Izvješće o stanju u prostoru Općine Kotoriba

14. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 18. Statuta Općine KOTORIBA (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/05), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 8. sjednici održanoj 10. travnja 2006. godine, donijelo je na sjednici održanoj 10. travnja 2006. godine, donijelo je IZVJEŠĆE o stanju u prostoru Općine Kotoriba 1. UVOD Ovo Izvješće o stanju u prostoru donosi se kao osnova za izradu i donošenje Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Općine Kotoriba za slijedeće četverogodišnje razdoblje. Izrađuje se za potrebe praćenja stanja i vođenje dokumentacije o prostoru, praćenja provedbe dokumenata prostornog uređenja te drugih dokumenata značajnih za prostor, a sadrži: - osnovne faktografske podatke o prostoru, - pokrivenost područja Općine prostorno-planskom dokumentacijom, - analizu realizacije Programa mjera iz prethodnog dvogodišnjeg razdoblja, - analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, - ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, - analizu zahvata u prostoru koji su suprotni prostornim planovima i relevantnoj zakonskoj regulativi, - analizu dinamike i opsega opremanja građevinskih područja komunalnom infrastrukturom, - ocjenu stanja glede zaštite okoliša. 2. OSNOVNI FAKTOGRAFSKI PODACI O PROSTORU U odnosu na izvješće za prethodno dvogodišnje razdoblje, nije došlo do bitnih promjena faktografskih podataka.

Pregled osnovnih podataka o prostoru dat je u sljedećim tablicama: S t r a n i c a 94 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 5 Tablica broj 1: broj stanovnika i dobna struktura BROJ STANOVNIKA DOBNA STRUKTURA OPĆINA KOTORIBA ukupno ukupno 1991 2001. Naselje 1 2 1. KOTORIBA 3.579 3.333 općina ukupno 3.579 3.333 starost u godinama index 01/91 0-19 20-64 65 i više 3 4 5 6 0,931 872 1.907 554 26.16% 57,22% 16,62 0,931 872 1.907 554 Tablica broj 2: Izgrađenost naselja i utvrđena građevinska područja BROJ STANOVNIKA IZGRAĐENOST NASELJA OPĆINA KOTORIBA ukupno ukupno 1991 2001. Naselje 1 2 1 KOTORIBA 3.579 3.333 općina ukupno 3.579 3.333 BROJ STANOVNIKA OPĆINE (popis 2001.): 3.333 BROJ STANOVNIKA OPĆINSKOG SREDIŠTA (popis 2001.): 3.333 POVRŠINA OPĆINE (km2): 26,58 GUSTOĆA NASELJENOSTI – 2001. (st./km2): 125,40 BROJ SAMOSTALNIH NASELJA: 1 Područje Općine Kotoriba zauzima površinu od 26,58 km2 i spada po veličini u srednje jedinice lokalne samouprave u Međimurju, te čini 3,6% sveukupne površine Međimurske županije. Na području Općine Kotoriba prema popisu stanovnika iz 2001. god. živi u jednom samostalnom naselju 3.333 stalnih stanovnika, tako da prosječna gustoća naseljenosti iznosi 125,4 st./km2, što je nešto manje od prosjeka Županije (164,27 st/km2). 3. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE PROSTORNIM PLANOVIMA Primjenom Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 35/02 i 100/04), dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na teritoriju Općine Kotoriba su:

a/ Prostorni plan Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj8/01) b/ Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec – Provedbene odredbe i građevinska područja (“Službeni glasnik Međimurske županije” („Službeni vjesnik Općine Čakovec“ broj 5/78, 12/82, 10/83, 11/83, 5/84, 11/85, 11/87, 13/87, 15/87, 9/88, 3/89, 10/89, 13/89, 6/90, 11/90, 3/91, 9/91, 1/92, 8/92, prognoza izgrađeni neizgrađ. građevin. 2011. po dio naselja dio naselja područje stopi 81/00 3 4 5 6 3.627 189,50 67,20 256,70 73,82% 26,18% 100% 3.627 189,50 67,20 256,70 1/96, i „Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/98 i 7/01) i pročišćeni tekst Odluke o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/01 ) c/ Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone JUG u Kotoribi („Službeni glasnik Međimurske županije“broj3/04) a) Prostorni plan Međimurske županije Plan donesen 2001.g. (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 8/01) daje mogućnosti prostora, stanovništva, gospodarske strukture Županije. PPMŽ razrađuje sustav naselja i njihovog značenja u prostoru Županije, sustav razvoja komunalne i društvene infrastrukture, određuje osnove za uređenje i zaštitu prostora. Utvrđuje mjere i smjernice za gospodarski razvoj, očuvanje i unapređenje prirodnih, kultorno povijesnih i krajobraznih vrijednosti, utvrđuje mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i druge elemente od važnosti za prostor Županije. Prostorni plan Županije definira korištenje i namjenu površina i određuje građevine i prostore od važnosti za Državu i Županiju koji se nalaze na teritoriju Općine Kotoriba, a to su:

- objekti prometne i komunalne infrastrukture, - prostor Zaštićenog krajolika rijeke Mure Prostor posebnih prirodnih vrijednosti uz rijeku Muru Skupština Međimurske županije proglasila je Zaštićenim krajolikom uz rijeku Muru („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj1/02) U prostornom planu Međimurske županije naselje Kotoriba ubraja se u budući gospodarsko razvojni centar u kome B r o j 5 S t r a n i c a 94 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” se prema istom nalazi cca 4% cjelokupnog Međimurskog gospodarstva. b) Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec („Službeni vjesnik Općine Čakovec“ broj 5/78, 12/82, 10/83, 11/83, 5/84, 11/85, 11/87, 13/87, 15/87, 9/88, 3/89, 10/89, 13/89, 6/90, 11/90, 3/91, 9/91, 1/92, 8/92, 1/96, i „Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/98 i 7/01) i pročišćeni tekst Odluke o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/01). Na snazi je Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec koji je kao dokument prostornog uređenja donesen još 1978.g. Teritorijalno gledano taj Plan pokrio je područje Međimurja koje se kao prostorno-geografska cjelina tada poklapalo s političkim ustrojem Općine Čakovec. Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec određuje građevinska područja naselja u Općini, a Provedbenim odredbama reguliraju se uvjeti za zahvate u prostoru unutar i izvan građevinskih područja. Budući da se područje ove Općine nalazi u neposrednoj blizini tokova rijeke Mure i Drave, njihovog ušća, za pretpostaviti je da će se veći dio teritorija Općine naći u zaštićenom području.

Ovaj Plan je od tada mijenjan, odnosno dopunjavan u više navrata, ali uvijek zadržava osnovnu koncepciju. Ona počiva na ideji ravnomjernog demografskog, gospodarskog i kulturnog razvoja prostora Međimurja kroz hijerarhiju naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja. Koncepcija Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec nalazila je primjenu u općinskom prostornom i društvenogospodarskom razvoju u proteklih 27 godina (od 1978.), ali ne u potpunosti, jer intenzitet razvoja lokalnih središta u Općini (Županiji) nije pratio intenzitet razvoja Čakovca – općinskog središta. Razlog tomu je u inertnosti dislociranja nekih djelatnosti iz općinskog u lokalna središta, nedostatak stručne radne snage i slaba infrastrukturna opremljenost ( komunalna i društvena ) lokalnih središta. Budući da su osnove takve koncepcije bili uvjeti i datosti društveno-gospodarskog sustava sedamdesetih godina 20.st., danas neki elementi te koncepcije ne odgovaraju novonastalim okolnostima i predstavljaju ograničavajući faktor razvoja pojedinih prostornih cjelina. Prognoze iz Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec za gospodarski razvoj, demografska kretanja, razvoj komunalne i društvene infrastrukture bile su smjernice za izradu ostalih prostornih planova (planovi uređenja manjih naselja) čija je izrada kasnije uslijedila. Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec definira granice građevnog područja unutar kojih je dozvoljena gradnja u skladu s gospodarskim mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture i na način da se sačuvaju preostali neizgrađeni prostori između naselja.

c) Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone JUG u Kotoribi Plan donesen 2004.g. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04) temeljem Prostornog plana bivše Općine Čakovec, koji je odredio da su jedinice lokalne samouprave obavezne donijeti detaljne planove uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja koji su veći od 2ha. Detaljnim planom uređenja Poduzetničke zone JUG utvrđena je detaljna namjena prostora, režim uređivanja prostora i opremanja prostora komunalnom infrastrukturom. Planom su formirane građevinske parcele, a sadrži uvjete za izgradnju građevina i druge uvjete za ostale aktivnosti u prostoru. Prostor Poduzetničke zone se nalazi izvan naselja, odnosno na samom ulazu u naselje Kotoriba. veličine 22ha. Nova poslovno gospodarska zona gradila bi se s ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja radno sposobnog stanovništva te dovođenja suvremenih tehnologija u ovu općinu. 4. ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA IZ PRETHODNOG RAZDOBLJA U proteklom razdoblju temeljem prethodnih Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru pokrenut je postupak izrade i donošenja slijedećih dokumenata prostornog uređenja. a) Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba b) Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone JUG u Kotoribi („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04). a) Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba Općina KOTORIBA pristupila je 2002. g. izradi Prostornog plana uređenja Općine koji je u fazi izrade, odnosno predrasprava. Nakon pribavljenih suglasnosti predstavničko tijelo donosi Odluku o donošenju Plana.

Prostorni plan uređenja općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje, prostora te druge elemente važne za područje Općine. Temeljem članka 23. Zakona o prostornom uređenju Prostorni plan uređenja općine utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture iosobito vrijednih dijelova prirode u Općini. Prostornim planom uređenja Općine utvrđene su granice građevinskog područja naselja Kotoribe kao i obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju općine, što je propisano Zakonom o prostornom uređenju b) Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone JUG u Kotoribi Nakon što je Općina riješila imovinsko pravne odnose za zemljište poduzetničke zone, pristupila je izradi Detaljnog plana uređenja, a temeljem Prostornog plana bivše Općine Čakovec, koji je odredio da su jedinice lokalne samouprave obavezne donijeti detaljne planove uređenja S t r a n i c a 94 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 5 za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja koji su veći od 2 ha. Izrađena je osnovna koncepcija Plana na osnovu koje je provedeno i nekoliko rasprava, te je plan donijet 2004. godine. Gore spomenuti plan započeo se realizirati što se posebno odnosi na realizaciju komunalne infrastrukture i parcelaciju cijelog obuhvata plana.

5. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Općina Kotoriba, kao jedinica lokalne samouprave, nema u potpunosti utjecaj na stanje u prostoru na svome području, jer ne izdaje lokacijske i građevne dozvole niti ima građevnu inspekciju u svom sastavu. Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja koji su nabrojani u ovom izvješću, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, jedino se za područje u obuhvatu DPU poduzetničke zone temeljem tog plana pri Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji u Prelogu izdaju izvodi iz plana za izradu glavnih projekata i dobivanja građevnih dozvola. 6. ANALIZA ZAHVATA U PROSTORU KOJI SU PROTIVNI PROSTORNIM PLANOVIMA I RE- LEVANTNOJ ZAKONSKOJ REGULATIVI Kao što je konstatirano u Izvješću o stanju u prostoru za prethodno dvogodišnje razdoblje, pojava bespravne izgradnje na području Općine Kotoriba u odnosu na ukupni opseg izgradnje nije naročito značajna u smislu njezine raširenosti i masovnosti. Pozitivnim se može ocijeniti da u proteklom dvogodišnjem razdoblju nije došlo do pogoršanja situacije tj. nisu zabilježeni slučajevi bespravne izgradnje kojima bi se znatno umanjile vrijednosti prostora. Međutim se isto tako mora konstatirati da nije učinjeno mnogo na sanaciji postojeće bespravne izgradnje. U “romskom dijelu naselja Kotoribe”, gdje je zbog natprosječne demografske ekspanzije romske populacije stambena izgradnja najintenzivnija, ovaj problem je najizraženiji. Prepreka legalizaciji ovih građevina je neriješeno pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se gradi. Zbog toga je otežano odnosno onemogućeno legalno priključivanje na komunalnu infrastrukturu kao preduvjeta za ostvarenje minimuma životnih uvjeta.

U smislu navedenog, nadležne službe aktivno rade na uređenju vlasničko pravnih pitanja na tom području kako bi se stekli uvjeti za legalizaciju postojećih građevina i nastavak gradnje na zakonit način. Što se tiče ostalih bespravno izgrađenih građevina na području Općine valja istaći da se radi o pojedinačnim slučajevima izgradnje van granica građevinskih područja naselja kao i izgradnji odnosno rekonstrukcijama građevina unutar građevinskih područja što se u najvećem broju slučajeva svodi na izgradnju pomoćnih, gospodarskih, manjih poslovnih građevina koje se grade na česticama s legalno izgrađenom građevinom osnovne namjene. Rekonstrukcije građevina pod kojima se podrazumijevaju dogradnje, nadogradnje, sanacije, adaptacije, prenamjene građevina, a koje su izvedene bez za to potrebne građevinske dozvole, također su primjeri bespravne gradnje. Postupanje građevne inspekcije nije rezultiralo uklanjanjem ni jedne bespravno izgrađene građevine što ne može ići u prilog očekivanom djelovanju na sprječavanju pojava bespravne gradnje. Naprotiv, bez dosljednog sankcioniranja bespravnih graditelja mogu se i ubuduće očekivati slučajevi ilegalne gradnje kako na štetu javnog tako i privatnih interesa. Uočene primjere bespravne izgradnje i druge slučajeve nelegalnih zahvata ili stanja u prostoru, potrebno bi bilo prijaviti za to nadležnoj građevinskoj inspekciji te od nje traži postupanje u skladu s zakonskim ovlastima. 7. ANALIZA DINAMIKE I OPSEGA OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM Osnovni preduvjet za izgradnju građevina i uređenje prostora u skladu s odnosnim prostornim planovima je opremanje istog komunalnom infrastrukturom. Pored toga, nivo infrastrukturne opremljenosti ima direktni utjecaj na kvalitetu životnog standarda, na mogućnosti razvoja gospodarskih djelatnosti kao i na efikasnu zaštitu okoliša.

Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu koji uređuje pored ostalog i pitanja financiranja, građenja i održavanja građevina komunalne infrastrukture, jedinice lokalne samouprave u ovoj oblasti imaju značajnu ulogu kako u pogledu planiranja tako i u pogledu financiranja izgradnje komunalnih građevina. Slijedom ovih zakonskih odredbi Općina Kotoriba je u proteklom dvogodišnjem razdoblju osigurala i utrošila značajna sredstva za projektiranje, građenje i održavanje infrastrukturnih građevina. Sredstva su osiguravana iz proračuna Općine, iz cijene komunalnih usluga, iz naknade za priključenje, iz sredstava “Hrvatskih voda”, iz izvora utvrđenih posebnim zakonima (HEP) te iz poticajnih sredstava ministarstva. 7.1. Pregled značajnijih investicija u oblasti komunalne infrastrukture Od značajnijih realiziranih investicija u prethodnom dvogodišnjem razdoblju u ovoj oblasti valja spomenuti: a) javno-prometne površine - asfaltiranje prometnice u dijelu ulica: - K.P. Krešimira IV u dužini 250m - R. Boškovića (spoj na Sajmišnu ulicu) u dužini 170m - A. Hebranga ( spoj K.P. Kreš. IV – R. Boš. ) 150m - asfaltiranje prometnica u Poduzetničkoj zoni JUG u dužini 400m - pješačko – biciklistička staza u dijelu Ulice K.Tomislava u dužini 300m i u Murskoj ulici u dužini 550m b) javne površine - uređenje oproštajnog trga na groblju - uređenje drvoreda u dijelu ulice K. Tomislava u dužini 600m - uređenje zelenih površina tzv. otočića uz pješačkobiciklističku stazu u dijelu Ulice K. Tomislava c) opskrba pitkom vodom B r o j 5 S t r a n i c a 94 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - izgradnja i rekonstrukcija magistralnog vodovoda u ulici N. Zrinskog, uz „Kotoripski kanal“ te uz poduzetničku zonu JUG u dužini 2050m d) opskrba električnom energijom - polaganje visokonaponskog kabla od nove poduzetničke JUG do trafostanica u postojećoj Poduzetničkoj zoni ISTOK ( Sajmišna ulica) u dužini cca 3.000 m e) opskrba plinom i toplinskom energijom - izgradnja plinske mreže u Poduzetničkoj zoni Jug udužini 1.370m f) odvodnja otpadnih voda - izgradnja kanalizacije u ulicama:

- A. Stepinca do Prvomajske u dužini 425m - 3. Travnja u dužini 400m - Prvomajska u dužini 400m - Murskoj u dužini 475m - Dravska u dužini 150m - Školskoj u dužini 450m 8. OCJENA STANJA U POGLEDU ZAŠTITE OKOLIŠA Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša prvenstveno se odnosi na zaštitu zraka, tla, vodotoka, vodenih površina i podzemlja. U pogledu stanja prirodne i kulturne baštine u odnosu na prethodno Izvješće nije došlo do značajnih promjena. Nisu zabilježene radnje kojima bi se narušavala svojstva zaštićenih dijelova prirode što se prvenstveno odnosi na zaštićeni krajolik rijeke Mure. 9. ZAVRŠNE ODREDBE Ovo Izvješće o stanju u prostoru stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. U skladu s člankom 11a. Zakona o prostornom uređenju, jedinica lokalne samouprave obavezna je dostaviti Izvješće o stanju u prostoru Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uredu državne uprave u MŽ – službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije u roku 15 dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA KLASA: 350-01/06-01/02 URBROJ: 2109/9-06-1 Kotoriba, 10. travnja 2006. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Snježana Matoš, prof., v. r.