Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 49
Članak 3.
turistička zajednica u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2024. godina turistička zajednica grada 19.894.359,17 € Čakovca turistička zajednica grada 6.024.202,10 € preloga / dravsko blago turistička zajednica općine 499.738,06 € Štrigova turistička zajednica općine 13.193.498,96 € sveti martin na muri turistička zajednica područja 3.749.637,45 € mura i gorice grad Mursko Središće 1.325.175,39 € Općina Selnica 645.923,28 € Općina Vratišinec 534.080,88 € Općina Podturen 1.244.457,90 € turistička zajednica područja 6.170.032,43 € srce međimurja Općina Nedelišće 3.865.968,27 € Općine Sveti Juraj na Bregu 1.155.482,16 € Općina gornji Mihaljevec 84.273,97 € Općina Šenkovec 864.762,85 € Općina Strahoninec 199.545,18 € ukupno 49.531.468,17 € Prikazani rezultati: • Poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine: 49.531.468,17 EUR Tumačenje pokazatelja: • Ostvareni godišnji prihod gospodarskih subjekata u iznosu od 49,53 milijuna eura pokazuje značajnu gospodarsku aktivnost u turizmu, posebice u sektorima smještaja i ugostiteljstva. • Ovaj rezultat potvrđuje da turizam ima snažnu ekonomsku ulogu u lokalnom gospodarstvu te Stranica 50 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja i zapošljavanja u destinaciji. • Visina prihoda ukazuje i na stabilnu potražnju za turističkim uslugama, kao i na atraktivnost destinacije za posjetitelje tijekom cijele godine. • Uz to, prihod od gotovo 50 milijuna eura stvara prostor za daljnja ulaganja u kvalitetu usluga, inovacije, razvoj novih turističkih proizvoda i povećanje konkurentnosti.
Članak 3.
Zaključak: Sektor smještaja i ugostiteljstva ostvaruje značajnu razinu gospodarske aktivnosti i predstavlja temelj razvoja turističkog gospodarstva destinacije. Ostvareni prihod jasno potvrđuje važnost turizma za lokalnu ekonomiju te naglašava potrebu daljnjeg jačanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i osnaživanja malih i srednjih poduzetnika. Preporučuje se nastavak praćenja ovog pokazatelja u kontinuitetu radi identifikacije trendova i pravovremenog planiranja mjera za poticanje održivog gospodarskog rasta u turističkom sektoru. 4.1.4. obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na prostorne aspekte održivosti destinacije i organizaciju turizma 4.1.4.1. turistička infrastruktura 4.1.4.1.1. identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija TI-1 je osnovni pokazatelj za razumijevanje i strateško upravljanje turističkim potencijalima neke destinacije. Njegovo praćenje doprinosi očuvanju baštine, odgovornom korištenju prirodnih i kulturnih dobara te pozicioniranju destinacije kao održive i autentične turističke regije. Tablica 2S. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena kulturna dobra naziv kulturnog dobra naselje Arheološka zona Sveti Sveti Martin na Muri Martin na Muri - antički Halicanum Arheološko nalazište Nedelišće;Strahoninec “Stara Ves” Arheološko nalazište Nedelišće gradišće Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog Štrigova arhiva u Međimurju Crkva Marije Kraljice i Mursko Središće sv. Ladislava Crkva Pohoda Blažene Macinec Djevice Marije Crkva Presvetog Nedelišće Trojstva i župni dvor Crkva sv. Jakova Čukovec Crkva sv. Jakova i pil sv.
Članak 3.
Prelog Obitelji Crkva sv. Jeronima i nekadašnja pavlinska Štrigova rezidencija Crkva sv. Jurja i župni Lopatinec;Pleškovec dvor Crkva sv. Katarine gornji Mihaljevec Crkva sv. Lovre Cirkovljan Vrsta pravni status Zaštićeno kulturno Arheologija dobro Zaštićeno kulturno Arheologija dobro Zaštićeno kulturno Arheologija dobro Zaštićeno kulturno Pokretna zbirka dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 51 Crkva sv. Margarete Kapelščak Crkva sv. Marije Štrigova Magdalene i kurija župnog dvora Crkva sv. Marka Selnica evanđelista, župni dvor i pomoćne građevine Crkva sv. Martina Podturen Crkva sv. Martina Sveti Martin na Muri Crkva sv. Nikole s franjevačkim Čakovec samostanom Crkva sv. Roka Draškovec Crkva sv. Roka Novo Selo Rok Crkva Uzvišenja Svetog Vratišinec Križa Kameni pil Sv. Trojstva Čakovec Kapela sv. Jelene Šenkovec Kompleks Starog grada Čakovec Kulturno - povijesna Čakovec cjelina grada Čakovca Majur Feštetić Štrukovec Memorijalno mjesto stradanja Roma u II Draškovec svjetskom ratu Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr, obrada YouAre d.o.o.
Članak 3.
Tablica 30. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena prirodna područja popis kategorija Mura – Drava Regionalni park Hrast U Donjem Vidovcu Spomenik prirode Bedekovićeve grabe Spomenik prirode Spomenik parkovne Vučetinec - Tulipanovac arhitekture Spomenik parkovne Sveti Urban - Dvije Platane arhitekture Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Kulturnopovijesna Zaštićeno kulturno cjelina dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Spomenik parkovne Nedelišće - Platana arhitekture Spomenik parkovne Čakovec - Dvije glicinije arhitekture Spomenik parkovne Pribislavec Magnolija arhitekture Spomenik parkovne Čakovec - Perivoj Zrinski arhitekture Spomenik parkovne Donja Dubravaginko arhitekture Mura Značajni krajobraz Izvor: https://bioportal.hr/gis/, obrada YouAre d.o.o. Stranica 52 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 4.1.4.2. održivo upravljanje destinacijom 4.1.4.2.1. status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Pokazatelj OUD-1 – Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Povezanost pokazatelja s međunarodnim, zakonodavnim i strateškim dokumentima • Međunarodni okvir:
Članak 3.
gSTC – global Sustainable Tourism Council preporučuje da destinacija ima ažuriran i javno dostupan višegodišnji plan ili strategiju, što je temelj za učinkovito i transparentno upravljanje razvojem. • Zakon o turizmu (čl. 14, st. 2): Naglašava obvezu održivog upravljanja destinacijom, pri čemu Planupravljanjaimaključnuulogukaoalatzapraćenje,usmjeravanje i evaluaciju turističkog razvoja. • Ciljevi održivog razvoja (SDg): o Cilj 11: Poticanje održivog urbanog razvoja, uključujući turističke destinacije o Cilj 8: Promicanje održivog gospodarskog rasta i kvalitetnog zapošljavanja kroz odgovorno planiranje o Cilj 12: Uključivanje održive potrošnje i proizvodnje u turističke politike o Cilj 17: Jačanje partnerstava u svrhu provedbe razvojnih strategija • Strategija i Nacionalni plan: o Strateški cilj: Otporan turizam o Posebni cilj: Uspostava učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma Definicija i svrha pokazatelja • Definicija: Pokazatelj prati stupanj implementacije aktivnosti definiranih u Planu upravljanja destinacijom. Referentna točka je terminski plan provedbe. • Opis i svrha: S obzirom na to da je izrada i provedba Plana upravljanja obveza za sve destinacije u Hrvatskoj, ovaj pokazatelj osigurava praćenje učinkovitosti upravljačkog procesa. Cilj je osigurati: o transparentnost u implementaciji o praćenje postignuća u odnosu na zadane ciljeve o identifikaciju izazova i uskih grla u provedbi o evaluaciju rezultata na razini destinacije Podpokazatelji (opcionalno):
Članak 3.
• Postojanje i dostupnost strateškog dokumenta (strategije/akcijskog plana) • Vidljivost dokumenta na mrežnim stranicama • Postotak provedenih aktivnosti s jasno definiranim učincima Podaci i izvori • Naziv podataka: 1. Postoji li javno dostupan Plan upravljanja destinacijom – DA/NE 2. Ukupan broj definiranih aktivnosti u Planu 3. Broj provedenih (implementiranih) aktivnosti • Mjerna jedinica: 1. Dokument (strategija i/ili plan) 2. Broj aktivnosti 3. Postotak provedenih aktivnosti = (broj implementiranih aktivnosti / ukupan broj aktivnosti) × 100 • Izvor podataka / potencijalni izvor: Turističke zajednice destinacije i jedinice lokalne samouprave (JLS) Dostupnost i učestalost podataka • Dostupnost: Podaci sudostupni, temeljem lokalne i turističke dokumentacije • Periodičnost prikupljanja: Jednom godišnje • Učestalost mjerenja: godišnje Metodologija izračuna pokazatelja • Pokazatelj se izračunava kao omjer implementiranih aktivnosti u odnosu na ukupno planirane aktivnosti, prema formuli: (Broj implementiranih aktivnosti / Ukupan broj aktivnosti) × 100 • Aktivnost se smatra implementiranom isključivo ako je u potpunosti provedena i za nju postoje mjerljivi učinci (npr. izvješća, javne objave, realizirani projekti). Zaključak Pokazatelj OUD-1 predstavlja ključni alat za procjenu učinkovitosti destinacijskog upravljanja. Redovitim praćenjem implementacije strateških aktivnosti omogućuje se održivi razvoj, racionalno upravljanje resursima te jačanje odgovornosti i partnerstva na lokalnoj razini.
Članak 3.
Nije primjenjivo za 2024. godinu. 4.1.4.3. održivo upravljanje prostorom 4.1.4.3.1. Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja jLs OUP-1 – Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS Opći opis pokazatelja: Pokazatelj OUP-1 mjeri intenzitet turističkog korištenja prostora kroz odnos između ukupnog broja ostvarenih noćenja i površine izgrađenog građevinskog zemljišta u jedinicama lokalne samouprave (JLS). Cilj je procijeniti učinkovitost korištenja prostora u turističke svrhe te pratiti razinu pritiska turizma na urbanizirani prostor. Ovaj pokazatelj pomaže u planiranju prostornog razvoja, upravljanju infrastrukturom i osiguravanju održivog razvoja destinacije. Tablica 31. OUP-1 – Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS Prikazani rezultati: • Broj ostvarenih noćenja po hektaru izgrađenog građevinskog područja: 29,67 noćenja/ha • Ukupan broj turističkih noćenja: 220190 • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja: 5.201,00 ha • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama mješovite namjene: 2.202,00 ha 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 53 • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama predviđenim za ugostiteljsko-turističke aktivnosti: 19,00 ha Tumačenje pokazatelja: • S vrijednošću od 29,67 noćenja po hektaru, destinacija ostvaruje relativno umjeren intenzitet korištenja izgrađenog građevinskog prostora za turističke svrhe.
Članak 3.
• Ovakav rezultat ukazuje na uravnotežen odnos između prostorne dostupnosti i turističke aktivnosti, što je povoljno s aspekta održivog prostornog razvoja. • Relativno mala površina zemljišta izravno namijenjenog ugostiteljsko-turističkim sadržajima (19 ha) u usporedbi s ukupnim urbaniziranim područjem ukazuje na to da se turističke aktivnosti velikim dijelom odvijaju unutar mješovitih ili stambenih zona. • Takav prostorni raspored može pridonijeti integraciji turizma u lokalnu zajednicu, ali i zahtijevati dodatnu pažnju u planiranju infrastrukture, prometa i oBVeZni pokaZateLji – pregled rezultata 2020.-2024. pokazatelj 2020 2021 2022 1.1 Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika 2.1 Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i 49,11 47,72 stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika 2.2 Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 5,91 5,65 100 stanovnika 2.3 Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor 0,22 0,21 u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje 2.4 Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima 0,03 0,03 za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja HOT 37%; HOT 37%; HOT 40%; 2.5 Struktura KMP9%; KMP9%; KMP5%; smještajnih kapaciteta izražena u postotnim DOM 16%; DOM 16%; DOM 27%; udjelima PKS 39% PKS 38% PKS 27% komunalnih usluga kako bi se izbjegli konflikti korištenja prostora. Zaključak: Pokazatelj OUP-1 potvrđuje da je turistička aktivnost u destinaciji dobro integrirana u postojeću prostornu strukturu te da ne stvara pretjerani pritisak na izgrađeno građevinsko područje. Ipak, ograničena površina zemljišta namijenjenog specifično turističkim aktivnostima sugerira potrebu za strateškim planiranjem budućih zona razvoja kako bi se podržao daljnji rast turizma bez narušavanja kvalitete života stanovnika. Preporučuje se i daljnje praćenje ovog pokazatelja radi pravodobnog uočavanja promjena u intenzitetu prostorne uporabe i njihovih učinaka na održivost destinacije.
Članak 3.
5. izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije sv. marin na muri Tablica 32. Skupni izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije Sv. Marin na Muri 2023 2024 nalaz (kratko) Vrlo visok udio pozitivnih stavova; turizam se percipira 95,59% kao doprinos kvaliteti života. Postupan rast smještajnih kapaciteta u odnosu na broj 47,58 52,78 56,47 stanovnika. Raste udio nekomercijalnog smještaja, ali bez izraženog 8,88 12,49 12,53 pritiska na destinaciju. Odnos turističkih i 0,22 0,22 0,22 stambenih objekata ostaje stabilan. Vrlo niska prostorna 0,03 0,03 0,04 gustoća smještajnih kapaciteta. HOT 36%; HOT 36%; Struktura se pomiče prema KMP5%; KMP5%; jačanju privatnog smještaja uz stabilan hotelski DOM 34%; DOM 34%; segment. PKS 25% PKS 25% Stranica 54 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 3.1 Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog 0,11 0,13 turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone 3.2 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama 4.1 Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima 0,03 0,03 destinacije / definiranim zonama 4.2 Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim 1,23 1,37 područjima destinacije / definiranim zonama 4.3 Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području n/p n/p destinacije tijekom razdoblja lipanj–rujan 4.4 Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne n/p n/p turističke sezone 4.5 Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije I. kat. I. kat.
Članak 3.
tijekom razdoblja lipanj– rujan 4.6 Utjecaj turizma na izgled destinacije 4.7 Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora 4.8 PH2 Zadovoljstvo ljepotom mjesta 4.8 PH3 Zadovoljstvo uređenošću mjesta 4.8 PH4 Zadovoljstvo uređenošću glavnih atrakcija Turistički intenzitet raste, 0,15 0,18 0,21 ali ostaje nizak u odnosu na broj stanovnika. gužve se ne doživljavaju kao značajan problem za 16,00% većinu stanovnika. Broj atrakcija postupno raste, ali koncentracija 0,04 0,04 0,05 ostaje umjerena. Raste iskorištenost ugostiteljskih kapaciteta i 1,50 1,62 1,73 potražnja za uslugama. Pokazatelj nije primjenjiv / n/p n/p n/p nema relevantnih podataka. Pokazatelj nije primjenjiv za n/p n/p n/p destinaciju. Kvaliteta zraka ostaje u I. I. kat. I. kat. I. kat. kategoriji; ljeti povoljnija nego zimi. Vrlo pozitivan učinak 88,24% turizma na izgled i uređenost destinacije. Većina stanovnika ne vidi negativan utjecaj turizma 66,18% na javni prostor. Visoka razina zadovoljstva 76,00% estetskom kvalitetom mjesta. Stanovnici mjesto 72,00% doživljavaju kao uredno i održavano. glavne atrakcije percipiraju 76,00% se kao dobro uređene. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 55 5.1 Razina buke u danima vršne turističke Lday +3 dB; Lday +4 dB; Lday +5 dB; sezone u odnosu na Lnight -2 dB Lnight -2 dB Lnight -1 dB ostatak godine 5.2 Iritacija razinom buke u vršnim danima turističke sezone 5.3 Utjecaj buke na kvalitetu boravka 6.1 Udio stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom 2,64 3,78 broju stambenih jedinica 6.2 Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim 1488,18 1348,04 dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene (srednja procjena)
Članak 3.
6.3 Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim 40853,20 40853,20 površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja 6.4 Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života 7.1 Vršno opterećenje u odnosu na kapacitete 1211,10 1978,07 – voda 7.2 Vršno opterećenje u odnosu na kapacitete – -49,32 -36,92 električna energija 7.3 Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m² 16873333,33 16873333,33 16873333,33 javnih površina 7.4 Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz 4,03 4,58 otpada 7.5 Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone Dnevna buka prelazi Lday +6 dB; Lday +7 dB; referentne vrijednosti, no noćna ostaje u Lnight -1 dB Lnight 0 dB granicama. Buka se rijetko percipira 2,94% kao ozbiljan problem. Utjecaj buke postoji, ali ne narušava značajno kvalitetu 12,00% boravka. Postupan rast turističkih stambenih jedinica, ali bez 4,17 4,33 4,37 izražene turistifikacije. Potencijal izgradnje je velik, 1311,27 1344,40 1310,32 iako se postupno smanjuje zbog rasta izgrađenosti. Vrlo velik prostorni potencijal za novu stambenu izgradnju 40853,20 40853,20 40853,20 unutar postojećeg građevinskog područja. Apartmanizacija se zasad 16,18% ne doživljava kao izražen problem. Turistički promet snažno utječe na sezonsko 1976,19 7249,96 7896,69 opterećenje vodoopskrbe. Turizam ne povećava ukupno opterećenje -31,22 -34,24 -34,02 elektroenergetskog sustava. Jedan djelatnik pokriva 16873333,33 16873333,33 vrlo veliku površinu javnog prostora.
Članak 3.
Kapacitet sustava odvoza 5,19 5,61 5,78 otpada postupno raste. Otpad se prepoznaje kao umjeren izazov, ali ne kao 20,59% dominantan problem. Stranica 56 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 8.1 Prosječan promet na odabranim prometnicama tijekom vršne 25,00% 30,00% turističke sezone (iskorištenost kapaciteta) 8.2 Prosječna kapaciteta i iskorištenost parkirališta u razdoblju 61,22% 70,59% vršne turističke sezone 8.3 Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone 8.4 Zadovoljstvo prometom u mjestu 9.1 Kretanje broja stanovnika u posljednjem 2011: 2625 2021: 2371 desetogodišnjem razdoblju 9.2 Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama / javnim površinama 9.3 Indeks priuštivosti stana (na razini 7,70 7,70 destinacije) 10.1 Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; 60-80 55-75 broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) 5.1. Institucionalni i strateški okvir 5.1.1. stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika Pokazatelj procjenjuje percepciju lokalnog stanovništva o tome doprinosi li turizam kvaliteti života i općem blagostanju zajednice. Podaci se prikupljaju anketnim istraživanjem među stanovnicima destinacije te predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja društvene održivosti turizma. Ponuđeni odgovori u anketi: • 1 – Smanjuje kvalitetu života • 2 – Pomaže u održanju kvalitete života • 3 – Pomaže u unapređenju kvalitete života • 4 – Nema nikakav učinak Tablica 33. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 1.1 stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika Prometno opterećenje raste, ali prometnice i dalje imaju 35,00% 42,00% 45,00% rezervu kapaciteta.
Članak 3.
Parkirališta su gotovo 76,78% 90,48% 96,95% potpuno iskorištena u vršnoj sezoni. Prometne gužve nisu dominantan izvor 10,29% nezadovoljstva stanovnika. Umjerena razina 44,00% zadovoljstva prometnim sustavom. Bilježi se pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću. gužve na javnim 5,88% površinama ne predstavljaju veći problem. Priuštivost stanovanja se 7,90 8,10 8,20 postupno smanjuje. Smanjuje se raspoloživost 46-65 40-60 35-55 lokalne dodatne radne snage. odgovor udio (%) 1) Smanjuje kvalitetu života 0,00 2) Pomaže u održanju kvalitete života 23,53 3) Pomaže u unaprijeđenu kvalitete života 72,06 4) Nema nikakav učinak 0,00 konačan izračun (%) 95,59% Rezultat pokazuje da čak 95,59% ispitanika smatra da turizam doprinosi očuvanju ili poboljšanju kvalitete života u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na vrlo visoku razinu društvene prihvaćenosti turizma. Pozitivan stav lokalnog stanovništva predstavlja važan preduvjet održivog razvoja turizma jer podrška zajednice smanjuje potencijalne konflikte između turističkih aktivnosti i svakodnevnog života stanovnika. U kontekstu upravljanja destinacijom, ovakav rezultat potvrđujedaturizamtrenutnogenerirapozitivne socio-ekonomske učinke te da se razvoj turizma doživljava kao doprinos lokalnom razvoju. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 57 5.2. smještajni kapaciteti 5.2.1. omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika Pokazatelj omjera broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta turističkog smještajnog kapaciteta u odnosu na broj stalnih stanovnika destinacije. Ovim pokazateljem analizira se razina turističke razvijenosti destinacije te potencijalni pritisak turističkih kapaciteta na lokalnu zajednicu.
Članak 3.
U izračun pokazatelja uključuju se komercijalni smještajni kapaciteti (hoteli, kampovi, apartmani i drugi registrirani turistički objekti), kao i kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni turistički najam, ali predstavljaju dio ukupnog turističkog smještajnog fonda destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • broj kreveta u komercijalnom smještaju – ukupan broj turističkih kreveta u registriranim smještajnim objektima • broj kreveta u kućama i stanovima za odmor – procijenjeni broj kreveta u objektima za odmor koji nisu u kratkoročnom najmu • broj stalnih stanovnika – broj stanovnika destinacije • Dobivena vrijednost pokazuje koliko turističkih kreveta dolazi na 100 stanovnika destinacije. Tablica 34. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 2.1. omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima 755 771 741 825 879 u destinaciji u mjesecu s najvećim ostvarenim brojem noćenja, Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor koji se ne 350 370 400 430 460 koriste za kratkoročni najam u destinaciji, Broj stalnih stanovnika u 2250 2391 2398 2378 2371 destinaciji reZuLtat 49,11 47,72 47,58 52,78 56,47 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast smještajnih kapaciteta u odnosu na broj stanovnika tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 49,11 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 56,47 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini.
Članak 3.
Trend povećanja prvenstveno je posljedica rasta broja turističkih kreveta u komercijalnom smještaju, koji se u promatranom razdoblju povećao s 755 na 879 kreveta, kao i postupnog povećanja procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor. Istodobno se broj stalnih stanovnika destinacije tijekom promatranog razdoblja zadržava na relativno stabilnoj razini. Povećanje vrijednosti pokazatelja upućuje na zaključak da turistički smještajni kapaciteti rastu brže od broja stanovnika, što je čest trend u destinacijama koje postupno razvijaju turističku ponudu. Unatoč vidljivom rastu, ukupna vrijednost pokazatelja i dalje ukazuje na umjerenu razinu turističke intenzivnosti. Vrijednost od približno 56 turističkih kreveta na 100 stanovnika znači da broj smještajnih kapaciteta još uvijek nije izrazito velik u odnosu na veličinu lokalne zajednice. U mnogim izrazito turističkim destinacijama ovaj pokazatelj može doseći znatno više vrijednosti, što može dovesti do snažnijeg pritiska na infrastrukturu, prostor i svakodnevni život stanovnika. U promatranoj destinaciji takav pritisak trenutno nije izražen. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da turistički smještajni kapaciteti u destinaciji postupno rastu, ali trenutačno ne prelaze razinu koja bi ukazivala na prekomjernu turističku izgrađenost ili neravnotežu između turističkih kapaciteta i lokalnog stanovništva. Sustavno praćenje ovog pokazatelja važno je kako bi se osigurao uravnotežen razvoj turizma i očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.
Članak 3.
5.2.2. omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika Pokazatelj omjera broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta korištenja nekretnina za povremeni boravak u destinaciji. Nekomercijalni smještaj obuhvaća objekte u kojima se boravi povremeno (npr. kuće za odmor, vikendice ili stanovi koji se ne iznajmljuju na tržištu), ali mogu generirati određeni turistički promet ili dodatno opterećenje infrastrukture i javnih usluga. Ovaj pokazatelj važan je jer pokazuje koliko sekundarno stanovanje i nekomercijalni boravci utječu na prostorne i infrastrukturne kapacitete destinacije, iako takav smještaj ne sudjeluje izravno u turističkom tržištu. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju – ukupan broj kreveta u objektima koji se ne koriste za komercijalno iznajmljivanje • Broj stalnih stanovnika – ukupan broj stanovnika destinacije prema službenim demografskim podacima • Vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu potencijalnog pritiska sekundarnog stanovanja na lokalne resurse i infrastrukturu. Tablica 35. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Marin na Muri 2.2. omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika Stranica 58 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj kreveta u nekomercijalnom 133 135 213 297 297 smještaju Broj stalnih stanovnika u 2250 2391 2398 2378 2371 destinaciji reZuLtat 5,91 5,65 8,88 12,49 12,53 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast udjela nekomercijalnog smještaja u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 5,91 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 12,53 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini.
Članak 3.
Najveći porast zabilježen je između 2021. i 2023. godine, kada je broj kreveta u nekomercijalnom smještaju porastao s 135 na 297 kreveta, što se odrazilo i na značajan rast vrijednosti pokazatelja. U 2024. godini vrijednost pokazatelja ostaje stabilna na razini prethodne godine, što upućuje na stabilizaciju broja takvih kapaciteta. Unatoč uočenom rastu, ukupna razina pokazatelja i dalje se može smatrati relativno umjerenom, osobito u usporedbi s turistički izrazito razvijenim destinacijama u kojima sekundarno stanovanje može značajno nadmašiti broj stalnih stanovnika. U ovom slučaju broj kreveta u nekomercijalnom smještaju i dalje predstavlja manji udio u odnosu na ukupni broj stanovnika destinacije. Ovakav rezultat upućuje na zaključak da nekomercijalni smještaj trenutno ne predstavlja značajan pritisak na infrastrukturu i javne usluge destinacije, ali trend rasta sugerira potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja u budućnosti. Sustavno praćenje omogućuje pravovremeno reagiranje u slučaju da sekundarno stanovanje počne značajnije utjecati na korištenje prostora, komunalne sustave ili dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. 5.2.3. omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje Pokazatelj omjera broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kuća i stanova za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje koristi se za procjenu intenziteta turističke funkcije u stambenom fondu destinacije. Ovim pokazateljem analizira se odnos između objekata koji služe za turistički smještaj ili povremeni boravak i objekata koji se koriste za stalno stanovanje.
Članak 3.
U turističke objekte u ovom pokazatelju uključuju se: • komercijalni smještajni objekti u domaćinstvu (apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor, studio apartmani i sl.) registrirani u sustavu eVisitor • kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam, ali predstavljaju oblik sekundarnog stanovanja Pokazatelj omogućuje procjenu potencijalne turistifikacije stambenog prostora, odnosno stupnja u kojem turističke aktivnosti počinju zauzimati prostor koji je primarno namijenjen stanovanju. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Dobivena vrijednost pokazuje koliki dio ukupnog stambenog fonda ima turističku ili sekundarnu funkciju. Tablica 3c. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Marin na Muri 2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj komercijalnih smještajnih objekata registriranih u eVisitoru kao podvrste Objekti 36 40 56 67 63 u domaćinstvu, Apartman, Kuća za odmor, Sobe za iznajmljivanje i Studio apartman. Broj kuća i stanova za odmor koji se ne koriste 150 145 140 130 135 za kratkoročni najam Broj kuća i stanova za stalno 860 868 875 881 887 stanovanje reZuLtat 0,22 0,21 0,22 0,22 0,22 Takav rezultat upućuje na zaključak da turizam u promatranoj destinaciji još uvijek ne uzrokuje izražene procese turistifikacije stambenog prostora, niti stvara značajan pritisak na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. Istodobno, trend povećanja broja komercijalnih smještajnih objekata ukazuje na postupni razvoj turističke ponude, zbog čega je važno i dalje pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u strukturi stambenog fonda.
Članak 3.
5.2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja Pokazatelj broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja koristi se za procjenu prostorne gustoće turističkog smještaja unutar izgrađenog građevinskog područja. Ovim pokazateljem analizira se intenzitet korištenja prostora za turističke svrhe u odnosu na ukupnu površinu izgrađenog dijela naselja. Za razliku od pokazatelja koji promatraju odnos turizma i broja stanovnika, ovaj pokazatelj daje uvid u prostorni pritisak turizma, odnosno u kojoj mjeri turistički smještaj zauzima izgrađeni prostor destinacije. Time se može procijeniti postoji li rizik od prekomjerne izgradnje ili prevelike koncentracije smještajnih kapaciteta u određenim dijelovima destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • broj turističkih kreveta – zbroj kreveta u komercijalnom smještaju i procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 59 • površina građevinskog područja naselja – ukupna površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja i mješovite namjene Vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu intenziteta turističkog korištenja prostora te je važan alat za praćenje ravnoteže između turističkog razvoja i prostornog planiranja. Tablica 37. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Marin na Muri 2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja poda- 2020 2021 2022 2023 2024 tak Površina izgrađenog građevinskog zemljišta 3513000 3584000 3656000 3728000 3800000 u zonama stanovanja i mješovite namjene Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapa- 755 771 741 825 879 citetima (mjesec s najvećim brojem noćenja)
Članak 3.
Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor 350 370 400 430 460 koji se ne koriste za kratkoročni najam Broj kreveta u objektima (Kuća/ Stan za 0 0 0 0 0 odmor) registriranima u eVisitor reZuL- 0,03 0,03 0,03 0,03 0,04 tat Rezultati pokazatelja ukazuju na vrlo nisku prostornu gustoću turističkog smještaja unutar građevinskog područja naselja. Tijekom cijelog promatranog razdoblja vrijednost pokazatelja ostaje gotovo nepromijenjena i kreće se oko 0,03 kreveta na 100 m² građevinskog područja, dok se u 2024. godini povećava na 0,04 kreveta na 100 m². Unatoč postupnom povećanju broja turističkih kreveta – koji je porastao s 755 kreveta u 2020. godini na 879 kreveta u 2024. godini, uz dodatni procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor – ukupni utjecaj na prostornu strukturu naselja ostaje vrlo ograničen. Razlog tome je činjenica da se paralelno povećava i površina izgrađenog građevinskog zemljišta, koja se u promatranom razdoblju povećala s 3.513.000 m² na 3.800.000 m². Takav odnos između rasta smještajnih kapaciteta i rasta građevinskog područja rezultira vrlo niskom prostornom koncentracijom turističkog smještaja, što upućuje na relativno disperziran raspored turističkih objekata unutar naselja. Drugim riječima, turistički smještaj nije koncentriran na malom prostoru niti stvara značajan pritisak na prostorne kapacitete destinacije. Dobiveni rezultati sugeriraju da turistički razvoj u destinaciji trenutno ne uzrokuje prekomjernu izgradnju niti značajnu transformaciju prostora u turističku zonu. Prostorni kapaciteti i dalje omogućuju daljnji razvoj turističkih sadržaja bez ugrožavanja ravnoteže između stanovanja, turističkih aktivnosti i drugih funkcija prostora. Ipak, zbog kontinuiranog rasta turističkih kapaciteta preporučuje se redovito praćenje ovog pokazatelja kako bi se osigurala dugoročna održivost prostornog razvoja destinacije.
Članak 3.
5.2.5. struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima Pokazatelj strukture smještajnih kapaciteta izražen u postotnim udjelima koristi se za analizu raspodjele smještajnih kapaciteta prema vrsti smještaja u destinaciji. Cilj pokazatelja je utvrditi kakva je struktura turističke ponude te u kojoj mjeri pojedine vrste smještaja sudjeluju u ukupnom broju raspoloživih kreveta. U okviru ovog pokazatelja smještajni kapaciteti razvrstavaju se u nekoliko osnovnih kategorija: • HOT – broj kreveta u hotelima • KMP – broj kreveta u kampovima • DOM – broj kreveta u objektima u domaćinstvu (apartmani, sobe, kuće za odmor i sl.) • PKS – broj kreveta u preostalom komercijalnom smještaju (npr. hosteli, pansioni, prenoćišta i slični objekti) Pokazatelj se izražava kao postotni udio pojedine vrste smještaja u ukupnom broju raspoloživih kreveta. Izračunava se prema sljedećoj formuli: Analiza strukture smještajnih kapaciteta važna je za razumijevanje turističkog profila destinacije, jer različite vrste smještaja privlače različite segmente tržišta te imaju različit utjecaj na prostorno planiranje, zapošljavanje i gospodarske učinke turizma. Tablica 38. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima destinacije Sv. Marin na Muri 2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima podatak 2020 2021 2022 2023 2024 HOT – broj 37% 37% 40% 36% 36% kreveta u hotelima Stranica 60 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. KMP – broj kreveta u 9% 9% 5% 5% 5% kampovima DOM – broj kreveta u 16% 16% 27% 34% 34% objektima u domaćinstvu PKS – broj kreveta u preostalom 39% 38% 27% 25% 25% komercijalnom smještaju reZuLtat 100% 100% 100% 100% 100% Rezultati pokazuju relativno uravnoteženu strukturu smještajnih kapaciteta u destinaciji, uz određene promjene u raspodjeli pojedinih vrsta smještaja tijekom promatranog razdoblja.
Članak 3.
U 2024. godini struktura smještajnih kapaciteta sastoji se od: • 36% hotelskog smještaja • 5% kampova • 34% objekata u domaćinstvu • 25% preostalog komercijalnog smještaja U usporedbi s početkom promatranog razdoblja može se uočiti porast udjela smještaja u domaćinstvu, koji se povećao s 16% u 2020. godini na 34%u 2024. godini. Istodobno je zabilježen pad udjela preostalog komercijalnog smještaja, koji se smanjio s 39% na 25%, dok je udio hotelskog smještaja ostao relativno stabilan i kreće se između 36% i 40%. Ovakva struktura upućuje na postupno jačanje privatnog smještaja, što je karakteristično za brojne kontinentalne destinacije u kojima se turistička ponuda razvija kroz manje smještajne objekte i obiteljsko poduzetništvo. Istodobno, relativno stabilan udio hotelskog smještaja ukazuje na postojanje važnog segmenta profesionalnog turističkog smještaja koji pridonosi stabilnosti turističke ponude. Ukupna struktura smještajnih kapaciteta može se ocijeniti relativno raznolikom, što omogućuje prilagodbu različitim turističkim segmentima i tipovima potražnje. Raznolikost smještajne ponude pridonosi otpornosti turističkog sektora i omogućuje razvoj različitih oblika turizma, uključujući obiteljski, ruralni i aktivni turizam. 5.3. turistička potražnja 5.3.1. intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone Pokazatelj intenziteta stacionarnog turizma mjeri odnos između prosječnog broja turista koji borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone i ukupnog broja stalnih stanovnika.
Članak 3.
Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu razine turističkog opterećenja destinacije, odnosno za utvrđivanje u kojoj mjeri turistički promet nadmašuje ili približava broj stanovnika. U izračun pokazatelja uključuju se svi turisti koji borave u destinaciji, neovisno o tome borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju.Time se dobiva realnija slika stvarnog broja osoba koje u određenom trenutku koriste infrastrukturu, javne prostore i usluge destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • prosječan dnevni broj turista – prosječan broj turista koji istodobno borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone • broj stalnih stanovnika – ukupan broj stanovnika destinacije Vrijednost pokazatelja pokazuje koliki je odnos turista i stanovnika u vršnom razdoblju turističke aktivnosti. Vrijednosti veće od 1 ukazuju na situacije u kojima broj turista nadmašuje broj stanovnika, dok niže vrijednosti upućuju na relativno umjeren turistički intenzitet. Tablica 3S. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovnikuuvršnimdanimaturističkesezonedestinacijeSv.Marin na Muri 3.1. intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Prosječan dnevni broj turista 250 300 360 430 500 Broj stalnih stanovnika u 2250 2391 2398 2378 2371 destinaciji reZuLtat 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupni rast intenziteta turističkog prometa u destinaciji tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno nisku razinu turističkog opterećenja.
Članak 3.
Vrijednost pokazatelja povećala se s 0,11 turista po stanovniku u 2020. godini na 0,21 turista po stanovniku u 2024. godini. Rast vrijednosti pokazatelja prvenstveno je posljedica povećanja prosječnog dnevnog broja turista, koji je u promatranom razdoblju porastao s 250 na 500 turista, dok se broj stanovnika zadržava na približno istoj razini. Unatoč tom rastu, vrijednost pokazatelja i dalje je znatno manja od 1, što znači da broj turista tijekom vršnih dana turističke sezone ne prelazi broj stanovnika destinacije. Drugim riječima, turistički promet i dalje ostaje na razini koja ne uzrokuje prekomjerno opterećenje prostora, infrastrukture i javnih usluga. Ovakav odnos između broja turista i stanovnika karakterističan je za kontinentalne destinacije s umjerenim turističkim prometom, u kojima turizam predstavlja važan gospodarski sektor, ali ne dominira u svakodnevnom životu lokalne zajednice. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da destinacija trenutno raspolaže dovoljnim društvenim i infrastrukturnim kapacitetima za prihvat postojećeg turističkog prometa, a istodobno postoji i određeni prostor za daljnji razvoj turizma bez značajnog narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Međutim, kontinuirani rast turističkog prometa sugerira potrebu za redovitim praćenjem ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u razini turističkog opterećenja destinacije. 5.3.2. nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama Pokazatelj nezadovoljstva zbog gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama mjeri percepciju lokalnog stanovništva o razini turističkog opterećenja javnih prostora u destinaciji. Riječ jeodruštvenom pokazatelju prihvatnog kapaciteta koji omogućuje 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 61 procjenu utječe li turistički promet na svakodnevno korištenje javnih površina i kvalitetu života lokalne zajednice.
Članak 3.
Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije. Ispitanici procjenjuju razinu nezadovoljstva gužvama koristeći Likertovu ljestvicu od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju sljedeće: • 1 – uopće ne predstavlja problem • 2 – vrlo mali problem • 3 – mali problem • 4 – umjeren problem • 5 – veći problem • 6 – značajan problem • 7 – vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izračunava se kao udio ispitanika koji su gužve ocijenili kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak negativnih odgovora u ukupnom broju ispitanika. Ovaj pokazatelj posebno je važan jer ukazuje na društvenu prihvatljivost turističkog prometa i može biti rani signal pojave problema prenapučenosti ili konflikata između turista i lokalnog stanovništva. Tablica 40 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama destinacije Sv. Marin na Muri 3.2. PH1 Nezadovoljstvo zbog gužve na ulicama/trgovima/ atrakcijama odgovor udio (%) 1 44 2 16 3 4 4 16 5 4 6 12 7 4 konačan izračun (%) 16% Rezultati ankete pokazuju da 16% ispitanika smatra gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama značajnim problemom. To znači da većina stanovnika ne doživljava turistički promet kao ozbiljan izvor opterećenja javnih prostora. Distribucija odgovora pokazuje da najveći dio ispitanika gužve percipira kao manji ili umjeren problem, dok samo manji dio stanovništva smatra da gužve značajno narušavaju kvalitetu svakodnevnog života. Takav rezultat ukazuje na relativno dobru ravnotežu između turističkih aktivnosti i korištenja javnog prostora od strane lokalne zajednice.
Članak 3.
S obzirom na to da je udio negativnih percepcija relativno nizak, može se zaključiti da trenutna razina turističkog prometa ne uzrokuje značajnu prenapučenost javnih prostora. Turisti i lokalno stanovništvo očito uspijevaju dijeliti javne prostore bez izraženijih konflikata ili osjećaja preopterećenosti. Istodobno, činjenica da dio stanovnika ipak prepoznaje gužve kao problem ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa ili tijekom većih događanja. Pravodobno praćenje percepcije stanovnika omogućuje upravljačima destinacije da poduzmu odgovarajuće mjere upravljanja posjetiteljima, poput boljeg prostornog rasporeda turističkih aktivnosti, unapređenja infrastrukture ili usmjeravanja posjetitelja prema manje opterećenim lokacijama. Ukupno gledano, dobiveni rezultat upućuje na zaključak da destinacija trenutno ne pokazuje znakove prenapučenosti javnih prostora, a percepcija lokalnog stanovništva ostaje relativno pozitivna u odnosu na turistički promet. 5.4. resursno atrakcijska osnova 5.4.1. koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama Pokazatelj koncentracije materijalnih atrakcija koristi se za procjenu prostorne raspodjele turističkih atrakcija unutar destinacije. Cilj ovog pokazatelja je utvrditi u kojoj mjeri su atrakcije koncentrirane na određenom području ili su prostorno ravnomjernije raspoređene. Materijalne turističke atrakcije obuhvaćaju fizičke elemente turističke ponude kao što su kulturna baština, prirodneznamenitosti, muzeji, interpretacijski centri, povijesni lokaliteti, kulturne ustanove ili druge posjetiteljske točke koje predstavljaju motiv dolaska turista.
Članak 3.
Pokazatelj se izračunava kao odnos broja turističkih atrakcija i površine promatranog područja destinacije, čime se dobiva uvid u gustoću atrakcija na određenom prostoru. Formula izračuna pokazatelja: gdje je: • broj materijalnih atrakcija – ukupan broj identificiranih turističkih atrakcija u destinaciji • površina zone – površina promatranog područja izražena u hektarima Vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu prostorne koncentracije turističkih sadržaja. Visoka koncentracija može ukazivati na snažnu turističku fokusiranost određenog područja, dok niže vrijednosti upućuju na disperziraniji raspored atrakcija. Tablica 41 Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama destinacije Sv. Marin na Muri 4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj materijalnih 4 4 5 5 6 atrakcija Površina zone 120 120 120 120 120 u hektarima reZuLtat 0,03 0,03 0,04 0,04 0,05 Rezultati pokazatelja pokazuju postupno povećanje broja materijalnih turističkih atrakcija u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. Broj atrakcija povećao se s 4 atrakcije u 2020. godini na 6 atrakcija u 2024. godini, dok površina promatranog područja ostaje konstantna na 120 hektara. Posljedično tome, vrijednost pokazatelja koncentracije atrakcija povećala se s 0,03 na 0,05 atrakcija po hektaru. Iako se radi o relativno malom povećanju, trend pokazuje postupno obogaćivanje turističke ponude i razvoj novih posjetiteljskih sadržaja.
Stranica 62
Članak 3.
Stranica 62 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Unatoč rastu broja atrakcija, ukupna vrijednost pokazatelja i dalje upućuje na relativno nisku prostornu koncentraciju turističkih atrakcija. To znači da turistički sadržaji nisu izrazito koncentrirani na malom području, već su raspoređeni na širem prostoru destinacije. Takva prostorna raspodjela može biti pozitivna jer smanjuje rizik od prekomjerne koncentracije posjetitelja na jednoj lokaciji i doprinosi ravnomjernijem korištenju prostora. Istodobno, postupno povećanje broja atrakcija ukazuje na razvoj i diversifikaciju turističke ponude, što može pridonijeti produljenju boravka posjetitelja i povećanju atraktivnosti destinacije. Razvoj novih atrakcija također može doprinijeti boljoj prostornoj distribuciji turističkog prometa, čime se smanjuje pritisak na najposjećenije lokalitete. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da turističke atrakcije u destinaciji nisu prostorno prekomjerno koncentrirane, što je u skladu s načelima održivog razvoja turizma i uravnoteženog korištenja prostora. 5.4.2. koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama Pokazatelj koncentracije ugostiteljskih sadržaja koristi se za procjenu odnosa između potražnje za ugostiteljskim uslugama i raspoloživih kapaciteta ugostiteljskih objekata na području destinacije. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri postojeći kapaciteti restorana, barova i drugih ugostiteljskih objekata mogu zadovoljiti broj posjetitelja u promatranom području.
Članak 3.
U analizi se uzimaju u obzir podaci o fiskaliziranim računima izdanim u ugostiteljskim objektima tijekom određenog razdoblja, kao i ukupni broj raspoloživih sjedećih mjesta u objektima za pripremu i usluživanje hrane te u objektima za usluživanje pića. U izračun se uključuje i prosječan broj osoba koje putuju zajedno, kako bi se procijenio stvarni broj korisnika ugostiteljskih usluga. Pokazateljseizračunavapremasljedećojformuli: Koncentracija ugostiteljskih sadržaja gdje je: • broj fiskaliziranih računa – ukupan broj izdanih računa u promatranom razdoblju • broj sjedala u objektima za hranu – broj sjedećih mjesta u restoranima i drugim objektima za pripremu hrane • broj sjedala u objektima za piće – broj sjedećih mjesta u barovima i sličnim objektima • prosječan broj osoba na putovanju – prosječan broj osoba koje koriste ugostiteljske usluge zajedno Dobivena vrijednost pokazuje odnos između potražnje za ugostiteljskim uslugama i raspoloživog kapaciteta objekata. Veće vrijednosti mogu ukazivati na visoku iskorištenost kapaciteta, dok niževrijednostiupućuju na veću dostupnost slobodnih kapaciteta. Tablica 42 Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama destinacije Sv. Marin na Muri 4.2. koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj fiskaliziranih računa izdanih tijekom petodnevnog razdoblja na otvorenom i zatvorenom prostoru u restoranima, ostalim 6500 7500 8500 9500 10500 objektima za pripremu i usluživanje hrane te objektima za pripremu i usluživanje pića na području zone/destinacije;
Članak 3.
Broj sjedala na otvorenom i zatvorenom prostoru u restoranima, 1330 1377 1424 1471 1518 ostalim objektima za pripremu i usluživanje hrane Broj sjedala na otvorenom i zatvorenom prostoru u objektima za 790 819 848 877 906 pripremu i usluživanje pića Prosječan broj osoba na putovanju iz podataka o pratnji na putovanju u županiji/regiji u kojoj se 2 2 2 2 2 zona/destinacija nalazi iz posljednjeg raspoloživog istraživanja Tomas Hrvatska reZuLtat 1,23 1,37 1,50 1,62 1,73 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast koncentracije ugostiteljskih aktivnosti u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 1,23 u 2020. godini na 1,73 u 2024. godini, što upućuje na povećanje potražnje za ugostiteljskim uslugama u odnosu na raspoložive kapacitete. Rast vrijednosti pokazatelja povezan je s kontinuiranim povećanjem broja fiskaliziranih računa, koji se u promatranom razdoblju povećao s 6500 na 10500 računa, dok se broj raspoloživih sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima povećava postupno i znatno sporijim tempom. Takav trend upućuje na rast turističke i lokalne potražnje za ugostiteljskim uslugama. Unatoč rastu potražnje, vrijednost pokazatelja ne upućuje na prekomjernu opterećenost ugostiteljskih kapaciteta. Naprotiv, rezultati sugeriraju relativno dobru iskorištenost postojećih kapaciteta, što je s ekonomskog aspekta pozitivan pokazatelj jer ukazuje na održivu razinu potražnje koja omogućuje učinkovito poslovanje ugostiteljskih objekata. Istodobno, trend rasta pokazatelja može upućivati na potencijalni prostor za daljnji razvoj ugostiteljske ponude, osobito u razdobljima vršnog turističkog prometa. Razvoj dodatnih ugostiteljskih sadržaja mogao bi pridonijeti boljem rasporedu posjetitelja, smanjenju opterećenja pojedinih objekata te povećanju kvalitete turističkog doživljaja.
Ostali akti u ovom izdanju (56)
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije trgovačkom društvu DODLEK-AGRO d.o.o. Belica
- Odluka o II. izmjeni Odluke o isplati novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane službenika i namještenika Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ZRINSKI: DVA GRADA – JEDNA POVIJEST“
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA o davanju suglasnosti na Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o davanju suglasnosti ravnateljici za potpisivanje ugovora s dobavljačima
- Zaključak o davanju suglasnosti na novu Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave, za predmet nabave „Radovi na rekonstrukciji krovišta na starom dijelu školske zgrade Osnovne škole Strahoninec i ostali radovi“
- Odluka o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni korištenja sportske dvorane Mursko Središće i korištenja Centra društvene, kulturne i sportske namjene „Sokolski dom“
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji grada Mursko Središće i Općine Pirovac
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
- Odluka o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće
- Zaključci
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostav- LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. ne nabave
- Odluka o usvajanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za pokretanje postupka formalnog udruživanja radi osnivanja Turističke zajednice područja „Med Murom i Dravom“
- Odluka o prodaji zemljišta k. č. 3812/6 k. o. gardinovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2025. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Dekanovec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika „Dječjeg vrtića „MURA“ Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće Nedelišće
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Pribislavec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Kolovoza 2026. “SLUŽBENI g 23. Odluka o sufinanciranju usluga predškolskih ustanova za djecu s područja Općine Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Pribislavec
- Odluka o dodjeli nagrada učenicima i studentima s prebivalištem na području Općine Pribislavec za iznimne uspjehe u školovanju te na sportskim i drugim natjecanjima
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Pribislavec za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i načinu davanja na korištenje kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Pribislavec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Magnolija“
- Pravilnik o načinu korištenja kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu u Općini Selnic
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Strahoninec za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Strahoninec
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Odluka o sufinanciranju školskog radnog materijala za školsku godinu 2026/2027
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, usluga i radova