Arhiva › 2020. › SGMŽ 20

SGMŽGrad Prelog · 30. studenoga 2020. · KLASA 351-02/20-01/03 · URBROJ 2109/14-01-20-76

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u Prelogu (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4092

Članak 27.

30) broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 31) unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske. 32) Građevne čestice moguće je prema prometnim i javnim zelenim površinama ograđivati ogradama, ukupne visine najviše 1,2 m i to izvedenim kao zelene ograde – živice ili prozračne ograde od drveta ili metala, a čvrsto podnožje ograda može se dodatno oblikovati kao betonsko ili kameno visine do 50,0 cm. 33) Međe prema susjednim građevnim česticama moguće je ograđivati prozračnim ili punim ogradama najveće visine do 1,5 m, mjereno od niže apsolutne kote susjednih čestica na točki ograde.

Članak 28.

Članak 28. 1) Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava / oznaka IS1/ rezerviraju se za gradnju transformatorskih stanica za potrebe infrastrukturnog opremanja naselja. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 2) transformatorske stanice predviđene su kao ts 10/0,4 kv i snage do 630 (1000,0 kva), a trebaju se izvesti kao tipske samostojeće građevine, maksimalne visine vijenca 4,0 m. 3) Čestice za postavu trafostanica ne trebaju se ograđivati, ali se na njima ili uz njih treba urediti površina za pristup servisnog vozila. 4) na građevnoj čestici broj 195 gradnja trafostanice moguća je tek po izdavanju akta za građenje najmanje jedne višestambene zgrade predviđene na odgovarajućim česticama u okruženju. 5) izuzetno, ukoliko se višestambene zgrade u okruženju građevne čestice 195 izgrade, a posebnim uvjetima nadležnog operatora utvrdi da gradnja trafostanice na toj poziciji nije nužna, na predmetnoj čestici može se smjestiti građevina i/ili oprema mreže elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Članak 28a.

Članak 28a. 1) Građevna čestica građevina infrastrukturnih sustava / oznaka IS2/ rezervira se za gradnju precrpne stanice sustava za odvodnju otpadnih voda i odgovarajuće opreme. 2) ukoliko se unutar čestice predviđa gradnja zgrada ili postava opreme više od 2,0 m, maksimalna visina zgrade ne smije biti veća od 4,0 m, a zgradu je potrebno na odgovarajući način zakloniti zelenilom. 3) Česticu nije dozvoljeno ograđivati, ali je radi eventualne zaštite infrastrukturne opreme moguće izvesti ogradu visine do 1,5 m i s vanjske strane zasaditi živu zelenu ogradu. 4) unutar čestice je potrebno osigurati površinu za povremeni pristup servisnog vozila.

Članak 28b.

Članak 28b. 1) površina parkirališta /oznaka p/ predviđena je za formiranje građevne čestice i izgradnju otvorenog parkirališta za osobna vozila. 2) kolni pristup parkiralištu obavezno je predvidjeti i oblikovati kao priključak na ulicu Matije Gupca. 3) uz južnu među građevne čestice parkirališta obavezno je osigurati kontinuirani zaštitni zeleni pojas širine najmanje 3,0 m. 4) Ostali uvjeti dimenzioniranja i oblikovanja parkirališta utvrđuju se prema poglavlju 3.1.2. 3. naČin Opremanja ZemLjiŠTa prOmeTnOm, uLiČnOm, kOmunaLnOm i TeLekOmunikaCijskOm inFrasTrukTurnOm mrežOm 3.1. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja CesTOVne i uLiČne mreže 3.1.1. ulični koridori

Članak 29.

Članak 29. 1) ulični koridori /oznaka uk, s pripadajućom numeričkom oznakom brojeva od 1 do 22 / formiraju se radi izgradnje cesta, pješačkih i biciklističkih staza, javnih zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M sanitarno-fekalnih voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2) kolni prilazi /oznaka kp/ s pripadajućom numeričkom oznakom brojeva 1 i 2 / utvrđuju se kao površine za kolni i pješački pristup građevnim česticama višestambene namjene, a dodatno se mogu koristiti za vođenje podzemne srednjenaponske infrastrukture za trafostanicu i priključaka višestambenih čestica na komunalnu infrastrukturu izvedenu u okolnim uličnim koridorima, te za izvedbu javne rasvjete.

Članak 30.

Članak 30. 1) prometno rješenje ulične mreže, kolnih prilaza i pješačkih staza dano je kartografskim prikazom br. 2.1. „plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.
Članak 31. 1) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 7,00 m. 2) visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) svaki ulični koridor treba imati najmanje jednostrano predviđenu pješačku stazu. 4) unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 5) svi priključci javnih i nerazvrstanih cesta na javne ceste preferiraju se projektirati okomito na javne ceste u minimalnoj dužini od 20,0 m od osi javne ceste.

Članak 31a.

Članak 31a. 1) svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet, sukladno uvjetima utvrđenim za pojedinu česticu u kartografskom prikazu br. 3. „uvjeti uređenja i zaštite površina“ - najmanje jedan pješački pristup - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice. 2) točna pozicija kolnog priključka rješava se projektom. 3) preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka na javnu prometnu površinu. 4) Za projektiranje, odnosno izvedbu priključka na cestu u nadležnosti županijske uprave za ceste potrebno je utvrditi posebne uvjete i ishoditi suglasnost navedenog javnopravnog tijela. 5) kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 32.

Članak 32. 1) projektom rekonstrukcije lokalne ceste uz drenažni kanal He Dubrava potrebno je osigurati proširenje njenog koridora u smjeru sjevera na minimalno 16,0 m. 2) unutar koridora potrebno je predvidjeti vođenje pješačko - biciklističke staze od kolnika odvojene zelenim pojasom eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4093 zasađenim drvoredom i lociranje kanalizacijskog voda sustava javne odvodnje Grada. 3) na mjestu priključenja ulice Zrinski na lokalnu cestu lC na lC 20039 potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: - predvidjeti raskrižje s lijevim i desnim skretačem ili alternativno predvidjeti izvedbu kružnog raskrižja - radijuse priključenja je potrebno prilagoditi prema potrebama korištenja ceste - obilježiti raskrižje prema posebnom propisu i uvjetima nadležne uprave za ceste - voda s ulice Zrinski ne smije se izlijevati na lokalnu cestu. 4) kolni priključak uličnog koridora uk1 (ulica jug iii) na lC 20039 potrebno je ukinuti. 3.1.2. promet u mirovanju

Članak 33.

Članak 33. 1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: namjena građevine / broj parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na sklaDiŠta (za 0,50 1 zaposlenika po sadržaje iz točki 2 i 3) smjeni uReDski pROstORi 2,00 100 m2 korisnog i tRGOvine prostora usluGe i 4,00 100 m2 korisnog uGOstiteljstvO prostora viŠenaMjenske 1,00 1 zaposlenika po DvORane smjeni i vjeRske 0,10 1 korisnika GRađevine spORtske 0,15 1 gledatelja GRađevine 4,00 1 otvoreno sportsko igralište pReDŠkOlska 1,00 1 zaposlenika po i uslužna smjeni eDukaCijska 1,00 jednu učionicu ili naMjena grupu djece ZDRavstvena 1,00 1 zaposlenika po naMjena smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora staMbena 1,00 1 stan naMjena sMjeŠtajni utvrđuje se ovisno o tuRistiČki kategorizaciji turističkog saDRžaji sadržaja, prema posebnom propisu 2) izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2: - na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 1 na 100 m2 korisnog prostora - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,5 na 100 m2 korisnog prostora. stranica 4094 - broj 20 “službeni Glasnik M 3) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.

Članak 33.

4) kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta. 5) na česticama za uslužnu edukaciju gdje se koriste učionice (škole stranih jezika, auto škole i slično) obračun se vrši kao za predškolsku namjenu. 6) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima. 7) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta. 8) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine. 9) uslučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 33a.

Članak 33a. 1) sva zajednička parkirališta i garaže potrebno je projektirati prema posebnim propisima i tehničkim normativima za takve građevine uz dodatni uvjet: - dimenzije svih pojedinačnih parkirališnih mjesta (širina, dubina i visina) i radijusi kolnih površina (rampi, kolnika i površine za parkiranje) trebaju biti dimenzionirani za mogućnost parkiranja većeg osobnog vozila (tipa suv) ili manjeg dostavnog kombi vozila - svjetla visina natkrivenog parkirališta i garaže ne smije biti manja od visine koja je posebnim propisom utvrđena za javna parkirališta. 2) potpuno ukopani, kao i dijelom ukopani garažni ili parkirališni prostor, može dijelom izlaziti izvan gabarita područja za razvoj nadzemnog dijela građevine, ali njegovi ukupni tlocrtni gabariti bez rampe, mogu zauzimati najviše 50% površine građevne čestice. 3) kod obračuna koeficijenta izgrađenosti čestice /kig/ ne uračunavaju se: - dijelovi zgrade s namjenom potpuno ukopane i dijelom ukopane garaže, odnosno parkirališta, izvedeni s pokrovom u sustavu „zelenog krova“ - površina rampe za ulaz/izlaz u potpuno i/ili dijelom ukopanu garažu i/ili parkiralište. 4) u sklopu parkirališta, odnosno garaže mogu se urediti mjesta s elektro priključkom za punjenje električnih osobnih vozila, bez obzira na osnovnu namjenu čestice. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.

Članak 33b.

Članak 33b. 1) Oborinske vode s parternih kolnih i parkirališnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2) alternativno je moguće priključenje parkirališta na sustav odvodnje otpadnih, ili mješovitih voda, ukoliko je to sukladno posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za sustav javne odvodnje. 3.1.3. pješačke i biciklističke staze

Članak 34.

Članak 34. 1) presjecima kroz prometnice u kartografskim prikazom br. 2.1. „plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m. 3) Širina pješačko-biciklističkih staza predviđena je najmanje širine 2,5 m, na način da se je od kolnika odvoji zaštitnom zelenom površinom, širine najmanje 2,0 m. 4) Za pješačke, biciklističke površine i površine javnog parkirališta, unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 35.

Članak 35. 1) Pješačke staze za koje su formirane vlastite čestice izvan uličnih koridora prikazane u kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena površina“ trebaju imati najmanju širinu čestice od 3,0 m, osim čestice staze koja povezuje uk1 i uk3, koja treba imati širinu najmanje 4,0 m 2) sa pješačke staze koja povezuje uk1 (nastavak ulice jug iii) i uk3 (nastavak ulice jug ii) potrebno je omogućiti kolni prilaz postojećim stambenim česticama k.č. 8108/199 i 8108/170, te planiranim stambenim česticama br. 5 i 23. 3) Ostale pješačke staze mogu se koristiti za pristup interventnih vozila, ali ne i za kolni promet. 3.2. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja kOmunaLne inFrasTrukTurne mreže i naČin prikLjuČiVanja kuĆniH insTaLaCija

Članak 36.

Članak 36. 1) sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 37. 1) planirane trase mreža voodopskrbe i plinoopskrbe, te postojećeg kolektora odvodnje sanitarno-fekalnih voda i planirane trase glavnog kolektora odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 38.

Članak 38. 1) vodoopskrbu područja obuhvata Dpu-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova vodovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.

Članak 39.

Članak 39. 1) plinoopskrbu područja obuhvata Dpu-a treba riješiti izvedbom niskotlačnog uličnog voda i priključenjem na postojeću niskotlačnu naselja, prema kartografskom prikazu. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito stambenog dijela obuhvata moguće je smjestiti unutar jedne od čestica javnog dječjeg i sportskog igrališta / oznaka Z2/. 4) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito trgovačke namjene, potrebno je locirati unutar jedne od građevnih čestica br. 8. ili 9. i locirati je na način da ne smeta prometu. 5) alternativno je moguće redukcijske plinske stanice za potrebe pojedinačnih čestica definirati glavnim projektom građevine, unutar pojedinačnih građevnih čestica.

Članak 40.

Članak 40. 1) priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4095 odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
Članak 41. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada. 2) tehnološke vode se unutar područja obuhvata, sukladno namjeni površine ne bi trebale pojaviti, a ukoliko se pojavi potreba za njihovom odvodnjom obavezno ih prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.

Članak 42.

Članak 42. 1) u prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti sistemom vodonepropusnih septičkih taložnica, koje će se prazniti sukladno posebnom propisu. 2) septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 3) nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje sanitarno – fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije i sanirati teren.

Članak 43.

Članak 43. 1) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnog koridora, u pravilu zatvorenim, a iznimno otvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti sa postojećom mrežom odvodnih kanala. 2) ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze širine najmanje 1,60 m. 3) Odvodnju oborinskih voda s javnih površina područja obuhvata, alternativno je moguće riješiti upuštanjem u sustav javne odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. 4) projektom odvodnje oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba definirati mogućnost i način prihvata oborinskih voda s građevnih čestica poslovne i društvene namjene.

Članak 44.

Članak 44. 1) Oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene trebaju se odvoditi zasebnim sustavom odvodnje oborinskih voda, koji može biti oblikovan kao zatvoreni (oborinska kanalizacija) ili otvoreni, kao ulični jarak. 2) alternativno je oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene moguće upuštati u sustav javne odvodnje, ukoliko se to predvidi projektom sustava. stranica 4096 - broj 20 “službeni Glasnik M 3) Odvodnja oborinskih voda s pojedine čestice ne smije se riješiti na način da se vode izlijevaju na susjednu građevnu česticu.

Članak 45.

Članak 45. 1) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s brojem parkirališnih mjesta većim od 6, te površina servisa vozila, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni ili mješoviti) uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 2) ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim uvjetima održavatelja sustava.

Članak 46.

Članak 46. 1) kao rješenje sustava odvodnje otpadnih voda moguće je predvidjeti iskorištenje postojeće mješovite kanalizacije za uspostavu sustava oborinske odvodnje, te izvedbu novog cjevovoda za sanitarno-fekalnu kanalizaciju. 3.2.2. elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 47. 1) planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. „plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 48.

Članak 48. 1) Za područje obuhvata predviđa se proširenje mreže elektroopskrbe i u slučaju potrebe izvedba novih trafostanica na građevnim česticama za tu namjenu utvrđenim u kartografskim prikazima /oznake is1/. 2) Za cjelokupno funkcioniranje sustava elektroopskrbe juga naselja prelog, nove transformatorske stanice potrebno je umrežiti srednjenaponskim podzemnim kablima, s postojećim transformatorskim stanicama u ulicama j. bedekovića, D. Domjanića i jednom novom planiranom u ulici v. nazora. 3) niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđena je kao podzemna kabelska kanalizacija, obostrano vođena unutar uličnih koridora u ulicama u kojima se predviđa gradnja s obje strane ulice, a jednostrano vođena u ulicama gdje se građevinske čestice predviđaju s jedne strane ulice. 4) Za potrebe razvoda niskonaponske elektroenergetske mreže, moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno mjerne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 49.

Članak 49. 1) javna rasvjeta predviđa se kao podzemna vođena unutar uličnih koridora. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 2) svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) kod projektiranja javne rasvjete potrebno je voditi računa o dobroj osvijetljenosti kolnih i pješačkih površina, zaštiti od svjetlosnog zagađenja i uštedi energije.
Članak 50. 1) niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora. 2) većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 51.

Članak 51. 1) vodovi zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (eki) obavezno se izvode, postavom unutar podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (ekk). 2) izvedena mreža elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3. “plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3) u novoplaniranim ulicama predviđa se pretežito obostrana izvedba elektroničke kabelske kanalizacije (ekk).

Članak 52.

Članak 52. 1) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
Članak 53. 1) u slučaju potrebe za gradnjom nove građevine ili postave nadzemne opreme za daljnji razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture iz površina u namjeni parkiralište /oznaka p/ i/ili sportsko – rekreacijska namjena /oznaka R1/, mogu se izdvajati građevne čestice za takvu namjenu, uz sljedeće uvjete: - nova čestica treba biti dimenzionirana u minimalnoj površini - zahvatom gradnje, odnosno postave opreme ne smije se ugroziti preglednost kolnog, biciklističkog i pješačkog prometa - građevina, odnosno oprema ne smije imati visinu veću od 3,0 m.

Članak 54.

Članak 54. 1) priključke i unutarnji kućni razvod za elektroničku komunikaciju treba projektirati prema posebnim propisima i uvjetima nadležnog pružatelja ek usluga. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M
Članak 55. 1) bazne postaje za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata Dpu-a, osim izuzetno na krovu zgrade s najmanje 4 nadzemne etaže. 2) prihvat za baznu postaju treba biti tipski namjenski element, ukupne visine ne veće od 3,0 m. 4. uVjeTi uređenja i Opreme ZeLeniH pOVrŠina

Članak 56.

Članak 56. 1) javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili uređenju zasebne čestice javnog parka. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina, osim za podzemno smještenu linijsku infrastrukturu. 4) Gradnja na drugim zelenim površinama moguća je u slučajevima određenim poglavljem 2.2. ovih odredbi.

Članak 57.

Članak 57. 1) Zelene površine u sastavu uličnih koridora uk2 obavezno je, zasaditi drvoredom listopadnih autohtonih stabala, a preporuča se na takav način riješiti uređenje i drugih ulica i to prvenstveno uk1, uk8 i dio ulice Zrinskih. 2) utvrđuje se obaveza zaštite središnje parkovne površine u južnom dijelu preloga od gradnje - javni park /oznaka Z1/, a rubne dijelove predmetne površine, posebno uz glavnu prilaznu prometnicu do centra oplemene drvoredom. 3) kod odabira biljnih vrsta i pozicije sadnje potrebno je voditi računa da korijenje raslinja ne ošteti infrastrukturne vodove smještene unutar uličnih koridora.

Ostali akti u ovom izdanju (90)