Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Celinama

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1190

Članak 46.

Članak 46. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čgstica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 47. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica pretežito stambene namjene, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije viši od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja izvan čestice.

Članak 48.

Članak 48. i) Ograđivanje građevne čestice poslovne namjene moguće je jedino prozračnom, zaštitnom ogradom. 2) Visina ulične ograde građevnih čestica poslovne namjene ne može biti veća od 1,8 metara. GLASNIK" Broj 9
Članak 49. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: POTREBAN NAMJENA BROJ MJESTA BROJ GRAĐEVINE NA MJESTA 1. proizvodnja i 1 zaposleni 0,45 PGM skladišta 2 2. uredski prostori 1000 m kori 20 PGM TI snog prostora 2 3. trgovina, uslu 1000 m kori 40 PGM ge, ugostiteljstvo snog prostora 4. stambene 1 stan 1 PGM građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 50.

Članak 50. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 51. 1) Građevna čestica poslovne namjene /oznaka Kl/ treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 4) Vrsta stabala treba se* odabrati između autohtonih listopadnih vrsta.

Članak 52.

Članak 52. i) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz iC Broj 9 SLUŽBENI parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUR- NOM MREŽOM 3J. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTO VNEI ULIČNE MREŽE
Članak 53. l) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.

Članak 54.

Članak 54. l) Za ulice unutar obuhvata DPU-a određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 7,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 55. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko-biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2.. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 56.

Članak 56. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 57. i) Planirane trase mreža vodoopskrbe plinoopskrbe, te odvodnje otpadnih voda, GLASNIK " S t r a n i c a 1 191 prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. 'Plan komunalne infrastrukture mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Postojeći južni kanal za oborinsku odvodnju poljoprivrednih površina, koji prolazi područjem obuhvata, predviđa se premjestiti u koridor poljskog puta lociranog zapadno od područja obuhvata i spojiti u postojeći kanal unutar planirane čestice br. 8. 3) Glavne projekte izgradnje, odnosno rekonstrukcije mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.

Članak 58.

Članak 58. 1) Vodoopskrba područja obuhvata DPU-a je riješena, a DPU predviđa proširenje mreže unutar koridora nove ulice UK2. 2) Proširenje mreže vodoopskrbe, te eventualnu rekonstrukciju postojećih dionica treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.

Članak 59.

Članak 59. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda općine Podturen. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti najmanje do razine određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ("Narodne novine" broj 40/99. i 6/01.).

Članak 60.

Članak 60. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda općine Podturen, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, trebaju se riješiti izvedbom trodijelnih zatvorenih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti Stranica 1 192 "SLUŽBENI skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja, u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: 3,0 m od linije regulacije, 1,0 m od susjedne međe, 3,0 m od susjedne stambene građevine i 1,0 m od vlastite stambene građevine. 4) Nakon izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Podturen, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 61.

Članak 61. 1) Odvodnja oborinskih voda sa javnih prometnih površina riješena je unutar zelenog pojasa uličnog koridora, otvorenim kanalima koji se spajaju s postojećom mrežom odvodnih kanala. 2) Postojeći otvoreni kanal koji prolazi novoformiranim česticama izmješta se prema kartografskom prikazu br. 4 unutar koridora poljskog puta, a unutar područja ulice se predviđa njegovo zacjevljivanje i upuštanje u oborinski kanal smješten unutar čestice br. 8. 3) Proširenje sustava odvodnje oborinske vode s površina javnih prometnica potrebno je proširiti i u novoplaniranu ulicu UK2.

Članak 62.

Članak 62. 1) Za oborinske vode s površina građevinskih čestica moguće je predvidjeti spoj na sustav javne odvodnje oborinskih voda, ukoliko je dimenzioniran za prihvat oborinskih voda s čestica, što se utvrđuje posebnim uvjetima održavatelja sustava. + 2) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta i servisa vozila, uključujući poljoprivredne strojeve, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje oborinskih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim propisima. 3) Ostalu oborinsku vodu s građevne čestice, osim slučajeva navedenih u prethodnom stavku, moguće je riješiti ispuštanjem na zelene površine u okviru vlastite čestice.

Članak 63.

Članak 63. 1) Plinoopskrba područja obuhvata DPU-a je riješena na način da ulicom UK1 prolazi postojeći vod niskotlačne mreže, spojen na postojeću redukcijsku stanicu unutar koridora UK1. 2) Mrežu plinoopskrbe potrebno je proširiti unutar koridora planirane ulice UK1. 3) Proširenje mreže plinoopskrbe, te eventualnu GLASNIK" Broj 9 r rekonstrukciju postojećih dionica treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica.

Članak 64.

Članak 64. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice mješovite, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se smještava na međi ili na pročelju osnovne građevine. 3.2.2. Elektroopskrba ijavna rasvjeta
Članak 65. 1) Mreža javne rasvjete unutar područja obuhvata izvedene su kao zračne mreže, locirane unutar koridora ulica, a potrebno ju je proširiti i unutar planirane ulice UK1. 2) Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža". 3) Proširenje mreže za opskrbu el. energijom i mreže javne rasvjete treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnimpropisima i pravilima struke. 4) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izvedba nove transformatorske stanice, već se napajanje predviđa iz trafostanice locirane sjeverno od kapelice, a nalazi se izvan područja obuhvata DPU-a w

Članak 66.

Članak 66. 1) Svj etiIjke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 67. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu Broj 9 "SLUŽBENI prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, pod zemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 68.

Članak 68. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica. 3) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 69.

Članak 69. 1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 70. i) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao javna zelena površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Mogućnost uređenja javne površine parka, dječjeg igrališta i čestice za održavanje oborinskog kanala definirano je namjenom površina iz članaka 13. - 15. ovih odredbi. GLASNIK " Stranica 1193 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 71.

Članak 71. i) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2 - 2.5. 3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevne cjeline, na toj « • • * * liniji.

Članak 72.

Članak 72. 1) Za gradnju sportskog doma određuje se gradnja samostojeće građevine /oznaka SS/. 2) Za gradnju društvenog doma s pratećim sadržajima određuje se gradnja kompleksa građevina /oznaka K/. 3) Za gradnju svih ostalih građevina unutar područja obuhvata, odnosno na česticama mješovite, pretežito stambene namjene i na čestici poslovne namjene, određen je mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 4) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 5) Građevina koja se gradi kao kompleks sastoji se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici. 6) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 73.

Članak 73. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 74. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 75. i) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade S t r a n i c a 1 194 " SLUŽBENI glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.

Članak 76.

Članak 76. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava: minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) u području građevnih čestica pretežito poslovne namjene i na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene, te I. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno onečišćen zrak) na području čestice rekreacijskih i sportskih sadržaja.
Članak 77. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave odvodnje. 2) Ne dozvoljava se ispuštanje voda u vodotoke bez njihova prethodnog pročišćavanja do razine propisane posebnim propisima. 3) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz oborinskih voda, prema posebnim propisima i vodopravnim uvjetima. 4) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 5) Zabranjuje se ispuštanje otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda.

Članak 78.

Članak 78. i) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u pretežito stambenoj zoni naselja, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. GLASNIK " Broj 9 3) Vrijednosti navedene u stavku 2 ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 79.

Članak 79. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 80. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja stambene zone u Celinama ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka. - *
Članak 81. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Članak 82. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 83. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PODTUREN Klasa: 021-05/2004-01/681 Ur. broj: 2109/13-2004-01 Podturen, 23.9. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Antun Posavec, v. r Broj 9 "SLUŽBENI OPĆINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Ostali akti u ovom izdanju (70)