Enje ina pirograma prostornoguređenja Republike Hrvatske

45. Temeljem članka 17. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94. i 68/98.) i članka 12. Statuta Međimurske županije (»Službe ni glasnik Međimurske županije« broj 5/98. - pročišćen tekst), Skupština Međimurske županije na 13. sjednici, održanoj 25. 09. 1998. godine, daje MIŠLJENJE na Prijedlog programa prostornog uređenja Republike Hrvatske Međimurska županija na Prijedlog programa prostornog uređenja Republike Hrvatske daje sljedeće prijedloge i mišljenja: 1. U poglavljima 3.2. Energetski sustav i 3.3. Vodnogospodarski sustav te n kartografskom prikazu broj 13 - Hidroelektrane navodi se izgradnja i korištenje energetskih objekata na Muri, na graničnom prostoru sa Slovenijom i Mađarskom: \ . 3.2. (3-19) »osigurati nove lokacije za povezivanje/ /zajedničku izgradnju, prvenstveno hidroelektrana s Mađarskom, kasnije s BIH«, i« 3.3. (3-32) »VS-e na Muri dugoročno su planirane, uz obvezu prethodne izrade studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, kojima će se razriješiti dvojbene loka cije«. Riječne doline Mure i Drave dužine 380 km či ne jedinstveni riječni krajolik u Europi. Budući da su te rijeke niz desetljeća granični pojas među državama, taj je prostor ostao izvan utjecaja snažnog tehnološkog razvoja, a zadržao je bogatstvo raznolikosti izvornog riječnog krajolika. Strana 480 »SLUŽBENI U susjednim državama Sloveniji i Mađarskoj, prostor uz Miiru je zbog vrijednosti krajolika, pri rodnosti riječnog toka, važnosti poplavnog područja, niza rukavaca, bara i mrtvica, te bogatstva cjelokupnog ekosustava tretiran kao zaštićeni krajolik. Jednaki pristup vrednovanja tom prostoru prisutan je u Osnovama zaštite i korištenja pror stora Općine Čakovec •— 1995., gdje su prostori uz Muru, preostali stari tok Drave, značajni dijelovi krajolika u Gornjem Međimurju predloženi kao zaštićeni krajolik. Ovaj stav temelji se na spoznajama o bogatstvu ekosustava ovih rijeka, prepoznavanju vrijednosti tradicionalnog gospodarenja, prepoznavanju bogatstva kultiviranog međimurskog krajolika, a posebno ü prepoznavanju ostatka izvornog međimurskog pejzaža u hrastovoj šu mi Muršćak.

Mure na mj energetskog i vodnogospodarskog sustava, najvećim dijelom ispresijecani su \ ramenom om problematiku /e u susjednim državama (zaš Muru u Sloveniji i Mađarskoj Mađarskoj) Međimurske Muru proglasi zaštićenim krajolikom (Osi tite i korištenje prostora Općine Čakovec 1995.) predlažemo da se navedeni zahvati izuzmu žaia tema u Doslavliu 3. Infrastrukturni i gospodarski sustavi, a prostor porječja Mure i Drave obrade u temi 5. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša. Prekogranična suradnja u usklađivanju ciljeva korištenja zaštite vrijednih prostora trebala bi se umjesto iznalaženja pogodnih lokacija za hidroenergetske objekte na Muri i Dravi uspostaviti oko usuglašavanja stupnja i kategorije zaštite tih riječnih krajolika. M 2. U poglavlju 4.5. Turizam u točki (4-14) Prostor ni razmještaj i kapaciteti: — »novi sadržaji osobito športa i rekreacije računajući i na golf igrališta za koja treba pripremati istraživanje najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu«. L ' Predlaže se da se toj točki doda tvrdnja: »U zaštićenim dijelovima prirode odabrati one lokacije koje su izvan uže zone zaštite, i one koje ne narušavaju vrijednosti krajolika zbog kojih je to područje stavljeno pod zaštitu.« Zbog atraktivnosti golfa kao oblika rekreacije, moguće su situacije da se odabir pogodne lokacije veže uz prirodno atraktivno vrijedne prostore. Potreba za velikim i specifično oblikovanim površinama za golf, razlog je da se lociranje prostora za taj sadržaj izuzme iz posebno vrijednih i zaštićenih prostora.

3. U poglavlju 5.1. Zaštita okoliša u točki (5-6) Posebna problematika zbrinjavanja otpada smatra GLASNIK« Biroj .7 mo da u mjerama m selek cionirano prikupljanje otpada. mi samim tim smanjivanje deponira. Pored navedenih prioritetnih postupaka i mjera u istoj točki (5-6.) smatramo da uz »smanjenje sadašnjih neorganiziranih odlagališta« nedostaje jedna od prioritetnih n r um primjenom svih propisanih mjera djelovanja na okoliš«. _ i 4. Kartografski prikaz 05 Gradovi i naselja s gradskim obilježjima. Međimurskoj niji u ovom prikazu navedeni su još Nedelišće, Goričan i Kotoriba. Uz ova naselja, središta općina kao što su Donji Kraljevec i Donja Dubrava svojim značenjem i centralnim funkcijama jednako bi tako trebalo uzeti u razmatranje da se svrsta ju u rang naselja s gradskim obilježjima, a posebno Štrigova koja je zbog centralnih funkcija, značajni nositelj razvoja sjeverozapadnog dijela Županije. 5. U poglavlju 6. Osnove za organizaciju i uređenje prostora u točki (6-8) Usklađenje interesa i konflikti u prostoru: »eksploatacija šljunka i kamena sa zaštitom krajobraza, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih režima.« srna izuzimanje riječnih korita kao izvora eksploatacije šljunka, pa ovoj točki' treba dodati iza riječi: »...krajobraza«, riječi riječnih korita, poljoprivrednog i . . . Prisutna praksa vađenja šljunka iz korita Mu re i Drave ostavlja nesagledive negativne posljedice u prostoru: produbljuju se riječna korita, / povećava se erozija riječnog dna, snižava se nivo podzemnih voda, smanjuju se naplavne površine, odumiru rukavci, a to utječe na smanjenj loške raznolikosti riječne doline.

6. Kartografski prikaz promet U poglavlju 3.1.1. u točki (3-2) Prioriteti (do 2005. g.) u kategoriji brzih cesta navedena je iz među ostalih opća tvrdnja »Obilaznica Splita i drugih većih gradova«, dok su na kartografskom prikazu navedeni svi prioriteti u izgradnji cestovne mreže. M Smatramo, da među tim prioritetima nedostaje brza cesta Dravski Križ—Čakovec—Trnovec koja je prvenstveno obilaznica Čakovca i Nedelišća, a onda i brza cesta koja preusmjerava tranzitni promet smjera istok—zapad izvan gusto naselje nog područja središnjeg dijela Županije. s Broj 7 »SLUŽBENI 7. Kartografski prikaz 11 Cjevni promet: plinovodi i naftovodima elom ma -Donja Du brava—Prelog—Čakovec i Prelog—Domašinec Mursko Središće kojim je određena magistral nska mreža u Međimursko] župani i i. 8. U kartografskom prikazu 19 Sustav zbrinjavanja otpada navedeni su značajni prikazi opasnog otpada, a na teritoriju Međimurske županije prikazana su četiri lokaliteta značajnih izvora opasnog otpada, pa se pretpostavlja da se oni poklapaju s lokacijama manjih industrijskih zona i pogona na području Međimurja. Pored Čakovca kao jačeg industrijskog središta, ostala mjesta imaju tek pojedinačne pogone za preradu tekstila, kože i plastike, kao što je to slučaj sa Štrigovom (MTČ), Goričanom (MEISO), Kotoribom (MEPLAST, MTČ) i Prelogom (HEPLAST, MTČ). Stoga nisu jasni izvori opasnog otpada na području Međimurskežupanije koji se poklapaju s lokacijama na vedenih industrijskih zona i pogona. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Klasa: 350^02/98-03/02 Ur. broj: 2109/1-02-98-01 Čakovec, 25. 09. 1998.

PREDSJEDNIK Ivan Hranjec, ing., v. r