Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/134 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja između Martinske ulice i Ulice Matije Gupca u Murskom Središću

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6212

Članak 14.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice prema ovom pravilu provedbe i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=14,0 m; Huk=17,0 m; E=5; Ep=1/Po; En=4/ P+3K 8. veličina građevine koja nije zgrada a. H=3,5 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. u slučaju gradnje dvojne zgrade (tip D), visina uličnog pročelja na zajedničkoj međi kod oba dvojnika treba biti identična c. preporuča se da se kod oblikovanja glavne građevine vrednuje vizura prema Muri. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. parkirališta s neposrednim pristupom s javne prometne površine nisu dozvoljena, odnosno parkiralište unutar građevne čestice je potrebno riješiti na način da se na njega s javne prometne površine pristupa preko jedinstvenog kolnog priključka (ulaz-izlaz), koji omogućava da se vozila s građevne čestice na javnu prometnu površinu priključuju prednjom stranom c. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. gradnja ograda nije dozvoljena, osim za servisno dvorište e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 14.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće glavne građevine izgrađene prema ovom pravilu provedbe vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za nadstrešnice nad parkiralištem za osobna vozila Huk=3,5 m b. za SS spremište za komunalni otpad i biciklarnik H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/P c. svi drugi pomoćni prostori trebaju biti smješteni unutar glavne građevine d. nadstrešnice nad parkiralištem moraju biti tipski industrijski proizvod, unificirano oblikovan e. SS spremište za komunalni otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od najbliže glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 14.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine druge namjene nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6213 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. Pojmovi
Članak 19.
(1) Primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 65/17, 39/19, 98/19, 67/23); (u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnikom o prostornim planovima (“Narodne novine” broj 152/23); (u daljnjem tekstu: Pravilnik), prostornim planom lokalne razine širega područja nove generacije, te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Kratice utvrđene Zakonom, Pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(2) U grafičkom i tekstualnom dijelu Plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, Pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.
(3) Kratice pojmova prema ovom Planu: - SUC - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; PU - poluugrađena zgrada; U - ugrađena zgrada; UGL - uglovnica - D - dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade); N - zgrada u nizu (kombinacija poluugrađenih i jedne ili više ugrađenih) - IG - individualna gradnja - označava mogućnost smještaja najviše 3 SUC po jednoj građevnoj čestici - MV - manja višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja do najviše 6 SUC po jednoj građevnoj čestici - SV - srednja višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja više od 6 SUC do najviše 12 SUC po jednoj građevnoj čestici - VV - veća višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja više od 12 SUC po jednoj građevnoj čestici - PPŽ / PPMŽ - Prostorni plan Županije / Prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine - PPUG / PPUG Mursko Središće - Prostorni plan uređenja Grada Murskog Središća - prostorni plan lokalne razine širega područja - UPU - urbanistički plan uređenja / Plan - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja - ovaj prostorni plan - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom Planu - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - EKI - elektronička komunikacijska infrastruktura - PGČ - najmanja površina građevne čestice - ŠGČ - najmanja širina građevne čestice - DGČ - najmanja dužina građevne čestice - PGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kPGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja PGM - E - najveća dozvoljena etažnost - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Huvka - najveća dozvoljena visina pročelja uvučenog kata.

Članak 20.

1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku
Članak 21.
(1) U svim situacijama se za obračun broja kreveta/ležajeva u turizmu površine ugostiteljsko-turističke namjene (1 krevet / ležaj = 1 korisnik), neposredno primjenjuju normativi iz članka 43. Pravilnika: - jedna smještajna jedinica u hotelu dva kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u turističkom naselju tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u kampu tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u vili šest kreveta, odnosno ležaja.
(2) U svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. Pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.
(3) U svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. Pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - udaljenost nove slobodnostojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, s više od dvije nadzemne etaže, i stambeno-poslovne građevine s više od tri samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.), ne može biti manja od pola visine (H/2)

Članak 21.

te građevine uz tu među od granice građevne čestice (osim od regulacijske linije) i ne manje od 3,0 metra - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara. Stranica 6214 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 1.4.3. minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja i način njihova formiranja - prema PPmŽ
Članak 22.
(1) U novim uličnim potezima, udaljenost građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m.
(2) Najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10,0 m.
(3) Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 30,0 m2, a visina pročelja ne smije biti viša od H=3,2 m.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Minimalne građevne čestice za individualni način gradnje (IG) svrstavaju se u tipove prema uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (PGČ, ŠGČ, DGČ), najveće vrijednosti koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - A1 = SS (slobodnostojeća) prizemnica, PGČ=400,0 m2, ŠGČ=16,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - A2 = SS (slobodnostojeća) katnica, PGČ=540,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=30,0 m, kig=0,4 - A3 = SS (slobodnostojeća) dvokatnica, PGČ=540,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=30,0 m, kig=0,4 - B1 = PU (poluugrađena) prizemnica, PGČ=300,0 m2, ŠGČ=12,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - B2 = PU (poluugrađena) katnica, PGČ=490,0 m2, ŠGČ=14,0 m, DGČ=35,0 m, kig=0,4 - B3 = PU (poluugrađena) dvokatnica, PGČ=490,0 m2, ŠGČ=14,0 m, DGČ=35,0 m, kig=0,4
(2) Minimalne građevne čestice za višejedinični način gradnje svrstavaju se u tipove prema vrsti višejedinične gradnje ovisno o broju SUC (MV, SV, VV), uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (PGČ, ŠGČ, DGČ), najvećeg koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - D1 = MV / SS (slobodnostojeća), PGČ=720,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - D2 = SV / SS (slobodnostojeća), PGČ=800,0 m2, ŠGČ=20,0 m, DGŠ=40,0 m, kig=0,3 - D3 = VV / SS (slobodnostojeća), PGČ=960,0 m2, ŠGČ=24,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - E1 = MV / PU ili UGL / (poluugrađena ili uglovnica), PGČ=720,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - E2 = SV / PU ili UGL / (poluugrađena ili uglovnica), PGČ=800,0 m2, ŠGČ=20,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - E3 = VV / PU ili UGL (poluugrađena ili uglovnica), PGČ=960,0 m2, ŠGČ=24,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3
(3) Temeljeno na ograničenju utvrđenom PPMŽ za visinu i etažnost IG u područnom središtu Mursko Središće:

Članak 23.

- prizemnica je zgrada najveće etažnosti E=3/Po+P+Pk (ili Uk) i najveće visine uličnog pročelja H=5,0 m - katnica je zgrada najveće etažnosti E=4/Po+P+1K+Pk (ili Uk) i najveće visine uličnog pročelja H=7,0 m - dvokatnica je zgrada najveće etažnosti E=4/Po+P+2K i najveće visine uličnog pročelja H=11,0 m.
(4) Na izgrađenoj građevnoj čestici u tipologiji individualne gradnje (IG), čiji koeficijent izgrađenosti prelazi vrijednost kig=0,3 naknadnim zahvatima nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina na više od SUC=3.
(5) Na izgrađenoj građevnoj čestici u jednoj od tipologija višejedinične gradnje (MV, SV), naknadnim zahvatima (rekonstrukcija, adaptacija, prenamjena i drugo) nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina (SUC) na građevnoj čestici na više od dozvoljenog za pojedini tip, ukoliko građevna čestica ne zadovoljava uvjete za veći broj samostalnih uporabnih cjelina (SUC) prema ovom članku.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću granju, poluugrađenu gradnju i uglovnicu (SS, PU i UGL) promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto, dok se građevnoj čestici za ugrađenu gradnju (U) širina uvijek određuje na regulacijskoj liniji.
(2) Ukoliko su građevne čestice veće površine od najmanje utvrđene, u postupku formiranja se utvrđuje da li najmanju utvrđenu širinu i dužinu imaju u gradivom dijelu.
(3) Kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećeg: - da bi se pojedinačna zemljišna čestica mogla formirati u svrhu gradnje (da bi se mogla smatrati građevnom česticom), sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (PGČ, ŠGČ, DGČ) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (PGČ, ŠGČ, DGČ) mogu biti veće - građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među. 1.4.4. Kosi teren i uvučeni kat

Članak 25.

Članak 25.
(1) Unutar područja obuhvata Plana nema zemljišta namijenjenog gradnji koji bi se mogao klasificirati kao kosi teren, iz kog razloga se za najveću visinu pročelja građevine (H) i najveću ukupnu visinu građevine (Huk) utvrđuju po jedna vrijednost.
Članak 26.
(1) U slučajevima kada je kao najviša etaža umjesto potkrovlja dozvoljena gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk). 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6215 1.4.5. minimalni standardi za prostore stambene namjene

Članak 27.

Članak 27.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine.
(2) U podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore.
(3) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(4) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - za svaki stan potrebno je predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena glavne građevine - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično). 1.4.6. Normativi za dimenzioniranje i oblikovanje PGm

Članak 28.

Članak 28.
(1) Najmanji broj PGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kPGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kPGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za urede kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine korisne površine do 2.000,0 m2 kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kPGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za sadržaje predškolske, školske i druge edukacijske namjene kPGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za domove za starije i slične stacionarne sadržaje kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kPGM=1 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kPGM=2 po 1 SUC ili kPGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam.
(2) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja PGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) Potreban broj PGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine SUC ukoliko unutar jedne građevine postoji više SUC, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja PGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih PGM ubraja u najmanji utvrđeni PGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Izuzetno od prethodnog, za sadržaje javne i društvene namjene smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta je osim na vlastitoj građevnoj čestici moguće predvidjeti i na neposrednoj susjednoj građevnoj čestici zasebnog parkirališta.
(3) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
(4) Natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(5) Pojedinačna parkirališna mjesta predviđena na građevnoj čestici druge namjene ili na zasebnoj čestici parkirališta, oblikuju se na način da je priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene.
(6) Kod oblikovanja parkirališta obavezno je primijeniti: - posebne sektorske propise i normative za parkirališta - odredbe odjeljka “Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku“ - odredbe za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet” - odredbe za mjere zaštite voda iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode”. 1.4.7. Priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu

Članak 30.

Članak 30.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).
(3) Na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(4) Po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Stranica 6216 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025.
(5) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(6) Posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, utvrđuje odgovarajuće tijelo lokalne razine.

Članak 30.

1.4.8. Otpad
Članak 31.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.
(4) Zbrinjavanje otpada koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada prema odgovarajućem sektorskom propisu, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu. 1.4.9. Racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava

Članak 32.

Članak 32.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.
(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine formira se zasebna građevna čestica ukoliko je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “Namjena prostora” i pojedinim pravilom provedbe.
(2) Površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) Najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) Udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice.
(6) Udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.10. Primjena OIE

Članak 34.

Članak 34.
(1) Unutar obuhvata Plana se sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: - fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod), sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6217 za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač.
(2) Komercijalni sustavi za proizvodnju energije temeljno na OIE unutar obuhvata Plana nisu dozvoljeni, bez obzira na vrstu obnovljivog izvora. 1.4.11. Upravljanje rizicima

Članak 35.

Članak 35.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Grada Murskog Središća“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) Površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se za tu namjenu predviđaju javne zelene i druge otvorene površine unutar obuhvata Plana.
(3) Ulični koridori utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata Plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.12. Reklamiranje i oglašavanje

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar površina u namjenama iz grupa S i M: - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2, bez obzira na način postave, nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.
(2) Unutar područja u namjenama iz grupe Z (zelene površine) i unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih pješačkom prometu (trgovi, šetnice i slično) objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja nisu dozvoljeni, a obavijesne i interpretacijske ploče su dozvoljene do površine 3,0 m2 i do najveće ukupne visine Huk=2,5 m, bez obzira na način postave.
(3) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(4) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.

Članak 36.

1.4.13. Daljnja primjena prostornih planova u obuhvatu Plana
Članak 37.
(1) Unutar obuhvata ovog Plana nema važećih prostornih planova stare generacije iste razine na čiju daljnju primjenu bi ovaj Plan mogao utjecati. 1.4.14. Ostale mjere provedbe Plana
Članak 38.
(1) Ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog Plana za kig, kis, GBP, H, Huk i druge, određuje NAJVEĆU DOZVOLJENU VRIJEDNOST, koja se u primjeni Plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).
(2) Kod svakog pojedinačnog zahvata, urbanistički parametri utvrđeni u pojedinačnom pravilu provedbe provjeravaju se u odnosu na obaveze utvrđene u Pravilniku i PPMŽ, prema odjeljcima: - Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku - Minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja i način njihova formiranja - prema PPMŽ.
(3) Ukoliko se u postupku iz prethodnog stavka utvrdi da je Pravilnikom ili obavezom iz PPMŽ utvrđeni parametar stroži nego je određeno u pojedinačnom pravilu provedbe, primjenjuje se stroži parametar prema odjeljcima iz prethodnog stavka.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.
Članak 40.
(1) Uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
Članak 41.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s Stranica 6218 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno. 2. INFRAStRUKtURNI SUStAvI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. cestovni promet

Članak 42.

Članak 42.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Unutar obuhvata Plana nema cestovnih prometnica državnog i regionalnog značaja, odnosno unutar obuhvata Plana nema javnih cesta kategoriziranih prema sektorskom propisu.
Članak 44.
(1) Sve planirane ceste i druge površine namijenjene cestovnom prometu unutar obuhvata Plana su lokalnog značaja.
(2) Širina planiranih uličnih i drugih koridora prometnih površina utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije najmanja širina koridora prometne površine iznosi: - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet - 7,0 m za cestu za slijepu cestu za dvosmjerni promet.
(3) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(4) Unutar zemljišta ceste moguć je smještaj nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(5) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora pješačke površine režim korištenja treba riješiti signalizacijom - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 44.

(6) Ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
(7) Specifični dodatni uvjeti utvrđeni su u pripadajućem pravilu provedbe.
Članak 45.
(1) Ovim Planom je predviđeno uređenje pješačkih staza na vlastitoj građevnoj čestici, kao površina komunalne infrastrukture izvan uličnih koridora, koje ujedno služe i za kolni pristup servisnim i interventnim vozilima.
(2) Prometne površine izvan uličnih koridora, iako nisu planirane ovim Planom, mogu se formirati unutar površina drugih namjena, ukoliko je to omogućeno prema uvjetima odjeljka “Namjena prostora”, kao javne površine komunalne infrastrukture: - kolni prilazi i prolazi za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (interventna vozila, bicikl, mala elektrovozila i slično) - pješačke staze i druge površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, koje se mogu mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i slično.
(3) Širina planiranih prometnih površina izvan uličnih koridora utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije najmanja širina koridora prometne površine iznosi: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.

Članak 45.

(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi i rješenja krajobraznog uređenja.
Članak 46.
(1) Sva nova parkirališta na zasebnim građevnim česticama ili građevnim česticama druge namjene potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno smještati parkirališta za teretna vozila, autobuse, velike radne i poljoprivredne strojeve i slično. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6219 2.1.2. Željeznički promet

Članak 47.

Članak 47.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.3. Pomorski promet
Članak 48.
(1) Nije primjenjivo, obuhvat Plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 49.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 50.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 51.
(1) Unutar obuhvata Plana planirana je trasa za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) koju je moguće povezati na postojeću EKI izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar trase EKI preferira se izvedba podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) predviđene za smještaj distribucijskih vodova jednog ili više operatera.
(3) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar obuhvata zona elektroničke komunikacijske infrastrukture, međutim, prostornim planom širega područja zabranjena je gradnja antenskih stupova za potrebe pokretne elektroničke komunikacijske mreže unutar građevinskih područja s namjenama planiranim ovim Planom iz kog razloga ova gradnja unutar obuhvata Plana nije dozvoljena.
(2) Gradnju antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba usmjeriti u površine izvan građevinskog područja naselja, za što se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan regionalne razine.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične EKI moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na višejedinične/višestambene zgrade nadzemne etažnosti En=2 ili više.
(4) Opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata Plana. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

Članak 53.

Članak 53.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 54.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirani cjevovodi i drugi elementi sustava za magistralni i međunarodni transport ugljikovodika. 2.3.1.2. Javna plinoopskrba
Članak 55.
(1) Distribucijski cjevovod javne plinoopskrbe u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu opskrbe plinom izgrađene izvan obuhvata Plana.
(2) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne opskrbe plinom preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. Stranica 6220 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. Javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 56.

Članak 56.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirane građevine i drugi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava. 2.3.2.2. Javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu
Članak 57.
(1) Postojeća distribucijska mreža javne elektroopskrbe izvedena izvan obuhvata Plana predviđa se proširiti na područje obuhvata Plana izvedbom: - srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova u trasi predviđenoj Planom - planirane transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV, za koju je predviđeno formiranje vlastite građevne čestice i koju je potrebno umrežiti unutar javnog elektroenergetskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Dodatne manje infrastrukturne građevine u elektroenergetskom sustavu (transformatorske stanice) mogu se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici prema uvjetima iz pripadajućeg pravila provedbe.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu obavezno je polagati podzemno.
(5) Vodove srednjenaponske mreže elektroopskrbe obavezno je polagati podzemno.
(6) Vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča se polagati podzemno, a opcionalno kao zračnu elektroenergetsku mrežu.
(7) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti ista trasa.
(8) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar uličnih koridora smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Ostali akti u ovom izdanju (106)