Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu

55. pLan djelovanja Grada mursko središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu saDržaj 1. uVOD 4 2. pOjmOVi 4 3. prirODne nepOGODe 5 4. naDLežna TijeLa i Opis pOsLOVa 6 5. prOGLaŠenje prirODne nepOGODe i pOsTupanja naDLežniH TijeLa 9 5.1. pRva pRijava Štete u ReGistaR Šteta 10 5.2. kOnaČna pRijava Štete u ReGistaR Šteta 10 5.3. pRiRODne nepOGODe pROGlaŠene Za pODRuČje GRaDa MuRskO sReDiŠĆe 11 6. pOpis mjera i nOsiTeLja mjera u sLuČaju nasTajanja prirODne nepOGODe na pODruČju GraDa murskO sreDiŠĆe 12 6.1. MjeRe pO vRstaMa pRiRODniH nepOGODa12 6.1.1. potres 16 6.1.2. Olujni i orkanski vjetar 18 6.1.3. poplave 20 6.1.4. suša 22 6.1.5. tuča 23 6.1.6. Mraz 24 6.1.7. klizišta 24 6.2. nOsitelji MjeRa 26 7. prOCjena OsiGuranja Opreme i DruGiH sreDsTVa Za ZaŠTiTu i spaŠaVanje sTraDanja imOVine, GOspODarskiH FunkCija i sTraDanja sTanOVniŠTVa 27 8. OsTaLe mjere kOje ukLjuČuju suraDnju s naDLežnim TijeLima 27 eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3949 8.1. naČin DODjele pOMOĆi i RaspODjele sReDstava pOMOĆi Za ublažavanje i DjelOMiČnO uklanjanje Šteta OD pRiRODniH nepOGODa 27 8.1.1. izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 28 8.1.2. izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 29 8.2. naČin DODjele i RaspODjela sReDstava žuRne pOMOĆi 30 9. ZakLjuČak 31 pOpis TaBLiCa tablica 1. Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 10 godina 12 tablica 2. popis evidentiranih/vjerojatnih prirodnih nepogoda na području Grada Mursko središće 13 tablica 3. Mjere i postupci u slučaju potresa 17 tablica 4. Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 19 tablica 5. Mjere i postupci u slučaju poplave 21 tablica 6. Mjere i postupci u slučaju suše 22 tablica 7. Mjere i postupci u slučaju tuče 23 tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza 24 tablica 9. Mjere i postupci u slučaju klizišta 25 1. uVOD temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („narodne novine“, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30.

studenog tekuće godine donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. planom djelovanja se definiraju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, plan djelovanja sadržava najmanje: − popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, − procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, − sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. sukladno članku 17. stavku 3. Zakona, izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu do 31. ožujka tekuće godine izvješće o izvršenju plana za proteklu kalendarsku godinu. stranica 3950 - broj 20 “službeni Glasnik M 2. pOjmOVi jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva.

katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

3. prirODne nepOGODe prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. prirodnim nepogodama smatraju se: − potres, − olujni, orkanski i ostali jak vjetar, − požar, − poplava, − suša, − tuča, − mraz, − izvanredno velika visina snijega, − snježni nanos i lavina, − nagomilavanje leda na vodotocima, − klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, − druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. 4. naDLežna TijeLa i Opis pOsLOVa nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Grada Mursko središće su: − vlada Republike Hrvatske, − Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije (u daljnjem tekstu: županijsko povjerenstvo), − Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Mursko središće (u daljnjem tekstu: Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće). − stručno povjerenstvo, − nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), − Međimurska županija, − Grad Mursko središće. Vlada republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona: − donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske, − odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Grada Mursko središće, − odlučuje o različitim mjerama i programima za djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda, − obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama Zakona.

Državno povjerenstvo u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, − podnosi prijedlog vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, − odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, − izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, − u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti vladi Republike Hrvatske, − prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, − pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda − obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

županijsko povjerenstvo u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, − provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, − podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, − objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području županije, − imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, − donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3951 − obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. Gradsko povjerenstvou skladu s odredbama Zakona: − utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada, − unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, − unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta županijskom povjerenstvu, − raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, − prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, − izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, − surađuje sa županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, − donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, − obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa županijskim povjerenstvom.

stručno povjerenstvo u skladu s odredbama Zakona: − obavlja specifične stručne poslove prilikom procjena štete od prirodnih nepogoda u suradnji s Gradskim povjerenstvom Grada Mursko središće. nadležna ministarstva u skladu s odredbama ovoga Zakona: − potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće, − predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − obavljaju poslove vezane uz Registar šteta sukladno Zakonu, − obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji s drugim ministarstvima ili drugim tijelima radi dodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. Gradonačelnik Grada mursko središće, u skladu s odredbama ovoga Zakona: − odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − predlaže županu proglašenje prirodne nepogode za jedinicu lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stakva 4. Zakona, − predlaže predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave dodjelu žurne pomoći iz raspoloživih sredstava iz proračuna jedinice lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona. prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta stranica 3952 - broj 20 “službeni Glasnik M nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status.

5. prOGLaŠenje prirODne nepOGODe i pOsTupanja naDLežniH TijeLa Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Grad Mursko središće donosi župan Međimurske županije, na prijedlog gradonačelnika Grada Mursko središće. nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda gradsko i županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (gradsko), 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (gradsko), 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Grada Mursko središće je Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće. Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. 5.1. prVa prijaVa ŠTeTe u reGisTar ŠTeTa Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Gradskom povjerenstvu Grada Mursko središće u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

nakon isteka roka od 8 dana, Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. O produljenju navedenog roka odlučuje županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće. prijava prve procjene štete sadržava: − datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, − podatke o vrsti prirodne nepogode, − podatke o trajanju prirodne nepogode, − podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, − podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. − podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, − podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu. 5.2. kOnaČna prijaVa ŠTeTe u reGisTar ŠTeTa konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.

konačnu procjenu štete utvrđuje Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće po obavljenom uvidu u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: − stradanja stanovništva, − opseg štete na imovini, − opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu – iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te − vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku, Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće prijavljuje županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. prijava konačne procjene štete sadržava: − Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, − podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, − podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, − podatke o uzroku i opsegu štete, − podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Grada, − ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom.

pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. 5.3. prirODne nepOGODe prOGLaŠene Za pODruČje GraDa murskO sreDiŠĆe iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Grada Mursko središćeu posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. tablica 1.Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 10 godina kOnaČna GODina prirODna prOCjena prOGLaŠenja nepOGODa - kn - 2009. tuČa 9.432.601,00 2011. suŠa 4.087.956,30 2012. suŠa 4.326.534,40 2014. pOplava 200.400,00 2015. tuČa 738.150,32 2016. MRaZ 722.557,00 2017. MRaZ 3.305.717,00 6. pOpis mjera i nOsiTeLja mjera u sLuČaju nasTajanja prirODne nepOGODe na pODruČju GraDa murskO sreDiŠĆe pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Grada vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti:

kraTak Opis prirODne pOD prijeTnja nepOGODe uT Moguće katastrofalne posljedice i to: veliki postotak oštećenosti stambenih građevina, industrijske i komunalne infrastrukture, problemi u s obzirom na komunikaciji i državnoj koncentraciju administraciji, neprotočne eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3953 − preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, − mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. u cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku.

6.1. mjere pO VrsTama prirODniH nepOGODa Ovim planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava evidentirana na području Grada Mursko središće, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Grada. tablica 2. popis evidentiranih/vjerojatnih prirodnih nepogoda na području Grada Mursko središće ruČje preVenTiVne mjere jeCaja mjere ODGOVOra protupotresno projektiranje i građenje građevina od javnog prometnice, određen broj građevina sukladno uzbunjivanje i i društvenog značaja povrijeđenih i poginulih, šteta odgovarajućim tehničkim obavješćivanje, koje su uglavnom na materijalnim i kulturnim propisima i hrvatskim/ evakuacija, izgrađene prije dobrima te okolišu, nedovoljni potres europskim normama. zbrinjavanje, prvih propisa za kapaciteti za zbrinjavanje izgradnja sustava ranog sklanjanje, projektiranje potresno ozlijeđenih i evakuiranih itd. upozoravanja. edukacija spašavanje, pružanje otpornih zgrada, što te sekundarne katastrofalne i osposobljavanje prve pomoći. ih svrstava u značajno opasnosti i posljedice. operativnih snaga sustava ugrožene, posljedice prema karti potresnih područja civilne zaštite. se mogu procijeniti Republike Hrvatske za povratno kao katastrofalne. razdoblje od 475 godina, područje Grada Mursko središće nalazi se u zoni potresa intenziteta vi° Mercalli- Cancani-sieber (MCs) ljestvice.

stranica 3954 - broj 20 “službeni Glasnik M kraTak Opis prirODne pOD prijeTnja nepOGODe uT Olujni vjetar, a ponekad i eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. ruČje preVenTiVne mjere jeCaja mjere ODGOVOra prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. uz prometnice koje upozoravanje, prolaze kroz šumsko Štete na objektima obavješćivanje. orkanski, zajedno sa velikom područje održavati svijetle elektroenergetike i postojeće količinom kiše ili čak i tučom, pruge bez vegetacije i telekomunikacija, operativne snage osim što stvara velike štete sastojina kako uslijed poljoprivrednim sustava civilne na imovini, poljoprivrednim Orkanski vjetar olujnog i orkanskog površinama, šteta zaštite dovoljne i šumarskim dobrima, raznim nevremena ne bi došlo na stambenim, su za pomoć građevinskim objektima, u do ugrožavanja prometa i gospodarskim te stanovništvu u prometu i tako nanosi gubitke u njegovih sudionika. izbor poslovnim objektima saniranju posljedica gospodarstvu, ugrožava i često i sl. odnosi ljudske živote. građevnog materijala, uzrokovanih a posebno za izgradnju vjetrom. krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Građenje, tehničko i Opskrba vodom i gospodarsko održavanje odvodnja: poremećaj regulacijskih i zaštitnih u funkcioniranju, vodnih građevina i vodnih izlijevanje otpadnih građevina za melioracijsku uslijed podizanja rijeke Mure te voda, potapanje odvodnju, tehničko i puknuća nasipa rijeke, moguća uzbunjivanje i podruma, zagađenja gospodarsko održavanje je ugroza objekata i građevina obavješćivanje, izvora vode. Cestovni vodotoka i vodnog kritične infrastrukture, kao i evakuacija, promet: prekidi i dobra, te druge radove poplava druge potencijalne opasnosti zbrinjavanje, otežano obavljanje kojima se omogućuju i posljedice po stanovništvo, djelatnosti do materijalna i kulturna dobra sklanjanje, kontrolirani i neškodljivi spašavanje, pružanje te okoliš na području Grada otklanjanja posljedica. protoci voda i njihovo Mursko središće. proizvodnja i prve pomoći.

namjensko korištenje. distribucija električne izgradnja sustava ranog energije: duži upozoravanja. edukacija prekidi napajanja i osposobljavanje el.energijom. s operativnih snaga sustava civilne zaštite. uša bi neminovno utjecala na vodostaje Meteorološka suša ili dulje rijeka, vodocrpilišta razdoblje bez oborina može i druge izvore vode uzrokovati ozbiljne štete u za piće (bunare), poljodjelstvu, vodoprivredi jer bi se razina istih te drugim gospodarskim snizila u ovisnosti od djelatnostima. Za poljodjelstvo vremenskog trajanja mogu biti opasne suše koje suše. s suša manjenjem navodnjavanje, upozoravanje. nastaju u vegetacijskom nivoa i količine savjetovanje razdoblju. nedostatak oborina vode u vodnim u duljem vremenskom objektima, otežala razdoblju može, s određenim bi se distribucija faznim pomakom, uzrokovati i iste korisnicima, a hidrološku sušu koja se očituje mogućnost pojave smanjenjem površinskih i zaraze (hidrične dubinskih zaliha vode. epidemije – trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M kraTak Opis prirODne pOD prijeTnja nepOGODe uT Štete na područje Hrvatske nalazi se u eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3955 ruČje preVenTiVne mjere jeCaja mjere ODGOVOra izbjegavati izgradnju nasada i građevina poljoprivrednim umjerenim geografskim širinama površinama, gdje je pojava tuče i sugradice Tuča stambenim, relativno česta. pojava tuče i osjetljivih na kišu i tuču te poticati njihovo upozoravanje. osiguranje. Osjetljivu gospodarskim, sugradice najčešća je u toplom kulturnu baštinu i imovinu poslovnim objektima, dijelu godine.

potrebno je preventivno automobilima. Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. prilikom pojave p zaštititi od ugroze. osljedice mogu biti niske temperature dolazi do smanjenje prinosa edukacija i mraz smrzavanja vode što dovodi upozoravanje. u poljoprivredi i osposobljavanje građana. do pucanja i širenja tkiva te povrtlarstvu. odumiranja biljaka. pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. klizišta mogu prirodni uzroci dijele se blokada balvanima, sanacija klizišta drenaža za odvod vode iz je odgovoran i zemlje koja se postavlja u skup posao. svako dubinu ili na površinu te klizište obilježavaju uzrokovati štetu kanali, ježevi/barikade za na geološke i morfološke. različite značajke, na materijalnim i kratkotrajnu stabilizaciju, Geološke karakterizira prema tome kulturnim dobrima manji odroni mogu se mineraloški sastav stijena, potrebna je visoka te okolišu, mogu osigurati zečjim nasipima, nagib plićih slojeva tla i smjer razina stručnosti uzrokovati štetu površine natopljene pružanja, odnos nagiba klizišta klizišta na stambenim u odnosu na nagib površine građevinama kosine te njihova geotehnička te industrijske svojstva. Morfološke uzroke i komunalne karakteriziraju promijene reljefa i kako bi se što vodom za vrijeme jakih točnije odredio oborina prekrivaju razlog nastanka, se vodonepropusnim dubinu i osobine ceradama da bi se te kako bi se uz infrastrukture, zastoj u spriječilo daljnje natapanje uslijed djelovanja različitih odgovarajuću prometu i neprotočne tla. Dugoročne mjere su endogenih te egzogenih sila.

prometnice. klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. 6.1.1. potres pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom se vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. potres je prirodna nepogoda do koje dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. potresi nastaju velikom brzinom, događaju se u bilo koje doba i bez upozorenja. budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturno-spomeničku baštinu, objekte od posebne važnosti i industrijske objekte, te kritične točke prometne i komunalne infrastrukture. Moguća pojava potresa mora se povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. projektnu pošumljavanje, građenje dokumentaciju zaštitnih, betonskih zidova dugoročno sanirala te smanjenje nagiba putem šteta. sanacije terena. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode u preventivno djelovanje u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada Mursko središće uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati tako da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. stranica 3956 - broj 20 “službeni Glasnik M tablica 3. Mjere i postupci u slučaju potresa r. mjere i pOsTupCi Br. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće aktiviranje službi koje se bave zaštitom i 4. spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: jvp Čakovec, dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni križ, HGss, Zavod za hitnu službu prikupljanje informacija o broju potpuno srušenih 5. objekata i stanova, stanje školskih objekata, vrtića, društvenih domova, ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i sl. prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 6. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom:

− vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, 9. − škole, − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo Grada Mursko 11. središćenastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje županijsko povjerenstvo. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 6.1.2. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju se postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. tablica 4. Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra r. mjere i pOsTupCi Br. 1. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središćete izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće 4. prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. 6. aktiviranje jvp Čakovec i dobrovoljnih vatrogasnih društava utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici.

30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M r. mjere i pOsTupCi Br. utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, 9. − škole, − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. 10. pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće nastavlja 11. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje županijsko povjerenstvo. 6.1.3. poplave poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („narodne novine“ broj 84/10), kojeg donosi vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2018. godine), kojeg donose Hrvatske vode. svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda.

Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). u zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. visoko ranjivi zahvati (građevine stambene eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3957 namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava.

tablica 5. Mjere i postupci u slučaju poplave r. mjere i pOsTupCi Br. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće 4. prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. aktiviranje službi koje se bave zaštitom i 6. spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: jvp Čakovec, dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni križ, HGss, Zavod za hitnu službu utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. stranica 3958 - broj 20 “službeni Glasnik M r.

mjere i pOsTupCi Br. utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, 9. − škole, − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće 11. nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje županijsko povjerenstvo. 6.1.4. suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: − poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), − vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, − manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%.

preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode u preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. tablica 6. Mjere i postupci u slučaju suše r. mjere i pOsTupCi Br. 1. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. r. mjere i pOsTupCi Br. 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima 4. se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. angažiranje jvp Čakovec i dobrovoljnih vatrogasnih 5. društava te Crvenog križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. 7. izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda koristeći evidenciju veterinarskih stanica. 8. utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Gradsko povjerenstvo Grada Mursko središće nastav- 9. lja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje županijsko povjerenstvo.

6.1.5. Tuča područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode u preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice tuče. tablica 7. Mjere i postupci u slučaju tuče r. mjere i pOsTupCi Br. 1. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće 4. prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M r.

mjere i pOsTupCi Br. prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. 6. aktiviranje jvp Čakovec i dobrovoljnih vatrogasnih društava utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − telekomunikacije, 7. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. 6.1.6. mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode u preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza r. mjere i pOsTupCi Br. 1. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete 4. izvješćivanje županijskog povjerenstva o obimu štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 3959 6.1.7. klizišta uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. klizišta mogu uzrokovati štetu na materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu, mogu uzrokovati štetu na stambenim građevinama te industrijske i komunalne infrastrukture, zastoj u prometu i neprotočne prometnice. preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode u svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima potencijalnih ili postojećih klizišta. mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice aktiviranja klizišta. tablica 9. Mjere i postupci u slučaju klizišta r. mjere i pOsTupCi Br. 1. izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće 2. pozivanje Gradskog povjerenstva Grada Mursko središće te izrada popisa šteta sukladno Zakonu 3. pozivanje stožera civilne zaštite Grada Mursko središće 4. prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. 6. aktiviranje jvp Čakovec i dobrovoljnih vatrogasnih društava utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. stranica 3960 - broj 20 “službeni Glasnik M r. mjere i pOsTupCi Br. utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: