Arhiva › 2005. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Goričan · URBROJ 2109-05-02-05-05

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 813

Članak 30.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Osim postojećih zona centralnih i društvenih sadržaja u naselju, takve se zone mogu formirati temeljem planova uređenja užeg područja (DPU) i to određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja.
Članak 31. J i) Gospodarskim zonama određuju se prostori namjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja i životinja) i klaonica.

Članak 30.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se mogu graditi kao prateće građevine - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 5) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5% ukupne površine zone i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, Broj 6 Stranica 814 "SLUŽBENI GLASNIK" plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 32.

Članak 32. % i) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnj i građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice. 6) Specifičnu površinu zone sporta i rekreacije na lokaciji Gmajna, čini vodena površina rekreacijskog ribnjaka, a uređenje i gradnja građevina unutar prostora zone određeno je u poglavlju 4.1., članku 111., ovih odredbi.

Članak 33.

Članak 33. i) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila i - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

Članak 34.

Članak 34. i) Područje za komunalne servise određuje se kao prostor jedne ili više čestica za uređenje "reciklažnog dvorišta", odnosno prostora za privremeno skupljanje i selektiranje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, a koje je predviđeno u dijelu ili uz prostor gospodarske zone u sjevernom dijelu naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, mogu se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina s funkcijom iz prethodnog stavka. • 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se mogu graditi kao prateće građevine upravne, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji navedene djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 4) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina na prostoru komunalnih servisa identični su kao za čestice u gospodarskoj zoni i utvrđuju se prema

Članak 35.

Članak 35. i) Groblje unutar naselja je javna površina koja se uređuje za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. • 2) Groblje je namijenjeno izgradnji grobnica, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površine groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja (mrtvačnica sa servisnim prostorima i javna i sakralna i plastika), a uz njih se u manjoj površini mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 4) Do izgradnje čvrstih građevina, moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 5) Kontaktna zona groblja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja Broj 6 Stranica 815 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 36.

Članak 36. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i prema IUČJU 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim ovima, samo em korištenju prostora naselja ili mogućnosti za razvoj društvenih fun ma bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 37.

Članak 37. i) Unutar jedinog naselja Općine Goričan razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: područja centralnih i društvenih funkcija: - središta naselja, nastala izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na dvije lokacije unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama: - čestica društvenog doma s parkom i - središte koje se formiralo uz osnovnu školu. - povijesne jezgre naselja: - čestica župne crkve Sv. Leonarda i kontaktni prostor sa župnim dvorom, te novouređenim prostorom parka, - čestica kapele Sv. Jurja u središtu naselja, s kontaktnim prostorom trgovačkih sadržaja, - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća, a rjeđe i bez sakralnih obilježja, - sportski i rekreacijski prostori na dvije lokacije unutar naselja nastali planskom urbanizacijom, te planski formirane čestice dječjih igrališta, svi kao površine javnog režima korištenja i pretežito neizgrađeni i j oš nedovršeni pretežito stambena područja: prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - dio centra uz društveni dom i to uglovnica na suprotnoj strani i sjeverni niz građevnih čestica, prostor parka i društveni dom, dio stare stambene strukture - gazdinstva k.br 1. i 3. u Zavrtnoj ulici i pojedinačna gazdinstva k.br. 11 u Prečnoj ulici i k.br. 17/1 u Ulici Makovica. - povijesna ruralna matrica naselja sa podvrtnicom, izrazito uske čestice, poluugrađene građevne strukture, sa tipičnim korištenjem podvrtnice unutar bloka, kao poljodjelskom površinom, koja je očuvana u starijim, središnjim i južnim dijelovima naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice otvorene građevne strukture, s širom građevnom česticom, nego kod povijesne ruralne matrice, ali i podvrtnicom kao karakterističnim elementom strukture, nastali pretežito planskom urbanizacijom, širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, uz ceste prema Hodošanu, D.Kraljevcu, Hemuševcu i graničnom prijelazu, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice otvorene građevne strukture, s širom građevnom česticom i bez podvrtnice izgrađivani s jugoistočno od ribnjaka, prema PUMN-u Goričan i planski formirana urbana i tek dijelom realizirana matrica individualne stambene izgradnj e otvorenog tipa, na prostoru sjeveroistočno od ribnjaka.

Članak 37.

2) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima Goričana, moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak. Broj 6 Stranica 816 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 3 8. i) Središta naselja, koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, najviša etažnost građevina može biti P+1+Pk, a najviša visina vijenca građevina 6,60 m. 2) Izuzetak je područje ambijentalne cjeline središta uz društveni dom, gdje je zamjena devastirane stambnene građevne strukture novom moguća samo u gabaritima postojeće gradnje i s postojećom visinom vijenca, koja definira gradnju prizemnica s potkrovljem (P+Pk), a promjena strukture (zamjena poluugrađene tipologije gradnje gradnjom u nizu i povećanje visine vijenca osnovnih građevina) moguća je samo ukoliko se za područje izradi detaljni plan uređenja središta naselja uz društveni dom, prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. 3) Ostali uvjeti uređenja za središta naselja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 39.

Članak 39. i) Povijesne jezgre naselja, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi. 3) Visina vijenca izgrađenih građevina javnih može m
Članak 40. i) Povijesni mali parkovi- odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, postava reklamnih natpisa, te gradnja prometnih građevina niskogradnje stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 3) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a prema poglavlju 6.3. kategorizirani su kao evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.
Članak 4L i) Sportski i rekreacijski prostori unutar naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se dovršiti uređenjem, prema uvjetima iz poglavlja 4.1., ovih odredbi.

Članak 42.

Članak 42. i) Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade inventarizacije i valorizacije kulturne baštine Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove, stambene i dru drvene ("pelnice", zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamj i terpolacije nove mi kulturne

Članak 43.

Članak 43. i) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno j e zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: — pojas izgradnje stambenih, stambeno — poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od Unije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom * Broj 6 Stranica 817 "SLUŽBENI GLASNIK" pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, osim tenis igrališta, a w maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s maksimalno 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 43.

4) Izuzetno od prethodnog stavka, pojas podvrtnice počinje 120,0 m od regulacijske linije u sljedećim dijelovima naselja: - sjeverna strana Prvomajske ulice, zapadno od sportske zone uz školu i - južna strana Nove ulice. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. r 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati unutar odgovarajućeg pojasa izgradnje pomoćnih građevina, na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m, 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m, 8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža površine 2 do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 44.

Članak 44. L i) Transformacija povijesne ruralne matrice i dozvoljava se: + - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne prelazi 24,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, • r - zamjenom pomoćnih polj oprivtednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te * građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije visine Stranica 818 Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" m i 4,80 metara u sliemenu površinu podvrtnice, - uvođenjem pojasa izgradnje građevina 4 poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-po slovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa do završetka čestice i to za najviše 30 kom goveda ili 40 kom svinja ili 8.500 kom peradi po građevnoj čestici, M 2) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. prethodnog stavka su:

Članak 44.

- površine unutar granica građevinskog područja naselja, ovim PPUOom predviđene za razvoj naselja, prema kartografskom prikazu 4.1 "Građevinsko područje naselja" i - kontaktna zona od 100,0 m oko groblja. 3) Izuzetno se na zemljišnim česticama unutar starog dijela naselja, površine veće od minimalnih prema poglavlju 2.2.4. ovih odredbi, nastalih transformacijom klasične matrice - nepravilnim cijepanjem čestica čija posljedica je netipična uzdužna orijentacija čestice u odnosu na pristupnu cestu ili nepravilni poligonalni tlocrt čestice, radi čega unutar takvih čestica nije moguće odrediti pojaseve izgradnje, može kao prateća građevina graditi gospodarska građevina bučnih djelatnosti definiranih alinejom 4, stavka 1. ovog članka, i unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, uz uvjet da se prateća građevina od linije regulacije udalji najmanje 6,0 m, od stambenih prostora na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 20,0 m, te da joj visina vijenca ne prelazi 4,80 m. 4) Ukoliko nije moguće postići udaljenosti iz prethodnog stavka, gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti ne može se locirati na građevnoj čestici.

Članak 45.

Članak 45. i) Uvjeti gradnje i dozvoljene transformacije strukture, na području novije ruralne matrice s podvrtnicom, uz ceste prema Hodošanu, Donjem Kraljevcu, Hemuševcu i graničnom prijelazu isti su kao za povijesnu ruralnu matricu, te dodatno: - pojas izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina uz Školsku ulicu, zapadno od škole, može se protezati do 35,0 m od linije regulacije, ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene

Članak 46.

Članak 46. i) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice bez podvrtnice, nastali planskom urbanizacijom na lokaciji jugoistočno od ribnjaka, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori novije ruralne matrice, osim mogućnosti gradnje pratećih građevina za uzgoj stoke.
Članak 47. i) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru sjeveroistočno od ribnjaka, određeni su slijedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, - pojas izgradnj e prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom poja&u može iznositi do 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice, 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 48.

Članak 48. w i) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske Broj 6 "SLUŽBENI stambene izgradnje, primjerena prenamjeni stambene građevine u stambeno ovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jed stambenu remeti osnovnu urbanu matricu odnosno ne povećava: - dubinu čestice veću od 100,0 m, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, 2 iznad 1200,0 m , - izgrađenost građevne čestice određenu s0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. - prateće i pomoćne građevine se mogu graditi uz bilo koju bočnu stranu čestice, neovisno o poziciji osnovne građevine, uz način izgradnje GLASNIK" Stranica 819 poštivanje uvjeta udaljenosti od susjedne građevine osnovne namjene za najmanje polovinu visine više građevine, ali ne manje od 4,0 m i ostalih uvjeta iz poglavlja 2.2.4.

Članak 49.

Članak 49. i) U stambenim zonama naselja Goričan, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Izuzetak je prostor sjeverno od parka uz društveni dom, gdje je transformacija moguća samo temeljem DPU-a središta naselja i u skladu sa smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi. 2.2.4. Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 50.

Članak 50. i) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: V * dozvoljeni najmanja sirma najmanja dubina najmanja površina koeficijent osnovne građevine građevne čestice građevne čestice građevne čestice /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 katne 18,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 katne 14,0 izuzetno prema čl. 49. st. 2. i čl. 58. - ugrađene građev prizemne 8,0 katne 6,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih /m/ 2 izgrađenosti /kig/ /m / 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 0,3 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 ine 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 građevina te interpolaciju novih građevina, osim građevina bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, već u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.

Članak 51.

Članak 51. i) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. • < Stranica 820 Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" 2) Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu mogu imati: građevne cestice sjeverne strane Prvomajske ulice, zapadno od sportske zone uz školu i južne strana Nove ulice do 120,0 m i. građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselj e i čija dužina se određuje do završetka utvrđenog građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz prvog stavka prethodnog članka. 4> 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti broja i namjene građevina po čestici, minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skuplj anj e komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 6) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koj i premašuju 5 % ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 52.

Članak 52. i) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križani prometnu ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkiralisnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 53.

Članak 53. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područj a, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 54.

Članak 54. • i) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 55.

Članak 55. i) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično Broj 6 U SLUŽBENI pročelje nije više od 1,0m. veća odapsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za vise od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.
Članak 56. i) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.

Članak 57.

Članak 57. i) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 58.

Članak 58. i) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost, građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. GLASNIK" Stranica 821 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 59. L i) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. 2) Osnovne građevine unutar područja naselja Goričan ne mogu se graditi u nizu, a izuzetak su građevine unutar prostora ambijentalne cjeline koja obuhvaća središte naselja uz društveni dom, gdje se može kroz izradu DPU-a središta naselja predvidjeti zamjena postojeće poluugrađene tipologije gradnje tipologijom uličnog niza.

Članak 60.

Članak 60. i) 'Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice. 2) Građevni kompleks se u odnosu na susjedne čestice tretira kao slobodnostojeća građevina.
Članak 61. i) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., čanka 192. stavka 2. ovih odredbi.

Članak 62.

Članak 62. i) Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. * Stranica 822 ) ) Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK

Članak 63.

Članak 63. i) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 64. i) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na nacm: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, pomoćnih prema - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Ostali akti u ovom izdanju (175)