Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Celinama

19. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 19. Statuta Općine Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/02.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/00.,) Općinsko vijeće Općine Podturen na 34. sjednici, održanoj 23. 9. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Celinama I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone u Celinama (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. i) Područje obuhvata nalazi se u jugozapadnom GLASNIK" Stranica 1183 dijelu naselja Celine, uz lokalnu cestu 20029 Sivica - Celine. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 7,6 ha.
Članak 3. i) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske pri kaže u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE PO VRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina", kojim je definirana namjena površina za: - planirane građevne čestice pretežito stambene namjene /oznake Ml/; - planirana građevna čestica poslovne namjene /oznaka Kl/; - postojeća građevna čestica društvene namjene - za kapelicu /oznaka Dl/; - planirana građevna čestica društvene namjene - za društveni dom /oznaka D2/; - planirana čestica javne zelene površine dječjeg igrališta /oznaka Zl/; - planirana čestica javne zelene površine javnog parka /oznaka Z2/; - čestica javne zelene površine otvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z3/; - područje uređenja sportskog igrališta unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka Rl/; Stranica 1 184 "SLUŽBENI područje gradnje sportskog kluba unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka D3/; područje uređenja parkirališnih površina unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka Pl/; ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ i zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/,

Članak 5.

Članak 5. i) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Izuzetak od prethodnog stavka je čestica br. 1 koja je namijenjena za uređenje sportskog parka, a unutar nje su definirana područja za: - uređenje otvorenih sportskih igrališta, - gradnju sportskog kluba i - uređenje parkirališta. 3) Ostale građevne čestice namijenjene su: izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina" i izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu , u člancima 6. - 9. ovih odredbi. w

Članak 6.

Članak 6. i) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznake K l / može se graditi, kao građevina osnovne namjene j - poslovna građevina - uslužne ili trgovačke namjene ili - ugostiteljska građevina bez bučnih sadržaja kao što su disco klub, noćni bar i slično. 2) Na čestici nije dozvoljeno graditi stambene sadržaje, niti sadržaje proizvodnih djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slično), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: trgovinu i priručno skladištenje prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, te specijaliziranih skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. GLASNIK" Broj 9 5) Ugostiteljskom građevinom smatraju se kategorizirani ugostiteljski prostori čijom upotrebom se ne stvara buka neprimjerena stambenoj zoni, kao što su kavana, gostionica, caffe bar i slično. 6) Građevina osnovne namjene može se graditi kao samostojeća građevina ili kompleks s više kompatibilnih, navedenih funkcija. 7) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu. 8) Uz građevinu osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovamo - istovame rampe, - spremnike goriva i slično.

Članak 7.

Članak 7. i) Pretežito stambena namjena / M l / omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici pretežito stambene namjene moguće je graditi: stambenu građevnu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu za obavljanje: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovinu na malo, proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), Broj 9 "SLUŽBENI usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanje sportskih klubova, udruga građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava stambenu i poslovnu funkciju, određenu prema prethodne dvije alineje.

Članak 7.

3) Ukoliko je na čestici pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu - jednu poslovnu građevinu ili - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, koje je potrebno locirati u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja, a namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radio ne), djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), te skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, 1 pakirnice, vinarije, uljare i si.). 4) Građevina društvenih djelatnosti može se graditi samo u kombinaciji sa stambenom građevinom, ali ne i s drugim gospodarskim djelatnostima. 5) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici pretežito stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, i GLASNIK" Stranica 1 185 iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane, dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, u pojasu izgradnje poljoprivrednih građevina s izvorom z <a lociraju se:

Članak 7.

- pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici i - građevine za silažu stočne hrane neto površine do 2 100,0 m i - najviše jedan bazen površine do 60,0 m (sve vodene površine veće od 4,0 m se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici. 6) Na česticama pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 2 m po čestici.

Članak 8.

Članak 8. V l) Cestica društvene namjene /oznaka D l / identična je katastarskoj br. 642/2 k.o. Sivica i zadržava se kao građevna čestica kapelice. 2) Kapelica se ne može rušiti, a može se rekonstruirati odnosno dograđivati u istu namjenu. 3) Na građevnoj čestici ne mogu se graditi druge građevine niti infrastrukturni objekti.
Članak 9; 1) Planirana čestica društvene namjene /oznaka D2/ namijenjena je izgradnju kompleksne građevine društvenog doma koji treba sadržavati manju polivalentnu dvoranu s pratećim sadržajima - 1 Stranica 1 1 86 " SLUŽBENI sanitanjama i caffe barom, odnosno restoranom, prostor za sjedište mjesnog odbora, te prostor za udruge građana. 2) Kao prateći sadržaj na višoj etaži mogu se urediti stambeni sadržaji do najviše 40 % bruto površine građevine.

Članak 10.

Članak 10. 1) Područje uređenja sportskog kluba /oznaka D3/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je gradnji jedne građevine društvene namjene - sportskog kluba za djelovanje nogometnog kluba i druge sportske udruge, s pratećim servisnim prostorom i najviše jednim prostorom caffe bara.
Članak 11. 1) Područje uređenja parkirališnih površina unutar čestice sportskog parka /oznaka Pl/ namijenjeno je izgradnji nenatkrivenog parkirališta za korisnike sportskih sadržaja, koje se može koristiti i kao javno parkiralište za korisnike društvenog doma.

Članak 12.

Članak 12. 1) Područje uređenja sportskih igrališta /oznaka Rl/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je uređenju otvorenih sportskih igrališta, i to nogometnog i pomoćnog nogometnog igrališta.
Članak 13. 1) Javna zelena površina /oznaka Zl/ formira se radi uređenja dječjeg igrališta. 2) Na dječjem igralištu ne mogu se graditi građevine, već se predviđa postava igrala za djecu i urbane opreme (klupe i slično)
Članak 14. 1) Javna zelena površina /oznaka Z2/ formira se za uređenje javnog parka. 2) Poyrsina nije namijenjena gradnji građevina, ali se na njoj dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet i na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 6,0 m.

Članak 15.

Članak 15. 1) Javna zelena površina /oznaka Z3/ formira se kao čestica postojećeg otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda, a služi održavanju navedenog kanala. 2) Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture. GLASNIK " Broj 9
Članak 16. i) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda i sustava odvodnje oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 18. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6 "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 19.

Članak 19. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine. Broj 9 " SLUŽBENI
Članak 20. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 21.

Članak 21. 1) Najviše dvije susjedne građevne čestice pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Na objedinjenoj građevnoj čestici izgrađenost i broj dozvoljenih građevina određuje se kao za jednu građevnu česticu. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 22. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu 4 graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni f površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 23.

Članak 23. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ za sve građevne čestice, osim za česticu sportskog parka iznosi kig < 0,40. 4) Koeficijent izgrađenosti za česticu br. 1 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto tlocrtnu površinu prizemlja građevine sportskog kluba, koja može 2 najviše iznositi 800,0 m . 5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama poslovne namjene /oznaka Kl/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne GLASNIK " S t r a n i c a 1 187 čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25 % površine čestice i nadstrešnice je potrebno locirati unutar površine za razvoj građevine.

Članak 24.

Članak 24. i) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: za poslovnu namjenu/oznaka Kl/ kis =1,20; za pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kis <=1,20; za društvenu namjenu - društveni dom /oznaka D2/ kis<=l,00. za društvenu namjenu - kapela /oznaka Dl/ kis <=0,4; 3) Koeficijent iskoristivosti za česticu br. 1 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto površinu građevine sportskog kluba, koja može najviše iznositi 1.500,0 2 m .

Članak 25.

Članak 25. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za poslovnu namjenu /oznaka Kl/ 120 % površine građevne čestice za pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ 120 % površine građevne čestice, za društvenu namjenu - društveni dom /oznaka D2/ 100 % površine građevne čestice, za društvenu namjenu - kapela /oznaka Dl/ 40 % površine građevne čestice, a za gradnju sportskog kluba /oznaka D3/ određena je stavkom 3. prethodnog članka.

Članak 26.

Članak 26. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi 6,60 m za sve građevine unutar područja obuhvata. Stranica 1188 "SLUŽBENI 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, zvonik kapele može imati veću visinu.
Članak 27. 1) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 4,80 m.

Članak 28.

Članak 28. i) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ i poslovne namjene /oznaka Kl/, ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva na česticama pretežito stambene namjene /oznake Ml/, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m.
Članak 29. i) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi: 2) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznaka Kl/ osnovne i prateće građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na građevnim česticama pretežito stambene namjene /oznaka Ml/: unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene mogu se graditi najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a izvan pojasa gradnje građevina osnovne namjene, prateće građevine mogu imati najviše tri
(3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, a pomoćne građevine mogu imati najviše dvije
(2) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE. 4) Na građevnoj čestici za društvenu namjenu - društveni dom /oznaka D2/ može imati najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 5) Sportski klub na čestici sportskog parka može imati najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE.

Članak 30.

Članak 30. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog } } Broj 9 GLASNIK terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 31.

Članak 31. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina".
Članak 32. i) Prateća građevina može se graditi isključivo na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, a takvom se smatra građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 7. ovih odredbi. A- 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama pretežito stambene namjene ne može za više od 50 % premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 2 m po čestici. 3) Na ostalim građevnim česticama, prateći sadržaji mogu se organizirati isključivo u kompleksu s osnovnom namjenom u jedinstvenoj građevini.

Članak 33.

Članak 33. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6. - 9. ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 34. i) Smještaj građevina na građevnim česticama određenje kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica određena: površina unutar koje se može razviti tlocrt građevine osnovne namjene, te udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Broj 9 "SLUŽBENI

Članak 35.

Članak 35. 1) Za čestice pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, dodatno su određeni pojasevi izgradnje pratećih i pomoćnih građevina. 2) Pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina dodatno je razdijeljen linijama koje određuju minimalnu udaljenost građevina koje mogu imati: utjecaja na stanovanje, a određene su kao: prateće građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, u članku 7., stavku 3, alineji 1 i podalineji 2 ovih odredbi, ili kao pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, u članku 1., stavku 5, alineji 3, podalineji 1 ovih odredbi.

Članak 36.

Članak 36. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je5 u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 37. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine.

Članak 38.

Članak 38. 1) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama određena je u kartografskom prikazu br. 7 "Uvjeti gradnje građevina" - područjem za razvoj građevina unutar pojedine građevne čestice. 2) U slučaju objedinjavanja najviše dvije susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ u jednu, površine unutar kojih se planom predviđa izgradnja na tima česticama također se spajaju i tretiraju kao jedinstvena površina.
Članak 39. 1) Međusobna istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u GLASNIK" Stranica 1189 kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 40.

Članak 40. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Clanak41. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 42.

Članak 42. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 43. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Stranica 1 190 "SLUŽBENI 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 44.

Članak 44. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 45. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.