Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 39
Članak 3.
Zaključak Međimurje ima jake komparativne prednosti u održivom razvoju, digitalnoj promociji i integraciji kulturnih, eno-gastro i aktivnih proizvoda. glavni izazovi su nedostatak smještajnih kapaciteta višeg standarda, demografski pad i slaba međunarodna prepoznatljivost. Prioriteti su ulaganje u infrastrukturu, razvoj hotela višeg standarda, jače brendiranje te suradnja s regionalnim i međunarodnim partnerima. 2.18. izvješće o provedenoj analizi stanja Izvješće o provedenoj analizi stanja izrađeno je u skladu sa Zakonom o turizmu (NN 156/23), pratećim podzakonskim aktima te Smjernicama za izradu planova upravljanja destinacijom Ministarstva turizma i sporta. Analiza je provedena na temelju primarnih i sekundarnih podataka, uvažavajući metodološki okvir i uključivanje ključnih dionika s područja destinacije. Navedeni dokumenti i smjernice osigurali su dosljednost, sveobuhvatnost i primjenjivost rezultata analize. Analiza stanja i popisa resursne osnove provedena u okviru Plana upravljanja obuhvatila je sljedeća tematska područja, uz kratke sažetke nalaza: Stranica 40 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 2.1. usklađivanje sa strateškim dokumentima U okviru sekundarnih istraživanja analizirani su svi relevantni nacionalni, regionalni i lokalni strateški dokumenti koji se odnose na razvoj turizma na području destinacije. Utvrđeno je da Plan upravljanja uvažava ključne smjernice iz važećih i ranijih razvojnih, marketinških i operativnih dokumenata, osobito u dijelu održivog razvoja, cikloturizma, eno-gastro ponude i razvoja posebnih oblika turizma. Prostorno-planski dokumenti dodatno potvrđuju potporu razvoju turističke infrastrukture, ruralnog smještaja, wellness sadržaja, kampova, vidikovaca te sportskih i rekreacijskih zona. Time je potvrđena visoka razina usklađenosti planskog pristupa s postojećim strateškim okvirom.
Članak 3.
2.2. analiza turističkog prometa Analiza turističkog prometa pokazala je da destinacija u 2024. godini ostvaruje snažnu oslonjenost na domaće tržište, koje čini više od polovice ukupnih dolazaka i noćenja. Najvažnije inozemno tržište je Slovenija, dok se Njemačka i Italija izdvajaju kao tržišta s duljim prosječnim boravkom i većim potencijalom za povećanje turističke potrošnje. Sezonalnost je izražena, s vrhuncem u srpnju i kolovozu, ali promet u predsezoni i posezoni upućuje na mogućnost produljenja turističke godine. Nalazi potvrđuju potrebu daljnje internacionalizacije tržišta i jačanja proizvoda koji potiču dulji boravak. 2.3. popis turističkih proizvoda i usluga Utvrđeno je da Međimurje raspolaže raznolikim i međusobno komplementarnim turističkim proizvodima koji prate suvremene trendove potražnje. Ključni proizvodi obuhvaćaju zdravstveni i wellness turizam, eno-gastronomiju, aktivni odmor i cikloturizam, kulturni i manifestacijski turizam, ruralni i tradicijski turizam, sportski te poslovni turizam. Posebna vrijednost destinacije proizlazi iz spoja prirodnih resursa, lokalne gastronomije, kulturne baštine i autentičnih doživljaja. Analiza potvrđuje da destinacija ima dobru osnovu za razvoj cjelogodišnje i diferencirane turističke ponude. 2.4. smještaj Analiza smještajnih kapaciteta pokazuje da destinacija raspolaže raznolikom strukturom smještaja, pri čemu dominiraju ostali ugostiteljski objekti i privatni smještaj, dok je hotelski sektor zastupljen u manjoj mjeri. Najznačajniji hotelski i kamping kapaciteti koncentrirani su u Svetom Martinu na Muri, dok Štrigova i ruralna područja naglasak stavljaju na privatni smještaj i OPgove. U cjelini prevladava smještaj srednje kategorije, osobito objekti s 3 i 4 zvjezdice, dok je luksuzniji smještaj slabije zastupljen. To ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja smještaja više kvalitativne razine, uz zadržavanje autentičnosti i raznolikosti ponude.
Članak 3.
2.5. ugostiteljstvo Ugostiteljska ponuda Međimurja temelji se na snažnoj lokalnoj gastronomskoj tradiciji i važan je dio ukupnog turističkog doživljaja. Na području destinacije djeluje velik broj ugostiteljskih objekata, pri čemu najveći udio čine barovi i slični objekti, dok restorani i specijalizirani ugostiteljski sadržaji doprinose kvaliteti i prepoznatljivosti ponude. Posebnu vrijednost imaju objekti koji njeguju regionalni identitet i koriste lokalne proizvode. Analiza potvrđuje da ugostiteljstvo predstavlja važan stup atraktivnosti destinacije, osobito u segmentu eno-gastro turizma. 2.6. turističke atrakcije Međimurje se pokazuje kao prostorno kompaktna, ali sadržajno vrlo bogata destinacija s velikim brojem prirodnih, kulturnih, eno-gastro, rekreativnih i manifestacijskih atrakcija. Atrakcijska osnova može se grupirati kroz četiri glavna doživljajna stupa: vino i gastronomiju, prirodu i rijeke, kulturu i baštinu te zdravlje i aktivni odmor. Posebno su izražene razlike i komplementarnost između pojedinih područja, od urbanog Čakovca, preko dravskog i murskog prostora, do vinskih bregova i ruralnog središta županije. Analiza potvrđuje da velik broj atrakcija omogućuje razvoj integriranih itinerara i cjelogodišnjih turističkih proizvoda. 2.7. turističke usluge Utvrđeno je da destinacija raspolaže razmjerno širokim rasponom turističkih usluga, uključujući vođenje, specijalizirane ture, smještaj, ugostiteljstvo, edukativne sadržaje i prodaju lokalnih proizvoda. Posebno su razvijeni wellness, eno-gastro i aktivni oblici turizma, dok interpretacija baštine postoji na više lokaliteta, ali još nije ujednačena ni umrežena na razini cijele destinacije. Najveći izazovi odnose se na nedostatak koordiniranih paket-aranžmana, centralizirane baze usluga i jedinstvene platforme za pregled i rezervaciju ponude. Ključna preporuka odnosi se na snažnije povezivanje dionika i oblikovanje integriranih turističkih proizvoda.
Članak 3.
2.8. analiza resursne osnove Resursna osnova destinacije ocijenjena je kao iznimno vrijedna i razvojno potentna, osobito zbog snažnog spoja prirodnih i kulturnih resursa na relativno malom prostoru. Materijalna i nematerijalna baština, uključujući Međimursku popevku, tradicijske običaje, lokalnu arhitekturu, sakralne objekte i autohtone proizvode, čine snažan identitetski temelj destinacije. Prirodni resursi, poput Mure, Drave, vinskih brežuljaka i zaštićenih područja, dodatno povećavaju atraktivnost prostora. Analiza potvrđuje da velik dio resursa još uvijek nije u potpunosti turistički valoriziran, što predstavlja važan razvojni potencijal. 2.G. Analiza javne turističke infrastrukture Javna turistička infrastruktura u destinaciji razvijena je kroz niz lokalnih i EU projekata, a obuhvaća interpretacijske centre, biciklističke staze, tematske šetnice, kulturne prostore, odmorišta i signalizaciju. Infrastruktura je relativno ravnomjerno raspoređena po destinaciji i prilagođena specifičnostima pojedinih mikrolokacija. Posebno je vidljiv razvoj sadržaja za aktivni turizam, interpretaciju baštine i samostalno istraživanje prostora. Zaključno, riječ je o dobroj osnovi za daljnji razvoj, uz potrebu za dodatnim povezivanjem, standardizacijom i digitalnim unaprjeđenjem. 2.10. analiza komunalne infrastrukture Komunalna infrastruktura Međimurja ocijenjena je kao stabilna i funkcionalna, ali s vidljivim razlikama između urbanih i ruralnih područja. Energetska infrastruktura je pouzdana, a dodatni potencijal prepoznat je u korištenju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije. Telekomunikacijska infrastruktura je dobra u većim središtima, ali slabija u brežuljkastim i izdvojenim dijelovima, što je izazov za razvoj pametne destinacije. Najveće potrebe odnose se na jačanje digitalne povezanosti, razvoj kanalizacijskih sustava u bregovitim zonama te bolju integraciju komunalnih i turističkih funkcija.
Članak 3.
2.11. analiza prometne infrastrukture Prometna infrastruktura pokazuje da je Međimurje dobro dostupno, osobito cestovnim putem, zahvaljujući autocesti A4 i mreži državnih cesta. Unutardestinacijska povezanost je 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 41 zadovoljavajuća, a mikro-dostupnost uglavnom dobra, iako su u vinogradarskim područjima potrebna dodatna ulaganja u prometnice, signalizaciju i parkirališta. Željeznička infrastruktura postoji, ali turistički nije dovoljno iskorištena, dok zračna i riječna dostupnost imaju ograničenu, ali razvojno zanimljivu ulogu. Analiza potvrđuje potrebu za jačanjem javnog prijevoza, intermodalne mobilnosti i prometnog opremanja turističkih punktova. 2.12. analiza stanja digitalizacije Digitalizacija destinacije nalazi se u razvojnoj fazi, ali s dobrim polazištima i više pozitivnih lokalnih primjera. Postoji osnovna internetska i mobilna pokrivenost, a dio dionika već koristi digitalne alate za promociju, informiranje i prodaju usluga. Poseban potencijal prepoznat je u uspostavi jedinstvene regionalne digitalne platforme koja bi povezivala informacije, itinerare, rezervacije i lokalnu ponudu. Analiza pokazuje da digitalizacija predstavlja važnu stratešku priliku za učinkovitije upravljanje destinacijom i poboljšanje iskustva posjetitelja. 2.13. analiza stanja pristupačnosti destinacije osobama s posebnim potrebama Analiza je pokazala da destinacija ima određene početne elemente pristupačnosti, ali da pristupačni turizam još nije sustavno razvijen. Veći objekti i pojedine institucije imaju djelomične prilagodbe, no ruralna infrastruktura, brojni smještajni i ugostiteljski objekti te prirodne atrakcije uglavnom nisu prilagođeni osobama s invaliditetom. Dodatni nedostaci vidljivi su u komunikacijskoj pristupačnosti, digitalnim sadržajima i edukaciji osoblja. Zaključeno je da je potreban strateški i inkluzivan pristup koji će pristupačnost integrirati u planiranje, promociju i pružanje usluga.
Članak 3.
2.14. analiza organiziranosti i dostupnosti usluga u destinaciji Javne usluge i servisi u Međimurju ocijenjeni su kao dobro organizirani i prostorno dostupni, što pozitivno utječe i na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na zadovoljstvo turista. Zdravstvene, financijske, poštanske, kulturne i sigurnosne usluge dostupne su u glavnim središtima, a većina njih u određenoj se mjeri prilagodila i potrebama posjetitelja. Uređenost javnih prostora, parkova, trgova i šetnica dodatno pridonosi ukupnom dojmu organizirane i funkcionalne destinacije. Dodatna prilika leži u boljoj digitalnoj vidljivosti i promociji turistički relevantnih javnih usluga. 2.15. analiza stanja i potreba ljudskih potencijala Analiza ljudskih potencijala ukazuje na manjak radne snage u ključnim segmentima turizma i ugostiteljstva, osobito tijekom jačeg turističkog prometa. Kao glavni izazovi istaknuti su nedostatak praktičnih vještina, stranih jezika i sustavnijeg povezivanja obrazovnog sektora s potrebama tržišta rada. Turističke zajednice djeluju s malim, ali motiviranim timovima, dok postoji potreba za dodatnim jačanjem njihovih kapaciteta, posebice u područjima digitalnog marketinga, upravljanja projektima i interpretacije baštine. Zaključeno je da su koordinacija obrazovnih institucija, poslodavaca i turističkih zajednica te ciljane mjere privlačenja i zadržavanja kadrova ključni za održiv razvoj sektora. 2.16. analiza komunikacijskih aktivnosti Analiza komunikacijskih aktivnosti pokazala je da sve turističke zajednice provode osnovne promotivne aktivnosti, ali bez dovoljne razine koordinacije i zajedničkog nastupa. Web stranice, društvene mreže, tiskani materijali i manifestacije koriste se kao glavni komunikacijski alati, no prisutna je velika neujednačenost u kvaliteti, učestalosti i profesionalizaciji komunikacije. Nedostaju jedinstveni digitalni identitet, zajedničke kampanje, sustav prikupljanja povratnih informacija i jasnije tržišno pozicioniranje Međimurja kao jedinstvene destinacije.
Članak 3.
Ključna preporuka odnosi se na razvoj zajedničke komunikacijske strategije i snažnijeg destinacijskog brenda. 2.17. analiza konkurencije Analiza konkurencije pokazuje da Međimurje u usporedbi s drugim kontinentalnim hrvatskim regijama ima niz komparativnih prednosti, osobito u području održivosti, digitalne promocije, eno-gastro i aktivnih turističkih proizvoda. U odnosu na konkurentske destinacije, Međimurje se ističe dobrom prometnom dostupnošću, kvalitetnim poslovnim okruženjem i uravnoteženim odnosom cijene i kvalitete. S druge strane, glavni izazovi odnose se na nedostatak smještaja višeg standarda, ograničenu međunarodnu prepoznatljivost i manjak kadrova u turizmu. Analiza potvrđuje potrebu za jačim brendiranjem, razvojem smještajnih kapaciteta više kategorije i snažnijim međunarodnim pozicioniranjem. Analiza je provedena uz korištenje različitih metodoloških alata, uključujući istraživanja, statističke podatke, prostornoplansku dokumentaciju i konzultacije s ključnim dionicima. Posebna pozornost posvećena je uključivanju lokalne zajednice, gospodarstvenika i turističkog sektora, kako bi rezultati bili utemeljeni na stvarnim potrebama i izazovima destinacije. Provedena analiza stanja poslužila je kao temelj za daljnje faze Plana upravljanja, osobito za identifikaciju potencijala za razvoj i podizanje kvalitete turističkih proizvoda, izradu SWOT analize te oblikovanje smjernica i preporuka za razvoj destinacije. Na taj način, rezultati analize pružaju podlogu za definiranje ciljeva, mjera i aktivnosti Plana upravljanja, osiguravajući održiv, konkurentan i društveno odgovoran razvoj turizma na području destinacije.
Članak 3.
3. potencijal za razvoj i podizanje kvalitete turističkih proizvoda enogastronomski turizam Međimurje se već danas profilira kao snažna eno-gastronomska regija s jasno prepoznatljivim identitetom, koji se temelji na spoju vrhunskih vina, autentične kuhinje i bogate tradicije. Međimurska vinska cesta, kao jedan od ključnih nositelja ponude, povezuje vinare, restorane i smještajne objekte u cjelovitu doživljajnu priču, dok brojna nagrađivana vina i kvalitetna gastronomija dodatno potvrđuju visoku razinu razvijenosti ovog segmenta. Unatoč već postignutoj razini prepoznatljivosti, prostor za daljnji razvoj je značajan. Poseban potencijal leži u jačanju suradnje između ugostitelja i lokalnih proizvođača kroz kratke lance opskrbe, čime se dodatno naglašava autentičnost i održivost ponude. Istovremeno, razvoj specijaliziranih eno-gastro ruta – primjerice onih usmjerenih na vina, ulja ili autohtona jela – može dodatno obogatiti turistički doživljaj i produljiti boravak gostiju. U kontekstu suvremenih turističkih trendova, sve veću važnost imaju interpretacija, priča i emocija. Upravo storytelling, uz jasno definirane standarde kvalitete i moguće uvođenje oznaka izvornostiicertifikata, predstavljaključnialatzadaljnjebrendiranje Međimurja kao destinacije autentičnih okusa i doživljaja. kulturni turizam Kulturna baština Međimurja izuzetno je raznolika i obuhvaća vrijedne sakralne objekte, povijesne građevine, kulturne cjeline te Stranica 42 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 3.
bogatu nematerijalnu baštinu, među kojom se posebno ističe međimurska popevka kao dio UNESCO-ove svjetske baštine. Ovakva razina kulturnog bogatstva predstavlja snažan temelj za razvoj kulturnog turizma, koji može značajno doprinijeti diferencijaciji destinacije. Analiza pokazuje da postoji potreba za dodatnom valorizacijom i interpretacijom kulturnih resursa. Obnova i prenamjena povijesnih objekata, razvoj interpretacijskih centara te primjena suvremenih tehnologija poput proširene i virtualne stvarnosti omogućuju stvaranje atraktivnih i edukativnih sadržaja koji odgovaraju očekivanjima suvremenih posjetitelja. Istovremeno, važnu ulogu u razvoju ovog segmenta ima uključivanje lokalne zajednice, umjetnika i obrtnika, čimeseosigurava očuvanje autentičnosti i prijenos tradicije. Kulturni turizam u tom smislu nadilazi klasično razgledavanje i postaje prostor susreta s lokalnim identitetom, pričama i načinom života. Zdravstveni turizam Zdravstveni turizam predstavlja jedan od najperspektivnijih segmenata razvoja Međimurja, pri čemu ključnu ulogu imaju Terme Sveti Martin kao nositelj ponude. Postojeća infrastruktura i kvaliteta usluga već sada omogućuju razvoj wellness i zdravstvenih programa, ali analiza ukazuje na značajan prostor za daljnje unaprjeđenje. Trendovi na globalnom turističkom tržištu sve više naglašavaju važnost prevencije, zdravog načina života i personaliziranih programa, što otvara mogućnosti za razvoj inovativnih proizvoda koji kombiniraju medicinski wellness, rekreaciju i boravak u prirodi. Upravo povezivanje zdravstvenog turizma s aktivnim odmorom i prirodnim resursima može dodatno povećati konkurentnost destinacije.
Članak 3.
Za daljnji razvoj ključno je osigurati visoku razinu kvalitete kroz standardizaciju i certificiranje usluga, kao i jačanje međunarodne promocije. Time se otvara mogućnost pozicioniranja Međimurja kao prepoznatljive destinacije zdravlja i kvalitetnog života. ruralni turizam Ruralni prostor Međimurja, obilježen očuvanim krajolikom, tradicijom i snažnim lokalnim identitetom, predstavlja jedan od najautentičnijih segmenata turističke ponude. Seoska gospodarstva, tradicijske manifestacije i lokalni proizvodi stvaraju jedinstvenu osnovu za razvoj iskustvenog turizma koji sve više dobiva na značaju. Analiza pokazuje da ruralni turizam ima važnu ulogu u ravnomjernom razvoju destinacije, ali i u očuvanju kulturne i prirodne baštine. Poseban potencijal leži u razvoju smještajnih kapaciteta na gospodarstvima, tematskih sela te integriranih turističkih paketa koji povezuju gastronomiju, kulturu i aktivnosti u prirodi. Daljnji razvoj ovog segmenta zahtijeva kontinuiranu edukaciju pružatelja usluga, podizanje standarda kvalitete te poticanje ulaganja u dodatne sadržaje. Upravo kroz takav pristup moguće je stvoriti održiv i konkurentanruralniturističkiproizvod. aktivni turizam Prirodni resursi Međimurja, uključujući rijeke, šume i brežuljkasti krajolik, pružaju izvrsne uvjete za razvoj aktivnog turizma. Postojeća biciklistička infrastruktura, kao i mogućnosti za različite outdoor aktivnosti, čine solidnu osnovu za daljnji razvoj ovog segmenta. Analiza ukazuje da aktivni turizam ima potencijal postati jedan od glavnih nositelja cjelogodišnje ponude, osobito u kontekstu sve veće potražnje za zdravim načinom života i boravkom u prirodi.
Članak 3.
Ključni razvojni smjerovi uključuju modernizaciju i certificiranje ruta, digitalizaciju sadržaja te razvoj novih nišnih proizvoda poput ribolovnog ili adrenalinskog turizma. Posebno je važna integracija aktivnog turizma s ostalim segmentima ponude, čime se stvara cjelovit i atraktivan doživljaj destinacije. poslovni turizam Poslovni turizam u Međimurju temelji se na postojećoj infrastrukturi i kvalitetnim smještajnim kapacitetima, pri čemu Terme Sveti Martin imaju ključnu ulogu u razvoju MICE segmenta. Prednost destinacije leži u mogućnosti kombiniranja poslovnih aktivnosti s opuštanjem u prirodnom i gastronomski bogatom okruženju. Analiza pokazuje da postoji značajan potencijal za razvoj konferencijskog, incentive i team building turizma, osobito kroz kreiranje inovativnih i iskustvenih programa. Daljnji razvoj ovog segmenta zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, ali i jačanje suradnje s poslovnim sektorom i specijaliziranim agencijama. tranzitni turizam Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i dobroj prometnoj povezanosti, Međimurje ima značajan potencijal za razvoj tranzitnog turizma. Velik broj putnika prolazi kroz regiju, no trenutačno taj potencijal nije u potpunosti iskorišten. Analiza ukazuje na potrebu razvoja sadržaja koji će motivirati putnike na zaustavljanje, makar i kratkotrajno. To uključuje uređenje kvalitetnih odmorišta, bolju signalizaciju te razvoj kratkih, ali atraktivnih turističkih paketa koji kombiniraju gastronomiju, prirodu i kulturu. Upravo stvaranjem prepoznatljivih „točaka doživljaja“ moguće je tranzitne posjetitelje pretvoriti u buduće goste koji će se ponovno vratiti i dulje zadržati u destinaciji.
Članak 3.
4. pokazatelji održivosti na razini destinacije U skladu s Pravilnikom o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma (NN 112/24), predviđeno je uvođenje sustava praćenja razvoja turizma temeljenog na jasno definiranim obveznim i specifičnim pokazateljima. Ovi pokazatelji služe kao temelj za kvalitetnu izradu Plana upravljanja destinacijom, omogućujući praćenje turističkih aktivnosti u kontekstu održivosti, prostorne uravnoteženosti i utjecaja na lokalnu zajednicu. Vrijednosti odabranih pokazatelja, kao i njihovi grafički prikazi, objavljuju se jednom godišnje – u pravilu tijekom svibnja, za prethodnu godinu. Do uspostave integriranog informacijskog sustava turizma, svi dostupni podaci i analize objavljuju se na službenim mrežnim stranicama nadležnih turističkih zajednica, čime se osigurava dostupnost informacija relevantnim dionicima i široj javnosti. Detalji o vrsti i načinu izračuna pokazatelja nalaze se u Prilozima III (obvezni pokazatelji) i IV (specifični pokazatelji) spomenutog pravilnika. Ovi pokazatelji predstavljaju alat za strateško upravljanje destinacijom, omogućujući donošenje informiranih odluka i usmjeravanje budućeg razvoja u skladu s principima održivosti. Slika 2. Pregled referentnih vrijednosti osnovnih pokazatelja turističke razvijenosti u prostoru 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 43 Izvor: NN 112/2024 (27.S.2024.), Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma Tablica 13. Pokazatelji održivosti na razini destinacije cjelokupne destinacije referentna pokazatelji međimurje index vrijednost Broj kreveta 25.000 2.430 9,72 Broj kreveta u hotelima i sličnim 10.000 700 7,00 smještajnim objektima Broj turista 1.000.000 95.947 9,59 Broj noćenja 2.000.000 220.190 11,01 Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja 5.000 1.176 23,52 smještaja te pripreme i usluživanja hrane Broj kreveta na 100 1.000 3 0,32 stanovnika Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim 100 0,93 0,93 objektima na 100 stanovnika Broj turista po 100 1,27 1,27 stanovniku Broj noćenja po 1.000 3 0,29 stanovniku Udio broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme 100% 3.99% 0,96 i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih Izvor: LTZ na području Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.
Članak 3.
Uvidom u gore navedene kvantitativne podatke osnovnih pokazatelja turističke razvijenosti u prostoru vidljivo je kako održivost Destinacije nije ugrožena od prekomjernog turizma. Naime, vrijednosti osnovnih pokazatelja turističke razvijenosti u prostoru Destinacije daleko su ispod razine referentbih vrijednosti propisanih Pravilnikom o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma (NN 112/24). Sukladno navedenom dio propisanih pokazatelja bit će iskazan u nerealnim vrijednostima jer su izračuni pokazatelja svojom definicijom primarno orijentirani na turistički razvijene destinacije, odnosno destinacije koje su dominantno turističke. Sukladnogorenavedenom,odlučenojedaćesepratitiisključivo zakonom propisani obvezni pokazatelji. 4.1. obvezni pokazatelji održivosti Slika 3. Popis obveznih pokazatelja Izvor: NN 112/2024 (27.S.2024.), Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma 4.1.1. obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na društvene aspekte održivosti 4.1.1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom 4.1.1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone Opći opis pokazatelja: Pokazatelj ZL-1 mjeri intenzitet turističkog opterećenja na lokalnu zajednicu u razdoblju najveće sezonske aktivnosti, odnosno prikazuje koliko turističkih noćenja se ostvari u odnosu na stotinu stalnih stanovnika u mjesecu s najviše zabilježenih noćenja. Tablica 14. ZL-1 – Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone Prikazani rezultati:
Članak 3.
• Broj turističkih noćenja na stotinu stanovnika: 1,48 • Ukupan broj noćenja u destinaciji u vršnom mjesecu: 34.727 • Broj dana u vršnom mjesecu (kolovoz, srpanj ili sl.): 31 • Broj stalnih stanovnika u destinaciji: 75.570 Tumačenje pokazatelja: • Nizak intenzitet turističke prisutnosti: Vrijednost 1,48 turističkih noćenja na 100 stanovnika ukazuje na vrlo nizak intenzitet turizma u odnosu na stalno stanovništvo u najopterećenijem mjesecu. Drugim riječima, na svakih 100 stanovnika dolazi tek 1,48 noćenje. Stranica 44 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. • Demografska dominacija lokalnog stanovništva: Broj stalnih stanovnika (75.570) uvelike premašuje broj noćenja (34.727), što ukazuje da turizam nije glavni pokretač lokalne dinamike u ljetnim mjesecima, te da turistička infrastruktura i javne usluge nisu pod visokim pritiskom. • Prostorna i socijalna održivost: Ovako nizak omjer može biti pokazatelj stabilnosti i očuvane kvalitete života lokalnog stanovništva, bez izraženih negativnih posljedicaturizma(poputprenapučenosti, zagušenja infrastrukture i sl.). Zaključak: Vrijednost pokazatelja ZL-1 (1,48) ukazuje da destinacija ima vrlo nisku sezonsku turističku opterećenost, čime se otvara prostor za ciljani i održivi razvoj turizma bez ugrožavanja kvalitete života lokalne zajednice. Također, rezultati mogu biti poticaj za daljnju diverzifikaciju turističke ponude, osobito u smjeru povećanja broja višednevnih dolazaka i boljeg iskorištavanja smještajnih kapaciteta, uz očuvanje ravnoteže sa socijalnimiinfrastrukturnim kapacitetima destinacije.
Članak 3.
4.1.1.1.2. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom Tablica 15. ZL-2 –Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom ZL2 – Zadovoljstvo lokalnog stanovništva reZuLtat 66,18 % Rezultat pokazuje da je 66,18% lokalnog stanovništva zadovoljno razvojem turizma u destinaciji, što upućuje na umjereno visoku razinu prihvaćenosti turizma među lokalnim stanovništvom. Iako većina ispitanika izražava zadovoljstvo, značajan udio stanovništva (33,82%) nije u potpunosti zadovoljan, što ukazuje na postojanje prostora za unaprjeđenje upravljanja turizmom, osobito u segmentima kojimogu utjecatinakvalitetuživotalokalne zajednice (npr. gužve, infrastruktura, buka). 4.1.1.2. Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom 4.1.1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji Pokazatelj ZT-1 – Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji ključan je alat za procjenu ukupnog doživljaja turista i jednodnevnih posjetitelja, a time i kvalitete turističkog proizvoda destinacije. Mjeri se na skali od 0 do 100 i uključuje i spremnost posjetitelja da destinaciju preporuče drugima, što izravno utječe na reputaciju i tržišnu poziciju destinacije. Pokazatelj ZT-1 predstavlja sveobuhvatan uvid u iskustvo posjetitelja i snažan je alat za strateško upravljanje kvalitetom i razvojem turističke destinacije. U kombinaciji sa spremnošću na preporuku, osigurava relevantne podatke za donošenje odluka i planiranje poboljšanja. Tablica 1c. ZT-1 – Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji ZT1 – Indeks zadovoljstva turista destinacijom REZULTAT 74,89 Zaključak:
Članak 3.
Indeks zadovoljstva turista od 74,89 ukazuje na visoku razinu zadovoljstva destinacijom, pri čemu su sve tri komponente (opće zadovoljstvo, ispunjenost očekivanja i ocjena boravka) iznad sredine ljestvice. Rezultat sugerira da destinacija pruža kvalitetno turističko iskustvo, ali i da postoji prostor za dodatno unaprjeđenje kako bi se približila maksimalnim vrijednostima zadovoljstva. 4.1.1.3. pristupačnost destinacije 4.1.1.3.1. udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom Opći opis pokazatelja: Pokazatelj PD-1 mjeri razinu pristupačnosti turističkih atrakcija za osobe s invaliditetom u destinaciji. Obuhvaća fizičku, informacijsku i komunikacijsku pristupačnost kulturnih, prirodnih i rekreacijskih lokaliteta. Tablica 17. PD-1 – Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom Prikazani rezultati: • Udio atrakcija pristupačnih osobama s invaliditetom: 61,70% • Ukupan broj atrakcija u destinaciji (EA): 47 • Broj pristupačnih atrakcija (EAP): 29 Tumačenje pokazatelja: • Visoka razina pristupačnosti: Više od dvije trećine turističkih atrakcija u destinaciji, točnije 29 od ukupno 47, pristupačno je osobama s invaliditetom. Time se ostvaruje udio od 61,70%, što se može smatrati vrlo dobrim rezultatomukontekstuuniverzalnogdizajnaiinkluzivnogturizma. • Usmjerenost na inkluzivnost i jednak pristup: Ovaj udio ukazuje na relativno visoku razinu društvene odgovornosti i uključivosti destinacije, čime se poboljšava kvaliteta boravka za širi spektar posjetitelja, uključujući i starije osobe, osobe smanjene pokretljivosti i obitelji s djecom.
Članak 3.
• Preostali prostor za napredak: Iako su rezultati pozitivni, još 26 atrakcija (30,59%) ostaje nepristupačno, što otvara mogućnost daljnjih unapređenja kroz fizičku prilagodbu objekata, postavljanje odgovarajuće signalizacijei omogućavanje pristupa informacijama u pristupačnim formatima (npr. taktilne karte, audiovodiči, online informacije u jednostavnom jeziku). Zaključak: Vrijednost pokazatelja PD-1 od 61,70% upućuje na to da destinacija već ima solidno razvijenu infrastrukturu inkluzivnosti, no postoji i jasan prostor za daljnje unaprjeđenje. Ulaganja u dodatne pristupačne sadržaje mogu dodatno povećati atraktivnost destinacije među širokim spektrom posjetitelja te doprinijeti ispunjavanju načela održivog i društveno osjetljivog turizma. Posebno se preporučuje nastavak evidentiranja i unaprjeđivanja pristupačnosti kroz destinacijski turistički katastar i strategije razvoja turističke infrastrukture. 4.1.1.4. sigurnost destinacije 4.1.1.4.1. Broj organiziranih turističkih ambulanti 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 45 Opći opis pokazatelja: Pokazatelj SD-1 odnosi se na broj organiziranih turističkih ambulanti, koje su namijenjene pružanju primarne zdravstvene zaštite turistima tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa (posebice u glavnoj sezoni). Organizacija ovakvih ambulanti regulirana je posebnim zakonima i standardima o zdravstvenoj zaštiti u turizmu. Tablica 18. SD-1 – Broj organiziranih turističkih ambulanti Prikazani rezultat:
Članak 3.
• Broj organiziranih turističkih ambulanti u destinaciji: 1 Tumačenje pokazatelja: • Postojanje jedne turističke ambulante pokazuje da destinacija ispunjava osnovni standard zdravstvene sigurnosti za turiste, osobito u razdobljima pojačanog turističkog prometa. • S obzirom na povećan broj privremenih korisnika zdravstvenih usluga tijekom turističke sezone, organizirana turistička ambulanta predstavlja ključni element za: o brzo pružanje osnovne medicinske pomoći, o rasterećenje redovnog zdravstvenog sustava, o stvaranje osjećaja sigurnosti kod posjetitelja. • Broj 1 može biti dostatan za manje destinacije s ograničenim prometom, ali u većim destinacijama ili u slučaju sezonskog opterećenja bilo bi preporučljivo razmotriti potrebu za dodatnim kapacitetima ili mobilnim ambulantama. Zaključak: U destinaciji je organizirana jedna turistička ambulanta, što pokazuje određeni stupanj pripremljenosti zdravstvenog sustava na turističku sezonu. Za cjelovitiju ocjenu potrebno je usporediti brojambulantis brojemturistauvršnimmjesecimatezemljopisnom dostupnošću (udaljenost od glavnih turističkih zona). Preporučuje se praćenje učinka i potreba, kao i koordinacija s lokalnim zdravstvenim institucijama i turističkim zajednicama, radi mogućeg širenja usluga u budućnosti. 4.1.2. obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na okolišne aspekte održivosti 4.1.2.1. upravljanje vodnim resursima 4.1.2.1.1. omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju)
Članak 3.
Tablica 1S. UVR-1 – Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije uVr-1 Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju) omjer potrošnje vode po noćenju turista i stanovnika (%) -4298 Sažetak rezultata: Analiza potrošnje vode u destinaciji pokazuje izrazito nepovoljan i neuobičajen odnos između potrošnje vode po turističkom noćenju i potrošnje vode po stanovniku. Na temelju prikupljenih podataka izračunat je omjer potrošnje od -4928%, što ukazuje na značajno odstupanje u potrošnji vode po noćenju turista u odnosu na stanovništvo. Ključni nalazi: Ukupna finalna potrošnja vode u mjesecu s najmanjim brojem turističkih noćenja iznosila je 787.020 m³, a u mjesecu s najvećim brojem noćenja 376.607 m³. Broj noćenja u mjesecu s najmanjim prometom iznosio je 13.168, dok je u mjesecu s najvećim prometom zabilježeno 34.727 noćenja. Prosječna potrošnja vode po noćenju turista izračunata je na -19,04 m³, dok je potrošnja vode po noćenju stanovnika iznosila 0,44 m³. Tumačenje rezultata: Dobiveni rezultat s negativnim omjerom i visokom odstupajućom vrijednošću (-4170%) upućuje na metodološki ili statistički problem u dostupnim podacima. Negativna vrijednost potrošnje vode po noćenju turista može biti posljedica: • nerealnih ili pogrešno evidentiranih ulaznih podataka, • nedostatnog razgraničenja potrošnje vode između turističkog i domicilnog stanovništva, • pogrešnog načina obračuna potrošnje po noćenju ili neusklađenosti razdoblja prikupljenih podataka.
Članak 3.
Takav rezultat otežava objektivnu procjenu održivosti upravljanja vodnim resursima u destinaciji. Ipak, i ovakvi nalazi upućuju na potrebu za revizijom metodologije prikupljanja i obrade podataka te uspostavu sustava praćenja potrošnje vode po sektorima (stanovništvo, turizam, usluge) kako bi se dobila realna i usporediva slika potrošnje. Preporuka: • Uspostaviti precizniji sustav praćenja potrošnje vode u turističkom sektoru s jasnim razgraničenjem prema izvoru potrošnje. • Redovito provoditi analizu sezonalnosti i korelirati broj turističkih noćenja s promjenama u potrošnji vode. • Revidirati postojeće metode obračuna pokazatelja kako bi se izbjegla mogućnost pojave negativnih vrijednosti i dobila mjerodavna osnova za planiranje održivog upravljanja vodnim resursima. 4.1.2.2. gospodarenje otpadom 4.1.2.2.1. omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone) Tablica 20. gO-1 – Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji go-1 Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji Stranica 46 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. omjer količine otpada koji su proizveli turisti i lokalno stanovništvo (%) -0,79 Rezultati pokazateljagO-1: Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji Sažetak rezultata:
Članak 3.
Analiza količine proizvedenog komunalnog otpada po noćenju turista u odnosu na količinu otpada koju generira lokalno stanovništvo pokazuje značajno odstupanje od očekivanih vrijednosti. Na temelju dostupnih podataka izračunat je omjer od –0,79%, što ukazuje na neuobičajenu i negativnu vrijednost pokazatelja. Ključni nalazi: • Ukupna količina otpada nastalog u mjesecu s najmanjim brojem turističkih noćenja iznosila je 1591,90 t, dok je u mjesecu s najvećim brojem noćenja zabilježeno 1584,10 t otpada. • Broj ostvarenih turističkih noćenja varirao je od 13.168 u najmanje prometnom do 34.727 u najprometnijem mjesecu. • Prosječna količina otpada po turističkom noćenju iznosila je –0,0004 t, dok je količina otpada po noćenju stanovnika bila 0,0007 t. • Količina otpada nastala zbog turističkih noćenja u mjesecu s najvećim brojem noćenja iznosila je - 12,5642t, dok je količina otpada generiranog od lokalnog stanovništva bila 1596,6642t. Tumačenje rezultata: Dobivena negativna vrijednost pokazatelja i nerealno mali iznosi količine otpada po turističkom noćenju ukazuju na značajne metodološke i statističke neusklađenosti u prikupljanju i interpretaciji podataka, odnosno u vršnim turističkim mjesecima lokalno stanovništvo migrira zbog godišnjih odmora, a i broj turista nema značajan utjecaj na prostor. Zbog toga ovaj pokazatelj u trenutnom obliku ne pruža pouzdanu osnovu za procjenu održivosti gospodarenja otpadom u kontekstu turizma. Preporuka: • Potrebno je preciznije definirati metodologiju prikupljanja i obrade podataka te jasno odvojiti količinu otpada koji proizlazi iz turističkih aktivnosti od otpada generiranog od strane lokalnog stanovništva.
Članak 3.
4.1.2.3. Zaštita bioraznolikosti 4.1.2.3.1. udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) Opći opis pokazatelja: Pokazatelj BR-1 mjeri udio površine pod zakonskom zaštitom prirode u odnosu na ukupnu površinu destinacije.Ciljpokazateljaje utvrditi razinu očuvanja prirodnih vrijednosti te prikazati strukturu zaštićenih područja prema pojedinim kategorijama zaštite (npr. parkovi, rezervati, značajni krajobrazi i dr.), u skladu s važećim propisima i načelima održivog razvoja. Ovaj pokazatelj važan je alat za procjenu prirodnog kapitala destinacije, njezinog potencijala za održivi razvoj i valorizaciju prirodne baštine u turističkoj ponudi. Tablica 21. BR-1 – Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije Br-1 Udio zaštićenih prirodnih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) udio zaštićenih površina u destinaciji u odnosu na ukupnu površinu destinacije (%) 26,79 BR-1 – Udio zaštićenih prirodnih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije Prikazani rezultati: • Ukupan udio zaštićenih prirodnih površina: • 26,79% ukupne površine destinacije nalazi se pod određenim oblikom zakonske zaštite. • Udio po kategorijama zaštite: o Strogi rezervat: 0,00% o Nacionalni park: 0,00% o Posebni rezervat: 0,00% o Park prirode: 0,00% o Regionalni park: 15,29% o Spomenik prirode: 0,03% o Značajni krajobraz: 9,38% o Park-šuma: 2,06% o Spomenik parkovne arhitekture: 0,03% Tumačenje pokazatelja:
Članak 3.
• Više od četvrtine ukupne površine destinacije (26,79%) obuhvaćeno je režimom zaštite prirode, što potvrđuje visoku razinu očuvanosti prirodnog okoliša i ističe važnost prostora za očuvanje bioraznolikosti, krajobraznih vrijednosti i ekosustava. • Najveći udio zaštićenih površina zauzimaju: o Regionalni park s 15,29%, koji omogućuje održivo korištenje prostora uz zaštitu ekoloških i krajobraznih vrijednosti, te o Značajni krajobraz s 9,38%, koji čuva specifične krajobrazne karakteristike i biološku raznolikost. • Park-šume (2,06%) dodatno pridonose očuvanju prostora te imaju važnu rekreacijsku, edukacijsku i ekološku funkciju. • Potpuni izostanak strogo zaštićenih kategorija kao što su nacionalni parkovi, strogi i posebni rezervati pokazuje da destinacija nema područja iznimne divljine ili visoke ekološke osjetljivosti koja bi bila podvrgnuta strogim režimima zaštite. Zaključak: Destinacija raspolaže značajnim prirodnim resursima, a visoki udio zaštićenih područja potvrđuje njezin potencijal za razvoj turizma temeljenog na prirodnim vrijednostima i održivosti. Dominacija fleksibilnijih kategorija zaštite poput regionalnih parkova i značajnih krajobraza omogućuje usklađivanje zaštite prirode s gospodarskim i turističkim aktivnostima, no istovremeno zahtijeva odgovorno i plansko upravljanje prostorom. Uključivanje zaštićenih područja u interpretacijske programe, tematske staze i održive aktivnosti doprinijet će jačanju prepoznatljivosti destinacije kao zelene i održive turističke regije.
Stranica 47
Članak 3.
20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 47 4.1.2.4. održivo upravljanje energijom 4.1.2.4.1. omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije UEN-1 – Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije Opći opis pokazatelja: Pokazatelj UEN-1 mjeri količinu potrošene električne energije po turističkom noćenju u usporedbi s prosječnom potrošnjom električne energije po stanovniku destinacije. Cilj je procijeniti koliko turistički sektor opterećuje energetski sustav u odnosu na potrebe lokalnog stanovništva. Pokazatelj omogućuje praćenje energetske učinkovitosti u turizmu te identifikaciju potreba za mjerama smanjenja potrošnje i povećanja udjela obnovljivih izvora energije. Tablica22. BR-1 –UEN-1–Omjerpotrošnjeelektričneenergije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije uen-1 Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije omjer potrošnje električne energije po noćenju turista i stanovnika (%) -248,52 Prikazani rezultati: • Omjer potrošnje električne energije po noćenju turista i stanovnika: -248,52 • Ukupna finalna potrošnja električne energije: o U mjesecu s najmanjim brojem noćenja: 7.647.967 kWh o U mjesecu s najvećim brojem noćenja: 7.470.577 kWh • Broj ostvarenih turističkih noćenja:
Članak 3.
o U mjesecu s najmanjim brojem noćenja: 13.168 o U mjesecu s najvećim brojem noćenja: 34.727 • Broj stanovnika: 75.570 • Potrošnja električne energije po noćenju turista: -8,23 kWh • Potrošnja električne energije po noćenju stanovnika: 3,31 kWh Tumačenje pokazatelja: • Negativna vrijednost omjera (-248,52) ukazuje na to da potrošnja električne energije po turističkom noćenju nije proporcionalna s potrošnjom po stanovniku, što može biti posljedica metodoloških specifičnosti obračuna (npr. manja ukupna potrošnja u razdoblju povećanog turističkog prometa ili visoka potrošnja u razdobljima s manjim brojem turista). Zaključak: Rezultati pokazuju da turizam značajno ne utječe na potrošnju električne energije u destinaciji te da su fluktuacije u potrošnji nisu izrazite u odnosu na lokalno stanovništvo, odnosno za vrijeme najvećeg dolaska turista u destinaciji postoji odlazak lokalnog stanovništva ne godišnje odmore. 4.1.2.5. ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama 4.1.2.5.1. uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika UPK-1 – Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika Opći opis pokazatelja: Pokazatelj UPK-1 mjeri postojanje strateških i planskih dokumenata koji reguliraju prilagodbu klimatskim promjenama, ublažavanje njihovih posljedica te procjenu rizika na razini destinacije. Cilj je procijeniti institucionalnu spremnost destinacije na klimatske izazove koji mogu imati izravan i neizravan utjecaj na turizam, infrastrukturu, gospodarstvo i društvenu stabilnost. Ovaj pokazatelj također daje uvid u stupanj provedbe i implementacije mjera definiranih u relevantnim dokumentima.
Članak 3.
Tablica 23. UPK-1 – Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika upk-1 Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika dokumenti za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena i procjenu rizika na razini destinacije su doneseni DA Prikazani rezultati: • Postojanje strateških dokumenata: DA • Ukupan broj mjera: 25 • Broj mjera u provedbi: 3 • Broj implementiranih mjera: 1 • Udio mjera u provedbi i implementiranih mjera u ukupnom broju mjera: 16% • Udio implementiranih mjera u ukupnom broju mjera: 4% Tumačenje pokazatelja: • Rezultati pokazuju da je na razini destinacije uspostavljen strateški okvir za djelovanje u području klimatskih promjena, uključujući dokumente koji definiraju smjernice i mjere za ublažavanje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama. • Iako su relevantni dokumenti doneseni, razina njihove implementacije i provedbe mjera još je uvijek niska. Trenutno je u provedbi tek 16% mjera, dok je samo 4% njih u potpunosti implementirano. • Ovakvi rezultati upućuju na početnu fazu primjene klimatskih politika te na potrebu za jačim kapacitetima, financijskim resursima i institucionalnom podrškom za njihovu realizaciju. • Dokumenti kao što su SEAP grad Čakovec i Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije važan su temelj za daljnji razvoj sustava prilagodbe i otpornosti destinacije. Zaključak: Destinacija je uspostavila ključne strateške dokumente potrebne za upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Međutim, njihova provedba još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini, što ukazuje na potrebu intenzivnijeg djelovanja u narednom razdoblju. Povećanje broja implementiranih mjera, jačanje međusektorske suradnje i osiguravanje financijskih i organizacijskih resursa ključni su koraci Stranica 48 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 3.
prema izgradnji otpornije i održivije destinacije u kontekstu klimatskih izazova. 4.1.3. obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na ekonomske aspekte održivosti 4.1.3.1. turistički promet 4.1.3.1.1. ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim brojem ostvarenih turističkih noćenja Opći opis pokazatelja: Ovaj pokazatelj mjeri intenzitet turističkog pritiska u destinaciji tijekom najprometnijeg mjeseca, odnosno mjeseca s najvećim brojem noćenja. Ključan je za upravljanje kapacitetima, infrastrukturom i uslugama jer pružauvidumaksimalnoopterećenje koje destinacija doživljava. Tablica 24. TP-1 – Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim opterećenjem tp-1 Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim opterećenjem Prikazani rezultat: • Ukupan broj dolazaka u mjesecu najveće turističke aktivnosti: 12.426 turista Tumačenje pokazatelja: • Ova brojka predstavlja vršni turistički pritisak u destinaciji i može se koristiti za: o planiranje sezonskih potreba (npr. u prometu, zdravstvu, sigurnosti), o prilagodbu radne snage i usluga, o i izradu sezonskih promotivnih i infrastrukturnih strategija. • Ako se usporedi s brojem stalnih stanovnika, može se izračunati odnos gostiju i lokalnog stanovništva, što dodatno pokazuje razinu opterećenja zajednice. Zaključak: Vrijednost pokazatelja TP-1 od 12.426 dolazaka u mjesecu s najvećim opterećenjem ukazuje na značajnu sezonsku koncentraciju turističkog prometa u destinaciji. Takav podatak je ključan za razvoj mjera održivog upravljanja, raspodjelu resursa i osiguranje kvalitete života lokalne zajednice u vršnim razdobljima turističke sezone. Bez obzira na sezonalnost nema posebno značajnog udara na prostor i kvalitetu života lokalne zajednice.
Članak 3.
4.1.3.1.2. prosječna duljina boravka turista u destinaciji Opći opis pokazatelja: Pokazatelj TP-2 prikazuje prosječan broj noćenja koje jedan turist ostvari tijekom svog boravka u destinaciji. Ova metriku ključna je za razumijevanje ponašanja turista, planiranje ponude i infrastrukture, ali i za mjerenje ekonomskog učinka boravka po gostu. Tablica 25. TP-2 – Prosječna duljina boravka turista u destinaciji tp-2 Prosječna duljina boravka turista u destinaciji Prikazani rezultat: • Prosječna duljina boravka turista: 2,29 noćenja • Ukupan broj registriranih noćenja: 220.190 • Ukupan broj dolazaka turista: 95.947 Tumačenje pokazatelja: • Iz rezultata se može zaključiti da jedan turist u prosjeku ostaje nešto više od 2 noći u destinaciji, što je relativno kratak boravak. • Kratko zadržavanje turista može ukazivati na: o prevlast vikend i kratkih odmora, o atraktivnost destinacije za jednodnevne ili tranzitne posjete, o potrebu za unaprjeđenjem ponude i sadržaja kako bi se turiste zadržalo duže. • Ova vrijednost može se koristiti i za procjenu kapaciteta smještajnih objekata i optimalno planiranje radne snage, pogotovo u razdobljima visoke sezone. Zaključak: Prosječna duljina boravka od 2,29 dana ukazuje na to da destinacija primarno privlači goste koji dolaze na kratki boravak. U svrhu povećanja turističke potrošnje i rasterećenja visoke sezone, preporučuje se razmatranje razvoja dodatnih sadržaja i iskustava koji bi potaknuli duži boravak i povratak posjetitelja. Taj pokazatelj također je koristan za segmentaciju tržišta i oblikovanje promotivnih kampanja usmjerenih na ciljane skupine koje su sklone duljem zadržavanju.
Članak 3.
4.1.3.2. poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 4.1.3.2.1. Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opći opis pokazatelja: PgS-1 prikazuje udio zaposlenih u sektoru turizma, točnije u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u odnosu na ukupno zaposlene osobe u destinaciji, na mjesečnoj razini. Pokazatelj je važan za praćenje turističke aktivnosti i sezonalnosti zapošljavanja u turizmu. Tablica 2c. PgS-1 – Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pgs-1 Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosjek broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Mj. odnosu na ukupan broj zaposlenih (%) I. 3,80 II. 3,63 III. 3,73 IV. 3,81 V. 3,83 VI. 3,84 VII. 3,92 VIII. 3,99 IX. 3,99 X. 3,94 XI. 3,93 XII. 3,85 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 49 Ključni rezultati: • Najviši udio zaposlenih u turističkom sektoru zabilježen je u kolovozu i rujnu (VIII. i IX. mjesec): 3,99 %. • Najniži udio bio je u veljači (II. mjesec): 3,63%. • Najveći broj zaposlenih u turizmu bio je u rujnu i listopadu (IX. i X. mjesec): 1.181 zaposlenik. • Ukupan broj zaposlenih prema mjestu rada kretao se od 29.366 (I.) do 29.944 (X.). • godišnji prosjek udjela zaposlenih u sektoru smještaja i ugostiteljstva iznosi približno 3,84%. Tumačenje pokazatelja: • Sezonalnost je jasno izražena – udio zaposlenih u turističkom sektoru raste tijekom ljetnih mjeseci, što odražava povećanu potražnju za turističkim uslugama u visokoj sezoni.
Članak 3.
• Najveći udio zaposlenih u ovom sektoru u VIII. i IX. mjesecu ukazuje na vrhunac turističke aktivnosti, dok su udjeli tijekom zime niži, što je tipično za destinacije s pretežito ljetnom turističkom potražnjom. • Broj zaposlenih u turizmu iznosi oko 1.100 – 1.180 osoba mjesečno, što čini relevantan segment radne snage, ali i potvrđuje da je sektor turizma visoko sezonalno orijentiran. Zaključak: Sektor pružanja smještaja i usluživanja hrane u destinaciji zapošljava u prosjeku gotovo 4% svih zaposlenih, s jasnim sezonskim oscilacijama. Ovi podaci ukazuju na potrebu za fleksibilnim upravljanjem ljudskim resursima, kao i važnost produženja sezone i uvođenja cjelogodišnjih turističkih sadržaja radi ravnomjernijeg zapošljavanja i stabilnijeg tržišta rada u turizmu. 4.1.3.2.2. poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opći opis pokazatelja: Pokazatelj PgS-2 mjeri ukupni godišnji poslovni prihod gospodarskih subjekata koji djeluju u sektorima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a obveznici su poreza na dobit. Ovaj pokazatelj služi kao važan indikator ekonomske aktivnosti, konkurentnosti i ukupne vitalnosti turističkog gospodarstva destinacije. Njegovo praćenje omogućuje razumijevanje doprinosa turizma lokalnom gospodarstvu, procjenu investicijskog potencijala i planiranje daljnjeg razvoja sektora. Tablica 27. Poslovni prihod gospodarskih subjekata pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pgs-2 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Tablica 28. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane po JLS poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit)
Ostali akti u ovom izdanju (56)
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije trgovačkom društvu DODLEK-AGRO d.o.o. Belica
- Odluka o II. izmjeni Odluke o isplati novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane službenika i namještenika Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ZRINSKI: DVA GRADA – JEDNA POVIJEST“
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA o davanju suglasnosti na Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o davanju suglasnosti ravnateljici za potpisivanje ugovora s dobavljačima
- Zaključak o davanju suglasnosti na novu Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave, za predmet nabave „Radovi na rekonstrukciji krovišta na starom dijelu školske zgrade Osnovne škole Strahoninec i ostali radovi“
- Odluka o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni korištenja sportske dvorane Mursko Središće i korištenja Centra društvene, kulturne i sportske namjene „Sokolski dom“
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji grada Mursko Središće i Općine Pirovac
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
- Odluka o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće
- Zaključci
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostav- LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. ne nabave
- Odluka o usvajanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za pokretanje postupka formalnog udruživanja radi osnivanja Turističke zajednice područja „Med Murom i Dravom“
- Odluka o prodaji zemljišta k. č. 3812/6 k. o. gardinovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2025. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Dekanovec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika „Dječjeg vrtića „MURA“ Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće Nedelišće
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Pribislavec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Kolovoza 2026. “SLUŽBENI g 23. Odluka o sufinanciranju usluga predškolskih ustanova za djecu s područja Općine Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Pribislavec
- Odluka o dodjeli nagrada učenicima i studentima s prebivalištem na području Općine Pribislavec za iznimne uspjehe u školovanju te na sportskim i drugim natjecanjima
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Pribislavec za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i načinu davanja na korištenje kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Pribislavec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Magnolija“
- Pravilnik o načinu korištenja kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu u Općini Selnic
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Strahoninec za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Strahoninec
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Odluka o sufinanciranju školskog radnog materijala za školsku godinu 2026/2027
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, usluga i radova