Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji su izrazili zadovoljstvo prometom, odnosno udio odgovora u kategorijama djelomično zadovoljan, zadovoljan i vrlo zadovoljan. Tablica 62. Zadovoljstvo prometom u mjestu destinacije Sv. Martin na Muri 8.4. PH6 Zadovoljstvo prometom u mjestu Odgovor Udio (%) 1 4 2 12 3 8 4 8 5 24 6 4 7 40 Konačan izračun (%) 44% Rezultati ankete pokazuju da je 44% ispitanika zadovoljno prometom u mjestu, što ukazuje na umjerenu razinu zadovoljstva prometnim sustavom među lokalnim stanovništvom. Dobiveni rezultat sugerira da prometni sustav destinacije funkcionira relativno stabilno, ali istodobno postoji određeni prostor za unapređenje njegove organizacije i kvalitete. Dio stanovnika očito prepoznaje određene izazove povezane s prometom, što može biti povezano s povećanim prometnim opterećenjem tijekom turističke sezone, ograničenim parkirališnim kapacitetima ili drugim elementima prometne infrastrukture. Rezultati ovog pokazatelja treba promatrati u kontekstu prethodnih pokazatelja prometne infrastrukture. Analiza kapaciteta prometne mreže (8.1) pokazuje da prometnice raspolažu određenom rezervom kapaciteta, dok pokazatelj iskorištenosti parkirališta (8.2) ukazuje na vrlo visoku popunjenost parkirališnih mjesta tijekom turističke sezone. Upravo parkiranje može predstavljati jedan od ključnih čimbenika koji utječe na percepciju kvalitete prometnog sustava među stanovnicima.

Umjerena razina zadovoljstva prometom također može odražavati činjenicu da prometni sustav funkcionira bez većih zastoja ili kritičnih problema, ali istodobno ne pruža potpuno optimalno prometno iskustvo za sve korisnike. U kontekstu upravljanja destinacijom, dobiveni rezultati ukazuju na važnost kontinuiranog unapređenja prometne infrastrukture i organizacije prometa, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. To može uključivati poboljšanje sustava upravljanja parkiranjem, razvoj alternativnih oblika mobilnosti te daljnje unapređenje prometne signalizacije i regulacije prometa. Sveukupno gledano, rezultati pokazuju da prometni sustav destinacije funkcionira na zadovoljavajućoj razini, ali istodobno postoji prostor za daljnje poboljšanje njegove učinkovitosti i prilagodbu rastu turističkog prometa. 5.8. STANOVNIŠTVO I KVALITETA ŽIVOTA 5.8.1. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju Pokazatelj kretanja broja stanovnika u posljednjem desetogodišnjem razdoblju koristi se za analizu demografskih promjena na području destinacije. Demografska kretanja predstavljaju važan element procjene dugoročnog razvoja prostora jer promjene u broju stanovnika utječu na potrebe za stanovanjem, infrastrukturom, javnim uslugama i gospodarskim aktivnostima, uključujući turizam. Analiza ovog pokazatelja temelji se na usporedbi podataka o broju stanovnika iz posljednja dva popisa stanovništva te procjena stanovništva za najnovije razdoblje. Time se omogućuje uvid u trendove rasta ili smanjenja broja stanovnika na području destinacije.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 803 Pokazatelj se može izraziti kao postotna promjena broja stanovnika između dva promatrana razdoblja, prema sljedećoj formuli: Promjena broja stanovnika (%) broj stanovnika u novijem razdoblju - broj stanovnika u početnom razdoblju = × 100 broj stanovnika u početnom razdoblju Dobivena vrijednost pokazuje intenzitet demografskih promjena, odnosno povećava li se ili smanjuje broj stanovnika u destinaciji. Tablica 63. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju destinacije Sv. Martin na Muri 9.1. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju 2024 PODATAK 2011 2021 IZVOR (procjena) Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva, kućanstva i stanova; prirodno kretanje stanovništva; migracije Broj stanovnika destinacije 2605 2391 2365 stanovništva; procjena stanovništva na razini jedinice lokalne samouprave h t t p s : / / p o d a c i . d z s . h r / h r / p o d a c i / stanovnistvo/ Rezultati analize pokazuju postupno smanjenje broja stanovnika u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Broj stanovnika destinacije smanjio se s 2.625 stanovnika prema popisu iz 2011. godine na 2.371 stanovnika prema popisu iz 2021. godine. Takav trend odražava šire demografske procese koji su prisutni u mnogim dijelovima Hrvatske, uključujući negativne prirodne promjene, starenje stanovništva i migracije prema većim urbanim središtima ili inozemstvu. Smanjenje broja stanovnika može imati različite posljedice za razvoj destinacije. S jedne strane, manji broj stanovnika može smanjiti pritisak na infrastrukturu i javne usluge, dok s druge strane može utjecati na smanjenje raspoložive radne snage i gospodarskih aktivnosti.

U kontekstu razvoja turizma, ovakav demografski trend može predstavljati i određenu priliku jer turističke aktivnosti mogu doprinijeti jačanju lokalnog gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta, čime se potencijalno može ublažiti negativni utjecaj demografskog pada. Sveukupno gledano, rezultati analize ukazuju na zaključak da destinacija bilježi umjeren pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću, što naglašava važnost planiranja razvoja prostora i gospodarskih aktivnosti na način koji može pridonijeti zadržavanju stanovništva i dugoročnoj održivosti lokalne zajednice. 5.8.2. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/javnim površinama Pokazatelj iritacije gužvom na ulicama i javnim površinama koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o utjecaju turističkog prometa na korištenje javnog prostora u destinaciji. U turističkim destinacijama povećani broj posjetitelja može dovesti do većeg intenziteta korištenja javnih površina, osobito u središnjim dijelovima naselja, na trgovima, šetnicama, ulicama i u blizini turističkih atrakcija. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer percepcija gužvi može utjecati na kvalitetu svakodnevnog života lokalnog stanovništva i na njihov stav prema turističkom razvoju. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri gužve na javnim površinama predstavljaju problem.

U anketi su ponuđeni sljedeći odgovori: • 1 - gužve predstavljaju veliki problem • 2 - gužve predstavljaju manji problem Stranica 804 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. • 3 - gužve predstavljaju vrlo mali problem • 4 - gužve uopće ne predstavljaju problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji gužve ocjenjuju kao veliki problem, odnosno udio odgovora u kategoriji 1. Tablica 64. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/javnim površinama destinacije Sv. Martin na Muri 9.2 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog gužvama na javnim površinama (1 = veliki problem) Odgovor Udio (%) 1* 5,88 2* 27,94 3* 63,24 4* 2,94 Konačan izračun (%) 5,88% Rezultati ankete pokazuju da 5,88% ispitanika smatra gužve na javnim površinama velikim problemom u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na relativno nizak stupanj nezadovoljstva lokalnog stanovništva povezan s gužvama u javnom prostoru. Najveći udio ispitanika, 63,24%, smatra da gužve predstavljaju vrlo mali problem, dok 27,94% ispitanika gužve percipira kao manji problem. Samo mali dio stanovništva smatra da gužve značajno utječu na svakodnevno korištenje javnog prostora. Ovakva raspodjela odgovora sugerira da turistički promet zasad ne uzrokuje značajnu prenapučenost javnih prostora, niti stvara izražen osjećaj nelagode ili ograničenja u korištenju prostora među lokalnim stanovništvom. Relativno nizak udio negativnih percepcija upućuje na zaključak da destinacija trenutno uspijeva održati dobru ravnotežu između turističkih aktivnosti i svakodnevnog života lokalne zajednice. Turistički promet očito nije dosegnuo razinu koja bi značajno utjecala na kvalitetu korištenja javnih površina.

U kontekstu upravljanja destinacijom, ovaj rezultat predstavlja pozitivan pokazatelj jer sugerira da turistički razvoj zasad ne uzrokuje izražene probleme prenapučenosti javnog prostora. Ipak, s obzirom na mogućnost daljnjeg rasta turističkog prometa, preporučuje se nastaviti sustavno praćenje ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u percepciji stanovnika. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da gužve na javnim površinama trenutno ne predstavljaju značajan ograničavajući čimbenik u prihvatnom kapacitetu destinacije. 5.8.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) Pokazatelj indeksa priuštivosti stanovanja koristi se za procjenu odnosa između cijena nekretnina i financijskih mogućnosti stanovništva u destinaciji. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta turizma jer rast turističke aktivnosti može utjecati na povećanje potražnje za nekretninama, što posljedično može dovesti do rasta cijena stanova i smanjenja njihove dostupnosti za lokalno stanovništvo. Indeks priuštivosti stanovanja najčešće se definira kao omjer prosječne cijene stana i prosječnog godišnjeg dohotka kućanstva. Time se procjenjuje koliko je godina prosječnog dohotka potrebno za kupnju stana određene površine. Pokazatelj se može izraziti sljedećom formulom: Indeks priuštivosti stanovanja prosječna cijena stana = prosječni godišnji dohodak kućanstva Dobivena vrijednost pokazuje koliko je stanovanje dostupno stanovništvu. Niže vrijednosti indeksa ukazuju na veću dostupnost stanovanja, dok više vrijednosti upućuju na smanjenu priuštivost i potencijalne probleme na tržištu nekretnina.