Arhiva › 2026. › SGMŽ 19

SGMŽGrad Mursko Središće · 20. kolovoza 2026. · KLASA 024-01/26-01/78 · URBROJ 2109-11-05-26-1

Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 62

Članak 3.

Ukupno gledano, dobiveni rezultati pokazuju da ugostiteljska infrastruktura trenutno uspijeva odgovoriti na rastuću potražnju, ali istodobno sugeriraju da bi daljnji razvoj turističkog prometa mogao zahtijevati postupno povećanje kapaciteta i diversifikaciju ugostiteljske ponude u destinaciji. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 63 5.4.3. kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan Nije primjenjivo 5.4.4. raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turističke sezone, (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan) Nije primjenjivo 5.4.5. kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine Pokazatelj kakvoće zraka na mjernim stanicama na području destinacije koristi se za procjenu utjecaja turističkih aktivnosti na stanje okoliša, odnosno na kvalitetu zraka u destinaciji. Ovim pokazateljem prati se postoji li razlika u kvaliteti zraka tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa (lipanj – rujan) u odnosu na ostatak godine. 4.5. k Podaci o kvaliteti zraka preuzimaju se iz službenih nacionalnih sustava praćenja kvalitete zraka, odnosno iz objedinjenih izvješća Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). U procjeni kvalitete zraka uzimaju se u obzir koncentracije različitih onečišćujućih tvari, poput lebdećih čestica (PM10 i PM2.5), dušikovih oksida (NO₂), sumpornog dioksida (SO₂) i ozona (O₃).

Članak 3.

Kvaliteta zraka klasificira se prema kategorijama definiranima u nacionalnom zakonodavstvu: I. kategorija – zrak je čist ili neznatno onečišćen II. kategorija – zrak je umjereno onečišćen III. kategorija – zrak je prekomjerno onečišćen U okviru ovog pokazatelja analizira se postoji li pogoršanje kvalitete zraka tijekom turističke sezone, što bi moglo upućivati na povećane emisije povezane s prometom, većom potrošnjom energije ili drugim turističkim aktivnostima. Tablica 43 Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine destinacije Sv. Marin na Muri akvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine podatak 2020 Popis postaja i ocjena prema pojedinim onečišćujućim tvarima dostupan je na: https://iszz.azo.hr/iskzl/emeta.htm). Za određivanje kategorije I. kvalitete zraka uzimaju se u obzir koncentracije svih onečišćujućih tvari u zraku te se na razini zone/aglomeracije preuzima informacija o stupnju kvalitete zraka iz objedinjenih izvješća o kvaliteti zraka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državnog hidrometeorološkog zavoda (MZOZT/DHMZ). Rezultati pokazuju da kvaliteta zraka na području destinacije tijekom promatranog razdoblja ostaje u I. kategoriji, što znači da je zrak čist ili tek neznatno onečišćen. Takav rezultat ukazuje na povoljno stanje okolišairelativnonizakutjecajturističkihaktivnosti na kvalitetu zraka. Iz dostupnih podataka može se uočiti određena sezonska razlika u kvaliteti zraka, pri čemu su uvjeti tijekom zimskog razdoblja nešto nepovoljniji, dok je kvaliteta zraka tijekom ljetnih mjeseci – kada je turistički promet najizraženiji – uglavnom bolja. Ovakav obrazac upućuje na zaključak da povećani turistički promet tijekom ljetne sezone ne dovodi do značajnog pogoršanja kvalitete zraka u destinaciji.

Članak 3.

Ovakav rezultat može se objasniti i činjenicom da se destinacija nalazi u području s relativno povoljnim prirodnim uvjetima za disperziju onečišćujućih tvari, kao i relativno nižom razinom industrijskih i prometnih emisija u usporedbi s većim urbanim sredinama. S obzirom na to da kvaliteta zraka ostaje stabilna i unutar najviše kategorije kvalitete, može se zaključiti da trenutna razina turističkih aktivnosti ne predstavlja značajan pritisak na kvalitetu zraka u destinaciji. To je važan pokazatelj održivosti turističkog razvoja jer potvrđuje da turizam ne narušava ključne okolišne vrijednosti prostora. Unatoč povoljnim rezultatima, kontinuirano praćenje ovog pokazatelja ostaje važno, osobito u kontekstu mogućeg rasta turističkog prometa i povećanja prometnih aktivnosti. Redovito praćenje omogućuje pravodobno uočavanje eventualnih promjena te planiranje mjera za očuvanje visoke kvalitete zraka 2021 2022 2023 2024 I. kategorije kategorije I. kategorije I. kategorije I. kategorije Z I M A ZIMA lošije, ZIMA lošije, ZIMA lošije, ZIMA lošije, lošije, ljeti ljeti bolje ljeti bolje ljeti bolje ljeti bolje bolje kao jednog od važnih elemenata kvalitete života stanovnika i turističkog doživljaja destinacije. 5.4.6. utjecaj turizma na izgled destinacije Pokazatelj utjecaja turizma na izgled destinacije procjenjuje percepciju lokalnog stanovništva o tome doprinosi li turistički razvoj uređenju prostora, očuvanju kulturne i prirodne baštine te općem estetskom dojmu destinacije. Riječ je o društvenom pokazatelju koji omogućuje uvid u to kako lokalna zajednica doživljava promjene u prostoru koje su povezane s razvojem turističkih aktivnosti.

Članak 3.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju utjecaj turizma na izgled mjesta koristeći ljestvicu odgovora. Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 – turizam značajno narušava izgled destinacije • 2 – turizam djelomično narušava izgled destinacije • 3 – turizam nema značajan utjecaj na izgled destinacije • 4 – turizam djelomično poboljšava izgled destinacije • 5 – turizam značajno poboljšava izgled destinacije Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio pozitivnih odgovora, odnosno udio ispitanika koji smatraju da turizam djelomično ili značajno poboljšava izgled destinacije. Stranica 64 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Ovaj pokazatelj važan je jer pokazuje koliko turistički razvoj doprinosi uređenju prostora, obnovi objekata, održavanju javnih površina i općoj atraktivnosti destinacije. Tablica 44 Utjecaj turizma na izgled destinacije Sv. Marin na Muri 4.6 Utjecaj turizma na izgled destinacije (pozitivno 4–5) odgovor udio (%) 1 0,00 2 0,00 3 11,76 4 35,29 5 52,94 konačan izračun (%) 88,24% Rezultati ankete pokazuju da 88,24% ispitanika smatra da turizam pozitivno utječe na izgled destinacije, odnosno da doprinosi njezinu uređenju i vizualnoj privlačnosti. Ovakav rezultat ukazuje na izrazito pozitivan stav lokalnog stanovništva prema promjenama u prostoru koje su povezane s razvojem turističkih aktivnosti. Pozitivna percepcija turizma u ovom kontekstu može se povezati s različitim aspektima turističkog razvoja, poput ulaganja u obnovu i održavanje objekata, uređenje javnih prostora, razvoj infrastrukture te očuvanje kulturne i prirodne baštine. Turizam često potiče upravo takve aktivnosti jer uređen i atraktivan prostor predstavlja važan element turističke ponude.

Članak 3.

Relativno visok udio pozitivnih odgovora također ukazuje na to da lokalno stanovništvo turizam doživljava kao faktor koji pridonosi podizanju kvalitete prostora i ukupnog vizualnog identiteta destinacije. Takva percepcija važna je za dugoročnu održivost turističkog razvoja jer pozitivni učinci turizma na izgled mjesta mogu povećati zadovoljstvo stanovnika i njihovu podršku turističkim aktivnostima. Istodobno, mali udio neutralnih ili negativnih odgovora sugerira da turistički razvoj zasad ne dovodi do značajnijih negativnih promjena u prostoru, poput prekomjerne izgradnje, narušavanja krajobraza ili degradacije javnih površina. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da turizam u promatranoj destinaciji trenutno ima pozitivan utjecaj na izgled prostora, te da turističke aktivnosti doprinose unapređenju estetske i funkcionalne kvalitete destinacije. Ovakav rezultat predstavlja važan pokazatelj uspješnog upravljanja prostorom u kontekstu razvoja turizma. 5.4.7. utjecaj turizma na korištenje javnog prostora Pokazatelj utjecaja turizma na korištenje javnog prostora procjenjuje percepciju lokalnog stanovništva o tome utječe li turistički promet na dostupnost i način korištenja javnih površina u destinaciji. Javni prostori u ovom kontekstu uključuju ulice, trgove, parkove, šetnice, rekreacijske površine i druge prostore koji su namijenjeni svakodnevnom korištenju od strane stanovnika i posjetitelja. Razvoj turizma može povećati intenzitet korištenja javnih prostora, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. U takvim situacijama može doći do percepcije prenapučenosti ili konflikta u korištenju prostora između lokalnog stanovništva i turista. Upravo zato ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije.

Članak 3.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju utjecaj turizma na korištenje javnih prostora. Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 – turizam značajno narušava mogućnost korištenja javnog prostora • 2 – turizam djelomično narušava mogućnost korištenja javnog prostora • 3 – turizam nema značajan utjecaj na korištenje javnog prostora • 4 – turizam djelomično poboljšava korištenje javnog prostora • 5 – turizam značajno poboljšava korištenje javnog prostora Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio pozitivnih ili neutralnih odgovora, odnosno udio ispitanika koji smatraju da turizam nema negativan utjecaj na korištenje javnih prostora. Tablica 45 Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora destinacije Sv. Marin na Muri 4.7 utjecaj turizma na korištenje javnog prostora (pozitivno 4– odgovor udio (%) 1 2,94 2 2,94 3 27,94 4 38,24 5 27,94 ukupno valjanih konačan izračun (%) 66,18% Rezultati ankete pokazuju da 66,18% ispitanika smatra da turizam ima pozitivan ili neutralan utjecaj na korištenje javnog prostora u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na relativno uravnotežen odnos između turističkih aktivnosti i svakodnevnog korištenja javnih površina od strane lokalnog stanovništva. Većina stanovnika očito ne doživljava turistički promet kao faktor koji značajno ograničava dostupnost javnih prostora. Takva percepcija može biti rezultat relativno umjerenog turističkog prometa, ali i dobre prostorne raspodjele turističkih aktivnosti unutar destinacije.

Članak 3.

Istodobno, određeni dio ispitanika ipak percipira turizam kao djelomično ograničenje u korištenju javnih prostora, što može biti povezanospovremenimpovećanjembrojaposjetiteljanapojedinim lokacijama ili tijekom određenih događanja. Takvi rezultati ukazuju na važnost kontinuiranog upravljanja posjetiteljskim tokovima i planiranja javnih prostora kako bi se osigurala ravnoteža između potreba stanovnika i turističkih aktivnosti. Ukupno gledano, dobiveni rezultat upućuje na zaključak da turističke aktivnosti trenutno ne uzrokuju značajne konflikte u korištenju javnih prostora, te da destinacija uspijeva održati relativno skladan odnos između turističkog razvoja i kvalitete svakodnevnog života lokalne zajednice. S obzirom na to da javni prostor predstavlja jedan od ključnih elemenata kvalitete života stanovnika, važno je i dalje pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u percepciji lokalne zajednice i osigurala dugoročna održivost turističkog razvoja. 5.4.8. Zadovoljstvo ljepotom i uređenošću mjesta (kulturni i prirodni aspekti) kao i glavnih atrakcija Pokazatelji zadovoljstva ljepotom mjesta, uređenosti mjesta i uređenosti glavnih atrakcija koriste se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o estetskoj kvaliteti i uređenosti prostora u 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 65 destinaciji. Vizualna kvaliteta prostora, održavanje javnih površina te stanje turističkih atrakcija predstavljaju važne elemente ukupnog doživljaja destinacije, kako za posjetitelje tako i za lokalno stanovništvo.

Članak 3.

U okviru ovog pokazatelja analiziraju se tri aspekta percepcije prostora: • PH2 – zadovoljstvo ljepotom mjesta • PH3 – zadovoljstvo uređenošću mjesta • PH4 – zadovoljstvo uređenošću glavnih turističkih atrakcija Podaci za ove pokazatelje prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju svoje zadovoljstvo koristeći Likertovu ljestvicu od 1 do 7, gdje vrijednosti označavaju: • 1 – vrlo nezadovoljan • 2 – nezadovoljan • 3 – djelomično nezadovoljan • 4 – neutralan stav • 5 – djelomično zadovoljan • 6 – zadovoljan • 7 – vrlo zadovoljan Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji su izrazili zadovoljstvo, odnosno udio odgovora u kategorijama 5, 6 i 7. Ovi pokazatelji važni su jer pružaju uvid u percepciju kvalitete prostora u kojem se razvijaju turističke aktivnosti, što predstavlja važan element društvene održivosti turizma. Tablica 4c Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora destinacije Sv. Marin na Muri 4.8. PH2 Zadovoljstvo ljepotom mjesta odgovor udio (%) 1 4 2 0 3 4 4 4 5 12 6 24 7 52 konačan izračun (%) 76% 4.8. PH3 Zadovoljstvo uređenošću mjesta odgovor udio (%) 1 4 2 0 3 0 4 20 5 4 6 20 7 52 konačan izračun (%) 72% 4.8. PH4 Zadovoljstvo uređenošću glavnih atrakcija odgovor udio (%) 1 4 2 0 3 8 4 4 5 8 6 20 7 56 konačan izračun (%) 76% Rezultati ankete pokazuju visoku razinu zadovoljstva lokalnog stanovništva izgledom i uređenošću destinacije. Pokazatelj zadovoljstva ljepotom mjesta (PH2) iznosi 76%, što ukazuje na vrlo pozitivan stav stanovnika prema estetskoj vrijednosti prostora u kojem žive. Većina ispitanika ocijenila je ljepotu mjesta najvišim ocjenama na ljestvici zadovoljstva, što sugerira da stanovnici prepoznaju visoku kvalitetu krajobraza i vizualnog identiteta destinacije.

Članak 3.

Pokazatelj zadovoljstva uređenošću mjesta (PH3) iznosi 72%, što također ukazuje na relativno visoku razinu zadovoljstva održavanjem i uređenjem javnih prostora. Ovakav rezultat sugerira da komunalni sustav i upravljanje javnim prostorima osiguravaju zadovoljavajuću razinu uređenosti naselja. Pokazatelj zadovoljstva uređenošću glavnih turističkih atrakcija (PH4) iznosi 76%, što ukazuje na vrlo pozitivan stav stanovnika prema stanju i održavanju ključnih turističkih lokaliteta u destinaciji. Ukupno promatrano, rezultati sva tri pokazatelja ukazuju na zaključak da lokalno stanovništvo u velikoj mjeri pozitivno percipira izgled i uređenost destinacije. Takva percepcija važna je za dugoročnu održivost turističkog razvoja jer zadovoljstvo stanovnika prostorom u kojem žive često doprinosi i pozitivnom stavu prema turističkim aktivnostima. Visoke vrijednosti pokazatelja sugeriraju da destinacija uspijeva održavati kvalitetu prostora i turističkih atrakcija na razini koja zadovoljava očekivanja lokalne zajednice. U kontekstu upravljanja turizmom, ovakav rezultat predstavlja važan pokazatelj uspješnog očuvanja vizualne i funkcionalne kvalitete prostora. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da turistički razvoj nije narušio estetsku kvalitetu prostora, već stanovnici u velikoj mjeri prepoznaju pozitivne aspekte uređenosti i atraktivnosti destinacije. 5.4.9. razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noći Pokazatelj razine buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine koristi se za procjenu utjecaja turističkog prometa na akustično opterećenje prostora u destinaciji. Povećanje broja posjetitelja, intenzivnije korištenje prometne infrastrukture, rad ugostiteljskih objekata te održavanje javnih događanja mogu dovesti do povećanja razine buke, osobito tijekom razdoblja najveće turističke aktivnosti.

Članak 3.

U analizi se promatraju dvije osnovne mjere buke: • Lday – prosječna razina buke tijekom dnevnog razdoblja • Lnight – prosječna razina buke tijekom noćnog razdoblja Stranica 66 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Dobivene vrijednosti uspoređuju se s referentnim odnosno dopuštenim razinama buke propisanima nacionalnim zakonodavstvom. Referentne vrijednosti u ovom slučaju iznose: • 55 dB za dnevno razdoblje (Lday) • 45 dB za noćno razdoblje (Lnight) Pokazatelj se izračunava kao razlika između izmjerene prosječne razine buke u promatranom razdoblju i referentne podatak 2020 Prosječna izmjerena Lday u 7 uzastopnih dana vršnog mjeseca 58,00 (dB) Prosječna izmjerena Lnight u 7 uzastopnih dana vršnog mjeseca 43,00 (dB) Referentna / dopuštena vrijednost Lday (dB) 55,00 Referentna / dopuštena vrijednost Lnight (dB) 45,00 REZULTAT – odstupanje Lday (prosjek - referentna 3,00 vrijednost) REZULTAT – odstupanje Lnight (prosjek - referentna -2,00 vrijednost) REZULTAT – status Lday Prekoračenje REZULTAT – status Lnight U granici Takav rezultat ukazuje na to da dnevne aktivnosti u destinaciji, uključujući promet i turističke aktivnosti, doprinose povećanom akustičnom opterećenju prostora tijekom vršnog razdoblja turističke sezone. Međutim, povećanje razine buke relativno je postupno i ne pokazuje nagle promjene tijekom promatranih godina. S druge strane, rezultati mjerenja noćne razine buke (Lnight) pokazuju povoljniju situaciju. Prosječna razina noćne buke kreće se između 43 dB i 45 dB, što znači da se tijekom većine promatranog razdoblja razina buke nalazi unutar dopuštenih granica. U 2024.

Članak 3.

godini vrijednost Lnight doseže referentnu vrijednost, ali je i dalje u okviru dopuštenih granica. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da noćna buka u destinaciji ne predstavlja značajan problem, dok se određeno povećanje razine buke bilježi tijekom dnevnog razdoblja, što je u velikoj mjeri povezano s povećanim prometom i aktivnostima tijekom turističke sezone. U kontekstu upravljanja destinacijom, rezultati ovog pokazatelja ukazuju na potrebu za kontinuiranim praćenjem razine buke, osobito u zonama s većom koncentracijom turističkih aktivnosti. Istodobno, činjenica da se noćna buka zadržava unutar dopuštenih granica predstavlja pozitivan pokazatelj očuvanja kvalitete životnog prostora lokalne zajednice. Sveukupno gledano, rezultati pokazuju da povećanje turističkog prometa ima određeni utjecaj na razinu dnevne buke, ali trenutačno ne dovodi do kritičnih odstupanja koja bi značajno narušavala kvalitetu života stanovnika. 5.4.10. iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezone Pokazatelj iritacije razinom buke koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o utjecaju buke povezane s turističkim aktivnostima na kvalitetu života u destinaciji. Povećana razina buke često je povezanasintenzivnijimprometom, radom ugostiteljskih objekata, održavanjem javnih događanja i vrijednosti, čime se utvrđuje odstupanje od dopuštenih razina buke. Tablica 47 Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noći destinacije Sv. Marin na Muri 5.1. Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine 2021 2022 2023 2024 59,00 60,00 61,00 62,00 43,00 44,00 44,00 45,00 55,00 55,00 55,00 55,00 45,00 45,00 45,00 45,00 4,00 5,00 6,00 7,00 -2,00 -1,00 -1,00 0,00 Prekoračenje Prekoračenje Prekoračenje Prekoračenje U granici U granici U granici U granici drugim aktivnostima koje se javljaju u razdobljima povećanog turističkog prometa.

Članak 3.

Ovaj pokazatelj važan je za procjenu društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer dugotrajna ili intenzivna izloženost buci može negativno utjecati na zadovoljstvo stanovnika, kvalitetu stanovanja i opću percepciju turističkog razvoja. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici procjenjuju u kojoj mjeri buka predstavlja problem u njihovom svakodnevnom životu. Procjena se vrši pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju: • 1 – uopće ne predstavlja problem • 2 – vrlo mali problem • 3 – mali problem • 4 – umjeren problem • 5 – veći problem • 6 – značajan problem • 7 – vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji buku ocjenjuju kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice. Tablica 48 Iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri 5.2 udio lokalnog stanovništva uznemirenog bukom (1 = veliki problem odgovor udio (%) 1* 2,94 2* 25,00 3* 67,65 4* 4,41 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 67 konačan izračun (%) 2,94% Rezultati ankete pokazuju da samo 2,94% ispitanika smatra da razina buke predstavlja značajan problem u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na vrlo nizak stupanj nezadovoljstva lokalnog stanovništva povezanim s bukom. Velika većina ispitanika očito percipira razinu buke kao neznatan ili tek manji problem, što upućuje na zaključak da turističke aktivnosti u destinaciji trenutno ne uzrokuju značajno povećanje razine buke niti negativno utječu na svakodnevni život stanovnika.

Članak 3.

Ovakav rezultat može biti posljedica nekoliko čimbenika. Prije svega, turistički promet u destinaciji relativno je umjeren, što smanjuje mogućnost pojave intenzivne buke povezane s prometom ili velikim brojem posjetitelja. Također je moguće da su turističke aktivnosti prostorno raspoređene na način koji ne uzrokuje veće opterećenje stambenih zona. Relativno nizak stupanj percepcije buke kao problema ukazuje na to da turistički razvoj trenutno nije povezan s negativnim akustičnim utjecajima na životni prostor lokalne zajednice. Takav rezultat predstavljapozitivan pokazatelj održivosti turizma jer potvrđuje da turističke aktivnosti ne narušavaju značajno kvalitetu života stanovnika. Unatoč povoljnom rezultatu, važno je i dalje pratiti ovaj pokazatelj, osobito u kontekstu mogućeg rasta turističkog prometa ili razvoja novih turističkih sadržaja. Pravodobno praćenje razine buke i percepcije stanovnika omogućuje donošenje odgovarajućih mjera upravljanja, poput regulacije radnog vremena ugostiteljskih objekata ili planiranja turističkih događanja na način koji minimizira negativne utjecaje na lokalnu zajednicu. 5.4.11. utjecaj buke na kvalitetu boravka Pokazatelj utjecaja buke na kvalitetu boravka procjenjuje u kojoj mjeri buka povezana s turističkim aktivnostima utječe na subjektivni doživljaj kvalitete života lokalnog stanovništva. Dok prethodni pokazatelj (5.2) mjeri razinu iritacije bukom, ovaj pokazatelj usmjeren je na procjenu toga narušava li buka osjećaj ugode i svakodnevni boravak stanovnika u destinaciji.

Članak 3.

Povećana razina buke može biti povezana s različitim turističkim aktivnostima, uključujući promet, rad ugostiteljskih objekata, organizaciju manifestacija i povećanu koncentraciju posjetitelja na pojedinim lokacijama. Takvi utjecaji mogu u određenim situacijama dovesti do smanjenja kvalitete boravka stanovnika, osobito u blizini turistički intenzivnih područja. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri buka utječe na njihovu kvalitetu boravka. Procjena se provodi pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju sljedeće: • 1 – uopće ne utječe • 2 – utječe u vrlo maloj mjeri • 3 – utječe u manjoj mjeri • 4 – utječe umjereno • 5 – utječe u većoj mjeri • 6 – značajno utječe • 7 – izrazito negativno utječe Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji smatraju da buka značajno ili izrazito negativno utječe na kvalitetu boravka, odnosno postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice. Ovaj pokazatelj važan je za procjenu društvene održivosti turizma, jer kvaliteta svakodnevnog života lokalnog stanovništva predstavlja jedan od ključnih elemenata dugoročno održivog turističkog razvoja. Tablica 4S. Utjecaj buke na kvalitetu boravka destinacije Sv. Marin na Muri 5.3. PH5 Utjecaj buke na kvalitetu boravka odgovor udio (%) 1 40 2 16 3 8 4 12 5 12 6 0 7 12 konačan izračun (%) 12% Rezultati ankete pokazuju da 12% ispitanika smatra da buka značajno utječe na kvalitetu boravka u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na postojanje određenog stupnja percepcije negativnog utjecaja buke, ali i dalje na relativno umjerenu razinu problema.

Članak 3.

U usporedbi s pokazateljem iritacije bukom (5.2), gdje je samo 2,94% ispitanika buku ocijenilo kao ozbiljan problem, može se zaključiti da dio stanovnika percepciju buke više povezuje s općim osjećajem ugode u prostoru nego s izravnim izvorom iritacije. Drugim riječima, buka u određenim situacijama može utjecati na subjektivni doživljaj kvalitete boravka, iako se ne percipira kao dominantan ili izrazito ozbiljan problem. Relativno nizak udio negativnih odgovora upućuje na zaključak da turističke aktivnosti u destinaciji trenutno ne uzrokuju značajno narušavanje kvalitete života stanovnika u pogledu buke. Turistički promet i prateće aktivnosti očito su na razini koja ne stvara snažan akustički pritisak na životni prostor lokalne zajednice. Istodobno, činjenica da dio ispitanika ipak prepoznaje određeni utjecaj buke na kvalitetu boravka ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja. U slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa ili povećanja broja događanja i ugostiteljskih sadržaja, razina buke mogla bi postati izraženiji čimbenik koji utječe na percepciju kvalitete života. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da buka trenutno ne predstavlja značajan ograničavajući faktor u društvenom prihvatnom kapacitetu destinacije, ali njezin utjecaj treba i dalje pratiti u okviru sustava upravljanja turizmom kako bi se osigurala dugoročna ravnoteža između turističkih aktivnosti i kvalitete života lokalnog stanovništva. 5.5. prostor 5.5.1. udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica Pokazatelj udjela stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju stambenih jedinica koristi se za procjenu razine turistifikacije stambenog fonda u destinaciji. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri se stambeni prostor koristi za turističke svrhe, odnosno koliki dio ukupnog broja stanova i kuća služi za kratkoročni turistički najam ili druge oblike turističkog smještaja.

Članak 3.

U stambene jedinice turističke namjene ubrajaju se objekti koji se koriste za pružanje usluga smještaja turistima, poput Stranica 68 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. apartmana, soba za iznajmljivanje, kuća za odmor i sličnih oblika privatnog smještaja. Takvi objekti najčešće su registrirani u sustavu eVisitor i predstavljaju značajan dio turističke ponude u mnogim destinacijama. Ovaj pokazatelj posebno je važan jer omogućuje procjenu potencijalnog utjecaja turizma na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. U destinacijama s izrazito razvijenim turizmom velik udio turističkih stambenih jedinica može dovesti do smanjenja dostupnosti stanova za stalno stanovanje, povećanja cijena nekretnina te promjena u društvenoj strukturi naselja. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • broj stambenih jedinica turističke namjene – broj apartmana, soba i kuća za odmor koje se koriste za turistički smještaj • ukupan broj stambenih jedinica – ukupan broj stanova i kuća na području destinacije Dobivena vrijednost pokazuje koliki udio stambenog fonda ima turističku funkciju. Tablica 50. Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica destinacije Sv. Marin na Muri 6.1. Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica podatak 2020 2021 2022 2023 2024 Broj objekata koji su u sustavu eVisitor registrirani unutar 31 45 50 52 54 podvrste Objekti u domaćinstvu Broj objekata koji su u sustavu eVisitor registrirani unutar podvrsta Izvorna stara obiteljska kuća 0 0 0 0 0 (vikendica), Kuća za odmor (vikendica) te Stan za odmor (vikendica) kuća Broj objekata u kojima 1175 1189 1198 1201 1235 se stalno živi reZuLtat 2,64 3,78 4,17 4,33 4,37 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast udjela stambenih jedinica turističke namjene tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno umjerenu razinu turistifikacije stambenog fonda u destinaciji.

Članak 3.

Vrijednost pokazatelja povećala se s 2,64% u 2020. godini na 4,37% u 2024. godini. Ovaj rast prvenstveno je posljedica povećanja broja objekata koji se koriste za turistički smještaj, što je povezano s razvojem privatnog smještaja i povećanjem turističke potražnje. Unatoč vidljivom rastu, ukupni udio turističkih stambenih jedinica i dalje je relativno nizak u odnosu na ukupni stambeni fond destinacije. To znači da velika većina stambenih objekata i dalje služi za stalno stanovanje lokalnog stanovništva, dok turistički smještaj čini manji dio ukupnog broja stambenih jedinica. Takav odnos ukazuje na zaključak da turistički razvoj zasad ne uzrokuje značajne promjene u strukturi stanovanja, niti dovodi do izraženih procesa turistifikacije koji bi mogli negativno utjecati na dostupnost stanovanja za lokalnu zajednicu. U mnogim izrazito turističkim destinacijama ovaj pokazatelj doseže znatno veće vrijednosti, što može dovesti do značajnih društvenih i prostornoplanerskih izazova. U promatranoj destinaciji rast ovog pokazatelja može se promatrati kao prirodan rezultat postupnog razvoja turističke ponude, osobito u segmentu privatnog smještaja. Istodobno, relativno niska ukupna vrijednost pokazatelja sugerira da turistički razvoj i dalje ostaje u ravnoteži s osnovnom funkcijom prostora kao mjesta stanovanja. Ipak, s obzirom na kontinuirani rast turističkog prometa i smještajnih kapaciteta, preporučuje se redovito praćenje ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u strukturistambenogfonda. Sustavno praćenje omogućuje donošenje odgovarajućih mjera upravljanja u slučaju da turistički smještaj počne značajnije utjecati na dostupnost stanovanja ili na društvenu strukturu naselja.

Članak 3.

Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da destinacija trenutno ne pokazuje znakove izražene turistifikacije stambenog prostora, te da turistički razvoj zasad ne predstavlja značajan pritisak na stambeni fond i kvalitetu života lokalnog stanovništva. 5.5.2. maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene Pokazatelj maksimalnog potencijala izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene koristi se za procjenu ukupnog kapaciteta prostornog razvoja unutar postojećih građevinskih zona naselja. Analizom ovog pokazatelja moguće je utvrditi koliki je potencijal dodatne izgradnje unutar već planiranih građevinskih područja, uzimajući u obzir i neizgrađene površine te mogućnosti dogradnje ili rekonstrukcije unutar već izgrađenih dijelova naselja. Mješovita namjena građevinskog područja naselja podrazumijeva zone u kojima je dopuštena kombinacija različitih funkcija, uključujući stanovanje, poslovne djelatnosti, javne sadržaje i druge kompatibilne namjene. U takvim zonama potencijal izgradnje ne odnosi se samo na potpuno neizgrađene površine, nego i na mogućnost dodatnog iskorištavanja već izgrađenih parcela kroz rekonstrukciju, nadogradnju ili zamjensku gradnju u skladu s prostorno-planskim uvjetima. Procjena maksimalnog potencijala izgradnje temelji se na urbanističkim parametrima propisanim prostornim planovima, poput koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskoristivosti (kis), koji definiraju dopušteni intenzitet gradnje na određenom zemljištu.

Članak 3.

Pokazatelj se može izraziti kao odnos maksimalno dopuštene izgrađene površine i postojeće izgrađene površine, prema sljedećoj formuli: Potencijal dodatne izgradnje = maksimalno dopuštena izgrađena površina − postojecˊ a izgrađena površina gdje je: • maksimalno dopuštena izgrađena površina – površina koja se može izgraditi prema uvjetima prostornog plana (na temelju koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti) • postojeća izgrađena površina – trenutačno izgrađena površina unutar građevinskog područja Ukupni 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 69 potencijal izgradnje može se dodatno izraziti i kao udio raspoloživog prostora za gradnju u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja: Ova analiza omogućuje procjenu koliko prostora za daljnji razvoj naselja postoji unutar već definiranih građevinskih zona, što je važno za planiranje buduće stambene i gospodarske 6.2. m izgradnje. Istodobno, pokazatelj omogućuje procjenu može li se daljnji razvoj destinacije ostvariti unutar postojećih građevinskih područja, čime se smanjuje potreba za širenjem naselja na nove, do sada neizgrađene površine izvan planiranih urbanih zona. Tablica 51. Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene destinacije Sv. Marin na Muri aksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene podatak 2020 Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog 3513000 područja naselja Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 302100 (stambeno-poslovne i poslovno-stambene)

Članak 3.

Prosječna površina građevne čestice u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja stambene i mješovite 1320 namjene Najveći broj dozvoljenih stambenih jedinica u odnosu na 6 površinu prosječne građevne čestice Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene 80-150 građevinskog područja naselja POMOćNI IZRAČUN 1: Ukupni broj prosječnih 228,86 građevnih čestica u izgrađenom dijelu gP naselja POMOćNI IZRAČUN 2: Najveći mogući broj stambenih jedinica na području izgrađenih dijelova gP 1373,18 naselja POMOćNI IZRAČUN 3: Donja granica mogućnosti 80,00 nove stambene izgradnje (iz raspona) POMOćNI IZRAČUN 4: gornja granica mogućnosti 150,00 nove stambene izgradnje (iz raspona) reZuLtat min prema smjernicama 1453,18 reZuLtat maX prema smjernicama 1523,18 mjerna 2021 2022 2023 2024 jediniCa 3584000 3656000 3728000 3800000 m2 304150 305050 305300 306800 m2 1480 1530 1490 1540 m2 broj stambenih 6 6 6 6 jedinica broj stambenih 80-150 80-150 80-150 80-150 jedinica 205,51 199,38 204,90 199,22 broj čestica broj stambenih 1233,04 1196,27 1229,40 1195,32 jedinica broj stambenih 80,00 80,00 80,00 80,00 jedinica broj stambenih 150,00 150,00 150,00 150,00 jedinica broj 1313,04 1276,27 1309,40 1275,32 stambenih jedinica broj 1383,04 1346,27 1379,40 1345,32 stambenih jedinica Stranica 70 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. reZuLtat središnja proCjena prema 1488,18 smjernicama Rezultati analize pokazuju da građevinsko područje naselja mješovite namjene raspolaže značajnim potencijalom za daljnju stambenu izgradnju. Procijenjeni maksimalni potencijal izgradnje, prema metodologiji Smjernica, kreće se u rasponu od približno 1.275 do 1.523 stambene jedinice tijekom promatranog razdoblja.

Članak 3.

Srednja procjena potencijala izgradnje pokazuje postupno smanjenje vrijednosti s 1488,18 stambenih jedinica u 2020. godini na 1310,32 stambene jedinice u 2024. godini. Takav trend prvenstveno je povezan s postupnim povećanjem izgrađenosti građevinskog područja naselja, odnosno s rastom ukupne površine izgrađenog dijela naselja. Unatoč tom smanjenju, rezultati pokazuju da unutar postojećeg građevinskog područja i dalje postoji relativno velik prostor za daljnji razvoj stambenih kapaciteta, bez potrebe za značajnijim širenjem građevinskih zona na nove, do sada neizgrađene površine izvan naselja. To upućuje na zaključak da se budući razvoj naselja može u velikoj mjeri ostvarivati unutar postojećih planiranih prostornih granica, kroz izgradnju na preostalim neizgrađenim parcelama te kroz postupnu rekonstrukciju i zamjensku izgradnju unutar već izgrađenih dijelova naselja. Dobiveni rezultati također pokazuju da postojeći prostorni planovi omogućuju znatan kapacitet daljnje izgradnje, što predstavlja važan element u kontekstu upravljanja razvojem destinacije. Takav kapacitet omogućuje prilagodbu budućim potrebama stanovanja, ali i potencijalni razvoj dodatnih sadržaja povezanih s turističkim i gospodarskim aktivnostima. Sveukupno gledano, analiza ukazuje na zaključak da postojeće građevinsko područje naselja raspolaže dovoljnim prostornim rezervama za daljnju stambenu izgradnju, čime se osigurava mogućnost dugoročnog razvoja naselja bez značajnog pritiska na okolne prirodne i poljoprivredne površine. Istodobno, postupno smanjenje potencijala izgradnje ukazuje na potrebu pažljivog planiranja buduće izgradnje kako bi se osigurala racionalna i održiva uporaba raspoloživog prostora.

Članak 3.

5.5.3. mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja Pokazatelj mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene unutar građevinskog područja naselja koristi se za procjenu prostornog potencijala podatak 2020 Stvarna površina neizgrađenog dijela građevinskih 20426600 područja naselja Površina neizgrađenog dijela građevinskih područja naselja stambene i mješovite 1178600 namjene (stambeno-poslovne i poslovno-stambene) Minimalna površina građevne čestice 500 Najveći dozvoljeni broj stambenih jedinica na odabranoj 1 minimalnoj građevnoj čestici destinacijezadaljnjirazvoj stambenog fonda. Ovim pokazateljem broj analizira se koliki dio građevinskog područja naselja koji jestambenih namijenjen mješovitoj namjeni još uvijek nije izgrađen te koliki1348,04 1311,27 1344,40 1310,32 potencijal postoji za izgradnju novih stambenih objekata.jedinica Mješovita namjena građevinskog područja naselja obuhvaća zone u kojima je dopuštena kombinacija različitih funkcija, poput stanovanja, poslovnih djelatnosti, uslužnih sadržaja i drugih kompatibilnih namjena. Neizgrađene površine unutar tih zona predstavljaju prostorni potencijal za daljnju izgradnju, uključujući i razvoj novih stambenih kapaciteta. Analiza ovog pokazatelja važna je u kontekstu upravljanja turističkim razvojem jer omogućuje procjenu raspoloživosti prostora za stanovanje lokalnog stanovništva, ali i mogućnosti planiranja novih turističkih ili poslovnih sadržaja bez narušavanja prostorne ravnoteže naselja.

Članak 3.

Pokazatelj se izračunava kao odnos neizgrađenih površina mješovite namjene i ukupne površine mješovite namjene unutar građevinskog područja naselja, prema sljedećoj formuli: Udio neizgrađenih površina mješovite namjene površina neizgrađenog građevinskog zemljitaš mješovite namjene = ukupna površina građevinskog područja mješovite namjene × 100 gdje je: • površina neizgrađenog građevinskog zemljišta mješovite namjene – površina zemljišta unutar građevinskog područja naselja koja je prostornim planom određena za mješovitu namjenu, ali još nije izgrađena • ukupna površina građevinskog područja mješovite namjene – ukupna površina prostora unutar građevinskog područja naselja planiranog za mješovitu namjenu Dobivena vrijednost pokazuje koliki je prostorni potencijal za novu izgradnju unutar postojećih građevinskih zona, odnosno u kojoj mjeri postoje mogućnosti za daljnji razvoj stambenih i drugih sadržaja. Ovaj pokazatelj važan je za procjenu dugoročne održivosti razvoja destinacije jer omogućuje planiranje buduće izgradnje unutar već definiranih građevinskih područja, čime se smanjuje pritisak na prirodne i poljoprivredne površine izvan naselja. Tablica 52. Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja destinacije Sv. Marin na Muri 6.3. Mogućnosti nove stambene izgradnje naneizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja mjerna 2021 2022 2023 2024 jediniCa 20426600 20426600 20426600 20426600 m2 1178600 1178600 1178600 1178600 m2 500 500 500 500 m2 broj 1 1 1 1 stambenih jedinica 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 71 reZuLtat 17,33 Broj novih građevnih čestica koje se mogu formirati na neizgrađenom dijelu gP naselja 40853,20 stambene i mješovite namjene Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene 40853,20 građevinskog područja naselja Primjenom minimalne površine građevne čestice od 500 m² i pretpostavke da se na takvoj čestici može izgraditi jedna stambena jedinica, procjenjuje se da se na neizgrađenim površinama može formirati približno 40.853 novih građevnih čestica, odnosno potencijalno isti broj novih stambenih jedinica.

Članak 3.

Vrijednost pokazatelja u promatranom razdoblju ostaje stabilna na razini od 17,33, što ukazuje na to da se površina neizgrađenog građevinskog područja naselja nije značajno mijenjala tijekom analiziranih godina. Takav rezultat sugerira da prostorni potencijal za novu izgradnju u promatranom razdoblju nije bio značajnoiskorišten. Dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da građevinsko područje naselja raspolaže vrlo velikim prostornim rezervama za buduću stambenu izgradnju, što omogućuje daljnji razvoj naselja unutar postojećih planiranih prostornih granica. Takav potencijal posebno je važan u kontekstu dugoročnog planiranja razvoja destinacije jer omogućuje prilagodbu budućim potrebama stanovanja bez potrebe za širenjem građevinskog područja na nova zemljišta izvan naselja. Istodobno, ovako velik prostorni potencijal ukazuje na potrebu za postupnim i planskim korištenjem raspoloživog građevinskog zemljišta, kako bi se osigurala racionalna uporaba prostora, očuvala kvaliteta naselja i spriječila nekontrolirana ili prekomjerna izgradnja. Sveukupno gledano, analiza pokazuje da postojeći prostorni planovi osiguravaju vrlo visok kapacitet za daljnju stambenu izgradnju unutar postojećeg građevinskog područja naselja, što predstavlja važnu osnovu za dugoročno održiv razvoj destinacije. 5.5.4. utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života u destinaciji Pokazatelj utjecaja pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o društvenim i prostornim učincima razvoja privatnog turističkog smještaja u destinaciji. U mnogim turističkim destinacijama rast broja apartmana može utjecati na dostupnost stanovanja, cijene nekretnina, strukturu stanovništva i svakodnevni život lokalne zajednice.

Članak 3.

Pretvaranje stanova u turističke apartmane često je povezano s procesom tzv. apartmanizacije, odnosno postupnog povećanja udjela turističkog smještaja u stambenom fondu. U određenim destinacijama taj proces može dovesti do smanjenja broja stanova dostupnih za stalno stanovanje, povećanja cijena nekretnina ili promjena u društvenoj strukturi naselja. Ovaj pokazatelj procjenjuje u kojoj mjeri lokalno stanovništvo prepoznaje takve procese u svojoj destinaciji te smatra li da oni utječu na kvalitetu života. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane koristeći ljestvicu odgovora. 17,33 17,33 17,33 17,33 40853,20 40853,20 40853,20 40853,20 40853,20 40853,20 40853,20 40853,20 Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 – uopće ne utječe na kvalitetu života • 2 – utječe u manjoj mjeri • 3 – utječe umjereno • 4 – značajno utječe • 5 – izrazito negativno utječe Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji smatraju da apartmanizacija značajno ili izrazito negativno utječe na kvalitetu života. Tablica53.Utjecajpretvaranjastanovauturističkeapartmanena kvalitetuživota destinacije Sv. Marin na Muri 6.4 Percepcija apartmanizacije (negativno 1–2) odgovor udio (%) 1 2,94 2 13,24 3 39,71 4 26,47 5 17,65 konačan izračun (%) 16,18% Rezultati ankete pokazuju da 16,18% ispitanika smatra da pretvaranje stanova u turističke apartmane ima značajan ili izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života u destinaciji. Ovaj rezultat ukazuje na postojanje određenog stupnja zabrinutosti među dijelom lokalnog stanovništva, ali istodobno pokazuje da većina stanovnika ne percipira ovaj proces kao ozbiljan društveni problem.

Članak 3.

Veći dio ispitanika očito smatra da apartmanizacija ima umjeren ili vrlo ograničen utjecaj na svakodnevni život lokalne zajednice, što može biti povezano s relativno umjerenim razvojem privatnog turističkog smještaja u destinaciji. Za razliku od izrazito turističkih područja u kojima apartmanizacija dovodi do značajnih promjena u strukturi stanovanja, u ovom slučaju turistički smještaj i dalje čini relativno manji dio stambenog fonda. Rezultati ovog pokazatelja također su u skladu s prethodnim pokazateljem (6.1), koji pokazuje relativno nizak udio stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju stambenih jedinica. Takva kombinacija rezultata sugerira da turistički razvoj zasad nije doveo do značajnih promjena u dostupnosti stanovanja za lokalno stanovništvo. Istodobno, činjenica da dio ispitanika ipak percipira negativan utjecaj apartmanizacije ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja. U slučaju daljnjeg rasta turističkog smještaja, osobito u privatnom sektoru, važno je osigurati ravnotežu između razvoja turizma i očuvanja funkcije prostora kao mjesta stanovanja. Stranica 72 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da apartmanizacija trenutno ne predstavlja izražen društveni problem u destinaciji, ali je riječ o procesu koji zahtijeva sustavno praćenje u okviru upravljanja turističkim razvojem kako bi se osigurala dugoročna održivost prostora i kvalitete života lokalne zajednice.

Članak 3.

5.6. komunalna infrastruktura 5.6.1. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – voda Pokazatelj vršnog opterećenja sustava vodoopskrbe koristi se za procjenu utjecaja turističkog prometa na potrošnju vode u destinaciji. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri povećanje broja turista tijekom vršnog razdoblja turističke sezone utječe na ukupnu potrošnju vode i opterećenje vodoopskrbne infrastrukture. Sustavi vodoopskrbe u turističkim destinacijama često su dimenzionirani prema potrebama stalnog stanovništva, dok sezonski porast broja korisnika može dovesti do privremenog povećanja potrošnje vode. Upravo zato ovaj pokazatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet doprinosi ukupnom opterećenju sustava. 7.1. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma – voda podatak Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (F1) Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (F2) Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (T1) Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2) Broj stanovnika u destinaciji s pristupom javnoj vodoopskrbi (S) reZuLtat (omjer potrošnje vode po noćenju turista i po stanovniku) –% Rezultati pokazatelja ukazuju na izražen porast procijenjenog turističkog opterećenja vodoopskrbnog sustava tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 1211,10% u 2020. godini na 7896,69% u 2024. godini, što upućuje na značajno povećanje razlike između potrošnje vode u razdobljima niskog i visokog turističkog prometa.

Članak 3.

Ovakav trend prvenstveno je povezan s rastom turističkih dolazaka i broja ostvarenih noćenja, koji povećavaju ukupnu potrošnju vode tijekom vršnih mjeseci turističke sezone. Povećana potrošnja vode može biti rezultat različitih turističkih aktivnosti, uključujući korištenje smještajnih kapaciteta, Analiza se temelji na usporedbi potrošnje vode u mjesecu s najmanjim turističkim prometom i mjesecu s najvećim turističkim prometom, uzimajući u obzir broj ostvarenih noćenja i broj stanovnika destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • F₁ – ukupna potrošnja vode u mjesecu s najmanjim brojem noćenja • F₂ – ukupna potrošnja vode u mjesecu s najvećim brojem noćenja • T₁ – broj noćenja u mjesecu s najmanjim brojem noćenja • T₂ – broj noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja • S – broj stalnih stanovnika destinacije Rezultat pokazatelja izražava koliki je odnos dodatne potrošnje vode povezane s turizmom u odnosu na potrošnju vode po stanovniku. Tablica 54. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – voda destinacije Sv. Marin na Muri 2020 2021 2022 2023 2024 4743 4743 4743 4743 4743 12229 12229 12229 12229 12229 358 4753 6292 7975 8087 10013 18169 22160 22167 22320 2250 2391 2398 2378 2371 1211,10 1978,07 1976,19 7249,96 7896,69 ugostiteljskih objekata, wellness sadržaja i drugih usluga koje zahtijevaju veće količine vode. Važno je naglasiti da visoka vrijednost ovog pokazatelja ne znači nužno da je sustav vodoopskrbe preopterećen ili nedostatan, već prije svega ukazuje na osjetljivost potrošnje vode na promjene u turističkom prometu. Drugim riječima, turističke aktivnosti značajno utječu na sezonske oscilacije u potrošnji vode.

Članak 3.

U kontekstu upravljanja destinacijom ovakav rezultat naglašava važnost planiranja i prilagodbe infrastrukturnih kapaciteta kako bi sustav vodoopskrbe mogao pouzdano 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 73 funkcionirati i u razdobljima povećane potrošnje. To uključuje redovito praćenje potrošnje vode, optimizaciju upravljanja sustavom te potencijalna ulaganja u infrastrukturu u slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa. Unatoč povećanju vrijednosti pokazatelja, nema pokazatelja da turistički promet trenutno uzrokuje kritične probleme u opskrbi vodom. Ipak, s obzirom na kontinuirani rast turističkih aktivnosti, preporučuje se nastaviti sustavno praćenje ovog pokazatelja kako bi se osigurala dugoročna stabilnost vodoopskrbnog sustava i održivo upravljanje resursima. 5.6.2. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija Pokazatelj vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava koristi se za procjenu utjecaja turističkog prometa na potrošnju električne energije u destinaciji. Analizom se uspoređuje potrošnja električne energije u razdoblju najmanjeg turističkog prometa i u razdoblju najvećeg turističkog prometa, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri turizam utječe na opterećenje elektroenergetske infrastrukture. U turističkim destinacijama povećanje broja posjetitelja tijekom vršnih mjeseci često dovodi do povećane potrošnje električne energije zbog intenzivnijeg korištenja smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, klimatizacijskih sustava, rasvjete i drugih energetskih potreba povezanih s turističkim aktivnostima. Ovaj pokazatelj omogućuje procjenu koliko turistički promet utječe na ukupnu potrošnju električne energije u odnosu na potrošnju povezanu s potrebama stalnog stanovništva.

Članak 3.

Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • E₁ – ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najmanjim brojem noćenja • E₂ – ukupna finalna potrošnja električne energije u mjesecu s najvećim brojem noćenja Dobivenavrijednostpokazujekolikijerelativniudiopromjene potrošnje električne energije u razdoblju najvećeg turističkog prometa. Tablica 55. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) - električna energija destinacije Sv. Marin na Muri 7.2. Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma – električna energija podatak Ukupna finalna potrošnja el. energije u mjesecu s najmanjim brojem noćenja (E1) Ukupna finalna potrošnja el. energije u mjesecu s najvećim brojem noćenja (E2) Broj ostvarenih turističkih noćenja u mjesecu s najmanjim brojem noćenja (T1) Broj ostvarenih turističkih noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2) Broj stanovnika s pristupom elektroenergetskoj mreži (S) reZuLtat Rezultati pokazatelja pokazuju da se vrijednosti vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava tijekom promatranog razdoblja kreću između –49,32% i –34,02%, što znači da je potrošnja električne energije u mjesecu s najvećim turističkim prometom niža nego u mjesecu s najmanjim brojem noćenja. Ovakav rezultat na prvi pogled može djelovati neuobičajeno jer se u turističkim destinacijama često očekuje povećanje potrošnje energije tijekom vršne turističke sezone. Međutim, u ovom slučaju rezultati upućuju na zaključak da turistički promet nije dominantan faktor ukupne potrošnje električne energije u destinaciji.

Ostali akti u ovom izdanju (56)