Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri

13. Temeljem članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13., 65/17.), članka 32. Statuta Općine Sveti Martin na Muri, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 07/2013 – pročišćeni tekst) i Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 04/17) Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na 7. sjednici održanoj dana 09.03. 2018. godine donosi ODLUKU o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donose se IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri, u daljnjem tekstu IV. izmjene i dopune Plana, izrađene u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 625 II. SADRŽAJ PROSTORNOG PLANA
Članak 2.
(1) Elaborat IV. izmjena i dopuna Plana sadrži grafički dio i tekstualni dio.
(2) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena prostora MJ 1:25 000 2.1. Infrastrukturni sustavi - vodoopskrba, MJ 1:25 000 odvodnja, uređenje vodotoka 2.2. Infrastrukturni sustavi - telekomuni- MJ 1:25 000 kacije, plinoopskrba i elektroopskrba 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MJ 1:25 000 prostora 4.1. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Toplice Sveti Martin 4.2. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 uz rijeku Muru 4.3. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Gornji Koncovčak 4.4. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Grkaveščak 4.5. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Gradiščak 4.6. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Kapelščak 4.7. Granice građevinskog područja naselja MJ 1:5 000 Jurovčak
(3) Tekstualni dio sadrži (Odredbe za provedbu i Obrazloženje): ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 1.

Članak 1.
(1) U članku 1. posljednji stavak se briše.
Članak 2.
(1) U članku 2. u alineji 1. riječi „, izdvojena građevinska područja“ se brišu.
Članak 3.
(1) Članak 3. se briše.
Članak 4.
(1) Članak 4. mijenja se i glasi: Postojeće građevine od važnosti za Državu: - Cestovni granični prijelaz za pogranični promet Sveti Martin na Muri-Hotiza - Bušotine ugljikovodika Vučkovec 2 (Vuč-2) i Martin 1 (Mart-1) - Vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda / Bušotina geotermalne vode Vučkovec - Cjevovod za transport plina od bušotine do plinske stanice - čvor „Međimurje“ - Građevina za obranu od poplave - nasip Sveti Martin - Dalekovod DV 110 kV TS Ljutomer – TS Lendava. Planirane građevine od važnosti za Državu: - Rekonstrukcija nasipa Sveti Martin. Planirane moguće građevine od važnosti za Državu: - Moguće eksploatacijsko polje ugljikovodika „Vučkovec“ - Dalekovod DV 2x400 Kv TS Heviz (R.Mađarska) - TS Cirkovec (R.Slovenija) – TS Žerjavinec (R.Hrvatska). Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - Cestovne prometnice u kategoriji županijskih i lokalnih cesta - Retencija Vučkovec - Lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće-Sveti Martin na Muri-Štrigova. Planirane moguće građevine od važnosti za Županiju: - vodne građevine – građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Članak 5. mijenja se i glasi: Građevinska područja s prikazima granica građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja određena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000. Građevinsko područje naselja je: A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) B) izdvojeno građevinsko područje izvan naselja C) izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja s mogućim prostorima za razvoj D) zone izgradnje na česticama trajnih nasada, a razlikuju se prema namjeni: - zona vikendica i klijeti - zona mješovite namjene – vikendice i klijeti; stalno stanovanje i poljoprivredna gospodarstva. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica s postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra za one dijelove naselja koje nije moguće utvrditi uvidom u DOF pa iz tog razloga nisu prikazani u kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000. Mogući prostor za razvoj izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od međe postojeće izgrađene građevne čestice građevine, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. Iznimno, ukoliko građevna čestica izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nema neposredni prilaz na javni put (uspostavljen je prilaz preko druge čestice ili je ostvareno pravo služnosti), takva izgrađena građevna čestica ne može biti osnova za formiranje nove građevne čestice na isti način, koristeći se pravom služnosti. Postojeća izgrađena čestica može biti osnova za formiranje nove građevne čestice samo ako planirana građevna čestica ima pristup na javnu infrastrukturu minimalnog opsega opremljenosti – makadamski put i elektroenergetska mreža.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Članak 6. mijenja se i glasi: Stranica 626 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018. U postupku definiranja zone izgradnje izdvojenog dijela građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se da je zona izgradnje do 100 m u dubinu građevne čestice od regulacionog pravca, ili do 75 m od najisturenije točke dvorišnog dijela građevine osnovne namjene, uz uvjet da se građevinsko područje ne formira na prostore za koje vrijede ograničenja navedena u poglavlju 2.2.3., članku 44. ovih Odredbi.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Iza članka 6. dodaje se članak 6a. koji glasi:
Članak 6a. Neizgrađeno građevinsko područje naselja – prostor za razvoj naselja može biti uređeno i neuređeno građevinsko područje. Uređeno neizgrađeno građevinsko područje naselja je prostor naselja opremljen komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. Neuređeno neizgrađeno građevinsko područje je prostor planiran za razvoj naselja bez izvedene potrebne komunalne infrastrukture. Da bi se taj prostor priveo namjeni propisuje se obveza izrade UPU-a, u obuhvatu određenom u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000.

Članak 8.

Članak 8.
(1) U članku 7., st. 3. mijenja se i glasi: Površina novoformirane građevne čestice unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene (unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj) ne može biti manja od 480 m2, a minimalna širina čestice uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Izuzetno, kada se radi o interpolaciji, širina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 12 m, uz uvjet da je na njoj smještena prizemna građevina.
(2) U istom članku dodaje se st. 4. koji glasi: Površina novoformirane građevne čestice u prostorima za razvoj uz izdvojene dijelove građevinskog područja naselja ne može biti manja od 750 m2, a minimalna širina čestice uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Navedene vrijednosti u ovom kao i u prethodnom stavku mogu odstupati najviše 5%.

Članak 9.

Članak 9.
(1) U članku 8. iza izraza „Ki=0,4“ dodaje se tekst „unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene a 0,6 unutar građevinskog područja gospodarske namjene ukoliko je površina građevne čestice veća od 1,0 ha“.
(2) U istom članku dodaje se st. 2. st koji glasi: Koeficijent iskoristivosti građevne čestice u zoni mješovite namjene može biti najviše Kis=0,8, osim za čestice namijenjene gradnji građevina u članku 18a. ovih odredbi.
Članak 10.
(1) U članku 11. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje ili rekonstruira kao ulica, zaštitni pojas uz cestu mora iznositi sa svake strane mjereno od ruba kolnika najmanje: - 25 m od državne ceste - 15 m kod županijske ceste - 10 m kod lokalne ceste Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi novoplanirane ulice ne može biti manja od 5,0 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 3,5 metara. Unutar koridora ulice potrebno je osigurati prostor za izgradnju odvodnog jarka i nogostupa barem s jedne strane ulice.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Iza članka 18. dodaje se članak 18a. koji glasi: Koeficijent iskoristivosti građevne čestice u zoni mješovite namjene može biti najviše Kis=0,8. Iznimno, za čestice namijenjene gradnji građevina hotela, građevina društvene infrastrukture i višestambenih građevina koeficijent iskoristivosti može biti najviše Kis=1,2, a za te građevine iz članka 39a. može biti najviše Kis =1,5.
Članak 12.
(1) U članku 24., st. 1. broj 5,8 zamjenjuje se brojem 7,0.
Članak 13.
(1) U članku 25. u st.1. tekst „ne može biti viša od“ zamjenjuje se tekstom „može odstupati za najviše pola etaže od visine“.

Članak 14.

Članak 14.
(1) U članku 26. dodaje se alineja 6. koja glasi: - maksimalna površina građevine stambene i poslovne namjene u građevinskom području mješovite namjene može biti 400m2, uz uvjet da je udovoljeno koeficijentima iskoristivosti i izgrađenosti, propisanim za građevinska područja te namjene.
Članak 15.
(1) U članku 28. iza riječi „se mora“ zamjenjuju se riječima „je preporučljivo“.
Članak 16.
(1) U članku 35. riječi „6,60m (prizemlje, kat i potkrovlje)“ zamjenjuju se izrazom „P+2“.
Članak 17.
(1) U naslovu poglavlja 2.2.1.4. riječi „Kupališta Vučkovec“ zamjenjuju se riječima „Toplica Sveti Martin“.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Članak 39a. mijenja i glasi: Na prostoru građevinskog područja naselja Sveti Martin na Muri, Jurovčak i Grkaveščak koji se nalazi u obuhvatu UPU Toplice Sveti Martin (prikazanom na kartografskom prikazu br. 4.1.), utvrđuje se namjena prostora i to: - mješovita namjena – pretežito stambena s mogućim smještajem poljoprivrednog gospodarstva, poslovnih sadržaja uslužnih i turističkih djelatnosti i povremenog stanovanja - turistička namjena – T1 (hotel), T2 (turističko naselje), T3 (kamp), T4 (apartmanske vile) - javno društvena namjena - sport i rekreacija 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 627

Članak 19.

Članak 19.
(1) U članku 39c., st. 2., 3. i 4. zamjenjuju se stavkom koji glasi: Visina građevina iz članka 39a. određena je visinom vijenca najviše 7,0 m mjereno na nižoj strani uređenog terena, s najviše 4 etaže (Po+P+K+Pk). Iznimno, visina građevina može biti i viša ako se radi o hotelu koji može sadržavati najviše 5 etaža iznad razine terena (P+4), ili ukoliko se radi o građevini namijenjenoj sportu, čija se visina prilagođuje planiranoj namjeni (sportska dvorana, zatvoreni bazen, zatvoreni poligon za penjanje i sl), visina vijenca može iznositi najviše 10,0 m iznad razine terena. Visina građevina i broj etaža mjeri se od najniže kote uređenog terena.

Članak 20.

Članak 20.
(1) U podnaslovu iza članka 39d., u članku 40., 41. i 43. izraz „izdvojena građevinska područja“ zamjenjuje se izrazom „izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja“
Članak 21.
(1) U članku 47. st. 3. mijenja se i glasi: Veličina čestice na kojoj se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti najmanje površine 0,5 ha. Građevna čestica na kojoj se planira gradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent izgrađenosti može iznositi Kig =0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3,0 m.
(2) U istom članku dodaju se st. 4. i 5. koji glase: Veličina građevne čestice na kojoj se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća može iznositi najmanje 0,3 ha, a položaj građevina jednaki je onom iz prethodnog stavka. Poljoprivredno zemljište koje je služilo za kao osnova za izdavanje akata za provedbu ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 22.

Članak 22.
(1) U članku 56. prvi stavak zamjenjuje se stavcima 1., 2., 3., 4.i 5. koji glase: Čestica na kojoj se osniva poljoprivredno gospodarstvo prema uvjetima iz članka 47. mora biti najmanje površine 0,5 ha, unutar koje se može izdvojiti dio površine za građevnu česticu namijenjenu za gradnju stambene građevine, za gradnju građevina i infrastrukturnih sustava u funkciji poljoprivredne proizvodnje te za gradnju građevina uslužnih i pratećih djelatnosti vezanih uz poljoprivrednu djelatnost na posjedu. Koeficijent izgrađenosti na građevnoj čestici može iznositi najviše 0,4, visina vijenca građevina može biti najviše 7,0 m, a iznimno i viša, ukoliko to zahtijeva tehnološki proces proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje odnose se na: - građevine vezane uz djelatnost bilinogojstva, stočarstva i prvog stupnja prerade poljoprivrednih proizvoda a koji su sastavni dio proizvodnih resursa na poljoprivrednom gospodarstvu (zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, pakiranje i preradu, objekti za prodaju, boravak i usluge) - građevine koje se odnose na dopunske djelatnosti koje se prema posebnom propisu mogu obavljati na poljoprivrednom gospodarstvu (prodaja, kušaona, prezentacija poljoprivrednih proizvoda, turističke i ugostiteljske usluge, proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, zamrzavanje, pakiranje, sušenje, konzerviranje prehrambenih proizvoda iz sirovine vlastite proizvodnje i dr.).

Članak 22.

Ukoliko se izvan građevinskog područja naselja osniva obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, na građevnoj čestici može se graditi stambena građevina za potrebe domaćinstva i građevine pratećih djelatnosti – smještajne jedinice za potrebe seoskog turizma. Građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma moraju pored uvjeta propisanih ovim odredbama udovoljiti uvjetima propisanim posebnim propisima za određenu djelatnost i vrstu građevine. Uvjeti uređenja i gradnje na česticama poljoprivrednog gospodarstva i obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jednaki su onima koji se odnose na uvjete gradnje unutar građevinskog područja naselja.
(2) Stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 6., 7., 8. i 9.
(3) U stavku 6. riječi „prethodnog stavka“ zamjenjuje se riječima „prethodnih stavaka“.
(4) U stavku 8. riječi „iz prvog stavka“ se brišu.

Članak 23.

Članak 23. C Uvjeti smještaja turističkih građevina
(1) Članak 65. mijenja se i glasi: Građevine turističke namjene mogu se smjestiti unutar građevinskog područja naselja i unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja s mogućim prostorima za razvoj na novoformiranoj građevnoj čestici ili zahvatima na izgrađenoj građevnoj čestici (gradnjom nove građevine ili rekonstrukcijom, dogradnjom postojećih građevina), uz poštivanje općih uvjeta za izgradnju u poglavlju 2.2.1. ovih odredbi. Turističke građevine su poslovne, gospodarske građevine namijenjene turističkoj djelatnosti koje mogu sadržavati jednu ili više funkcija – smještaj, ugostiteljstvo, a mogu biti samostalne ili kao prateća građevina u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Turističke građevine (bez smještajnih kapaciteta) mogu se graditi kao građevine prateće namjene uz građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji izvan građevinskog područja naselja, na čestici poljoprivredne namjene (voćnjaka i vinograda), prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4., članci 47. i 56., kao sastavni dio kompleksa građevina vezanih uz poljoprivredno gospodarstvo (vinski podrum, kušaona vina, proizvodnja i prerada voća, mliječnih proizvoda i slično). Turistička građevina u funkciji seoskog turizma može se nalaziti u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskog područja naselja na čestici većoj od 2,0 ha.

Članak 24.

Članak 24.
(1) U članku 82. prvi stavak mijenja se i glasi: Sadržaji društvenih djelatnosti i poželjno je smjestiti u zoni središta Općine.
(2) U istom članku dodaje se drugi stavak koji glasi: Sadržaji društvenih djelatnosti, kao što su predškolske ustanove, socijalne ustanove (skrb za stare, nemoćne, osobe s Stranica 628 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018. posebnim potrebama i slično), zdravstvene usluge, kulturni sadržaji (tematski muzej, galerija i slično) mogu se smjestiti unutar građevinskog područja mješovite namjene, na zasebnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina ili kao prateća građevina uz već postojeću građevinu osnovne namjene, prema općim uvjetima iz poglavlja 2.2.1. ovih odredbi.
(3) U istom članku st. 3. se briše.

Članak 25.

Članak 25.
(1) U članku 92. st. 2. se briše.
Članak 26.
(1) Podnaslov ispred članka 93a. „Određivanje koridora ili trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Državu i Županiju“ se briše.
Članak 27.
(1) Članak 94. se briše.
Članak 28.
(1) Ispred članka 95. dodaje se podnaslov „Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina“
Članak 29.
(1) U članku 95. st.1. se briše.
(2) U istom članku dodaje se drugi stavak koji glasi: Bušotine za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina mogu se osnivati unutar utvrđenog eksploatacijskog polja na udaljenostima najmanje: - 70 m od izgrađene građevne čestice.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Ispred članka 96. dodaje se podnaslov „Cjevovodni transport“ a članak 96. mijenja se i glasi: Na prostoru Općine Sveti Martin na Muri, duž planiranog sabirnog transportnog sustava, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenog transportnog sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport. Utvrđuje se sigurnosni pojas širine100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda. Posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, produktovod) i u cilju sigurnosti ljudi i građevina – unutar tog pojasa zabranjena je izgradnja stabilnih građevina za stalni ili privremeni boravak ljudi, odnosno građevina koje nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina. Oko osi bušotine potrebno je osigurati zaštitnu i požarnu zonu u polumjeru 30,0 m od bušotine i sigurnosno-zaštitnu zonu od 3,0 m unutar koje je zabranjena gradnja građevina za boravak i rad ljudi. Svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.

Članak 30.

Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih instalacija (kanalizacija, vodovod, plinovod, električni i telefonski kablovi i ostalo) s instalacijama cijevnog prometa, minimalna međusobna udaljenost mora biti 5 m, računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih instalacija do vanjskog ruba instalacija cijevnog transporta. Na mjestima križanja, infrastrukturne instalacije potrebno je voditi ispod cjevovodnog transporta, a vertikalna udaljenost treba biti najmanje 0,5 m.
Članak 31.
(1) Ispred članka 97. dodaje se podnaslov „Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema“
(2) Članak 97. mijenja se i glasi: Mogući planirani koridori, trase i površine telekomunikacijskih infrastrukturnih sustava s mogućim razvojem novih tehnologija županijskog su i općinskog značaja. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske kabele u pravilu treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, uz regulacijsku liniju ograda. Moguće površine za smještaj antenskih uređaja GSM operatera nalaze se izvan građevinskog područja naselja, a detaljniju lokaciju potrebno je odrediti na način da se isključuju prostori uz spomenike kulturne baštine (evidentirani, zaštićeni, kapelice, crkve, pilovi) u radijusu 50 m, prostori uz vinsku cestu i prostori uz postojeće turističke sadržaje. U postupku određivanja lokacije za navedeni zahvat u prostoru potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Broj antenskih uređaja ograničiti na način da jedan stup koristi više operatera.

Članak 31.

Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture – antenski stupovi s baznim stanicama mogu se locirati unutar elektroničke komunikacijske zone, isključivo izvan građevinskog područja. Iznimno, slobodnostojeći antenski stupovi mogu se locirati unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene. Ostali opći uvjeti kojima se određuje smještaj tipske građevine antenskog stupa propisani su Prostornim planom Međimurske županije. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i zaštite kulturne baštine.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Iza članka 97. dodaje se članak 97a. koji glasi:
Članak 97a. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem komunikacijskih vodova može se izvesti unutar koridora, uvažavanjem ovih uvjeta: 12. ožujka 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 629 - vodove je potrebno voditi podzemno ili nadzemno unutar koridora prometnica, a iznimno, radi bitnog skraćivanja trasa ili u slučajevima prostornih ograničenja mogu se trasirati novi koridori, vodeći računa o pravu vlasništva i očuvanju površina trajnih nasada - dogradnja, rekonstrukcija, proširenje elektroničke komunikacijske infrastrukture radi uvođenja novih tehnologija ili potreba novih operatora potrebno je voditi računa o pravu zajedničkog korištenja. Za potrebe izgradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova bez korištenja vodova, bazne stanice i antenski sustavi na antenskim prihvatima mogu se izvesti na izgrađenim građevinama ili izgradnjom slobodnostojećih antenskih stupova prema uvjetima iz prethodnog članka, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja područja radijskim signalom uz načelo zajedničkog korištenja svih operatora-koncesionara.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Iza članka 97a. dodaje se podnaslov „Energetske građevine i obnovljivi izvori energije“ i članak 97b. koji glasi:
Članak 97b. Na području Općine Sveti Martin na Muri moguće je planirati građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: A.) Sunčane elektrane B.) Kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu. A) Uvjeti za smještaj energetskih građevina - sunčanih elektrana Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja - na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe te građevine, prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina (izvedene u drvenoj konstrukciji na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - na česticama turističke, rekreativne i društvene namjene postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture, na evidentirane građevine tradicionalne seoske arhitekture, kao ni u području ekološke mreže.

Članak 97b.

B) Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se planira zahvat ima izvedenu osnovnu infrastrukturu (niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i pristup na prometnu površinu). Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica. Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija). Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima. Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključit će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera.

Članak 97b.

Kogeneracijsko postrojenje ne može se nalaziti u neposrednoj blizini zaštićenog spomenika kulture, upisanog u Registar spomenika kulture.
Članak 34.
(1) Ispred članka 98. dodaje se podnaslov „Cestovni promet“.
(2) U članku 98. st. 1. se briše.
Članak 35.
(1) Iza članka 99. podnaslov „PROMET“ se briše.
Članak 36.
(1) U članku 100a. dodaju se st. 2. i 3. koji glase: Prilikom rekonstrukcije lokalnih i nerazvrstanih cesta, u cilju poboljšanja sadašnjih uvjeta odvijanja prometa i poboljšanja sigurnosti sudionika u prometu, na dionicama cesta gdje je profil kolnika sveden na kolnu traku koja ne udovoljava standardu propisane širine, rekonstrukciju je potrebno izvesti na način da se na preglednim dionicama ceste izvedu ugibališta, dovoljnih gabarita da omoguće mimoilaženje vozila. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m.

Članak 37.

Članak 37.
(1) U članku 101. dodaje se tekst „Reklamne panoe moguće je postaviti na pročelja građevina (stambenih, poslovnih, gospodarskih).“ Stranica 630 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. ožujka 2018.
Članak 38.
(1) U članku 102. iza riječi „parkirališnih mjesta“ dodaje se riječ „najmanje“.
Članak 39.
(1) U članku 105., u st. 3. tekst „Izričito je zabranjeno ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda“ se briše.
(2) U istom članku st. 4. se briše.
Članak 40.
(1) Članak 106. mijenja se i glasi: Sustav odvodnje otpadnih voda niza naselja sjevernog dijela Općine Sveti Martin na Muri priključuje se na sustav odvodnje Grada Mursko Središće, s uređajem za pročišćavanje na teritoriju Grada Mursko Središće, zbog ekonomičnosti izgradnje i korištenja sustava. Priključenje korisnika na sustav odvodnje otpadnih voda bit će moguće tek nakon izgradnje cjelokupnog sustava odvodnje i pročišćavanja, odnosno do izgradnje sustava odvodnje s pripadajućim rješenjem pročišćavanja otpadnih voda. Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje otpadnih voda na preostalom dijelu Općine moguća su rješenja s primjenom novih tehnologija koja vode ka zadovoljavajućem rezultatu o sastavu pročišćenih voda, u skladu s posebnim propisima o graničnim vrijednostima otpadnih tvari u vodi prije ispuštanja u prijamnik. Zbrinjavanje sanitarno fekalnih voda naselja do izgradnje prihvatljivih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i iz izdvojenih područja koja neće biti povezana sa sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih sabirnih jama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima.

Članak 40.

Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, i u situacijama gdje se sustav neće moći izgraditi, tehnološke otpadne vode nakon pročišćavanja predtretmanom do razine parametara propisanih posebnim propisima, trebaju se skupljati u vodonepropusne sabirne jame i zbrinuti na propisani način. Odvodnja oborinskih voda uz prometnicu može se izvesti u zatvorenom ili otvorenom sustavu. Položaj i raspored precrpnih stanica prikazanih na kartografskom prikazu samo je načelno određen, a točna pozicija može odstupati od planirane, ovisno o detaljnim mogućnostima prostora – o raspoloživosti prostora, konfiguraciji terena i slično. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Iza članka 106. dodaje se članak 106a. koji glasi:
Članak 106a. Mogući planirani koridor za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica i puteva unutar i izvan naselja. Iznimno, koridori sustava vodoopskrbe i odvodnje (u postupku izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih vodova) mogu se planirati izvan postojećih infrastrukturnih koridora, ukoliko je to uvjetovano konfiguracijom terena i drugim ograničenjima u prostoru, izvan površina trajnih nasada, vodeći računa o pravu vlasništva.

Članak 42.

Članak 42.
(1) U članku 107. st. 3. mijenja se i glasi: Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba voditi u okolne prijamnike, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda s prometnih površina mora se vršiti samo preko slivnika s taložnicom koju je potrebno redovno održavati. Odvodnju oborinskih voda sa svih parkirališta s 10 ili više parkirnih mjesta i s parkirališta automehaničarskih radiona treba provesti u sustav odvodnje nakon prethodnog pročišćavanja putem taložnica, separatora ulja i masti.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Članak 108. se briše.
Članak 44.
(1) U članku 109. dodaje se st. 4. koji glasi: U cilju zaštite od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka moguća je izgradnja manjih akumulacija (kontrolirani prostor izvan naselja unutar nasipa malih visina) – planiranih poplavnih područja na prostorima vlažnih livada, koje prihvaćaju bujične vode i akumuliraju ih u kraćem vremenskom razdoblju (dionice toka potoka Ciganjščak, Gradiščak, Koncovčak).
Članak 45.
(1) U članku 128. dodaje se st. 2. koji glasi: U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, unutar Općine nalazi se područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove: - Mura HR2000364