Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu

8. Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) te članka 16. Statuta Općine Orehovica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/21 i 4/22), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 26. sjednici održanoj 11. ožujka 2025. godine donijelo je ODLUKU o donošenju Plana djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
Članak 1. Donosi se Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Međimurske županije. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OREHOVICA KLASA: 024-01/25-01/01 URBROJ: 2109-22-02-25-12 Orehovica, 11. ožujka 2025. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vedran Kovač, v.r. PLAN djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu Orehovica, siječanj 2025. SADRŽAJ 1. UVOD 5 2. PRIRODNE NEPOGODE 5 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 6 3.1.VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 7 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1179 3.2.DRŽAVNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA 7 3.3.ŽUPANIJSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 8 3.4.OPĆINSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA OPĆINE OREHOVICA 8 3.5.STRUČNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA 9 3.6.NADLEŽNA MINISTARSTVA 9 3.7.OPĆINA OREHOVICA 9 4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA 10 4.1.PRVA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA 10 4.2.KONAČNA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA 11 4.3.PRIRODNE NEPOGODE PROGLAŠENE ZA PODRUČJE OPĆINE OREHOVICA 12 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE OREHOVICA 12 5.1.MJERE PO VRSTAMA PRIRODNIH NEPOGODA 13 5.1.1. Potres 17 5.1.2. Olujni i orkanski vjetar 18 5.1.3. Poplave 20 5.1.4. Suša 22 5.1.5. Tuča 23 5.1.6. Mraz 24 5.1.7. Klizišta 25 5.2.NOSITELJI MJERA 27 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 27 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 28 7.1.NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA 28 7.1.1. Izvori sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 29 7.1.2. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 30 7.2.NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI 30 8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE 31 9. ZAKLJUČAK 36 PRILOZI 37 POPIS TABLICA Tablica 1. Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 20 godina 12 Tablica 2. Popis evidentiranih/vjerojatnih prirodnih nepogoda na području Općine Orehovica 14 Tablica 3. Mjere i postupci u slučaju potresa 17 Tablica 4. Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 19 Tablica 5. Mjere i postupci u slučaju poplave 21 Tablica 6. Mjere i postupci u slučaju suše 23 Tablica 7. Mjere i postupci u slučaju tuče 24 Tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza 25 Tablica 9. Mjere i postupci u slučaju klizišta 26 Tablica 10. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. 33 Tablica 11. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode 35 POJMOVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva.

Članak 3.

Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

Članak 3.

1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Stranica 1180 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Plan) definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, Plan sadržava najmanje: − popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, − procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, − sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Sukladno članku 17. stavku 3. Zakona, izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu do 31. ožujka tekuće godine Izvješće o izvršenju Plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu.

Članak 3.

2. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: − potres, − olujni, orkanski i ostali jak vjetar, − požar, − poplava, − suša, − tuča, − mraz, − izvanredno velika visina snijega, − snježni nanos i lavina, − nagomilavanje leda na vodotocima, − klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, − druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Članak 3.

Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode na području Općine Orehovica utvrđuje Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Orehovica su: − Vlada Republike Hrvatske, − povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), − Međimurska županija, − Općina Orehovica. Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status. 3.1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Vlada Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona: − donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske, − odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Orehovica, − odlučuje o različitim mjerama i programima ua djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda, − obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama Zakona.

Članak 3.

3.2. DRŽAVNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Državno povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, − podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1181 − odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, − izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, − u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, − prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, − pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda − obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

3.3. ŽUPANIJSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije (u daljnjem tekstu: Županijsko povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, − provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, − podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, − objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, − imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, − donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, − obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 3.4. OPĆINSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA OPĆINE OREHOVICA Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona:

Članak 3.

− utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, − unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, − unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, − raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, − prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, − izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, − surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, − donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, − obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom. 3.5. STRUČNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Stručno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − obavlja specifične stručne poslove prilikom procjena štete od prirodnih nepogoda u suradnji s Općinskim povjerenstvom. 3.6. NADLEŽNA MINISTARSTVA Nadležna ministarstva (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu) u skladu s odredbama Zakona: − potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, − predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, Stranica 1182 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025.

Članak 3.

− obavljaju poslove vezane uz Registar šteta sukladno Zakonu, − obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji s drugim ministarstvima ili drugim tijelima radi dodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. 3.7. OPĆINA OREHOVICA Načelnik Općine Orehovica, u skladu s odredbama Zakona: − odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − predlaže županu proglašenje prirodne nepogode za jedinicu lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. Zakona, − predlaže predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave dodjelu žurne pomoći iz raspoloživih sredstava iz proračuna jedinice lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona. 4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Općinu Orehovica donosi župan Međimurske županije, na prijedloga načelnika Općine Orehovica. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda općinsko i županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko), 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko), 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine Orehovica je Općinsko povjerenstvo.

Članak 3.

Općinsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. 4.1. PRVA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Nakon isteka roka od 8 dana, Općinsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Općinskog povjerenstva. Prijava prve procjene štete sadržava: − datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, − podatke o vrsti prirodne nepogode, − podatke o trajanju prirodne nepogode, − podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, − podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, − podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, − podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu.

Članak 3.

4.2. KONAČNA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA Konačna procjena štete je procijenjena vrijednosti nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo po obavljenom uvidu u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: − stradanja stanovništva, − opseg štete na imovini, − opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu – iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te − vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku, Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

Članak 3.

Prijava konačne procjene štete sadržava: − Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, − podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, − podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, − podatke o uzroku i opsegu štete, 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1183 − podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski živo Općine, − ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. 4.3. PRIRODNE NEPOGODE PROGLAŠENE ZA PODRUČJE OPĆINE OREHOVICA Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Orehovica u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1. Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 20 godina Godina Vrsta prirodne nastanka Iznos štete R.Br. nepogode prirodne -kn ili eurnepogode 1.412.110,11 1. Tuča 2005. kuna 1.412.110,11 2. Suša 2007. kuna Prekomjerne 3.771.053,28 3. 2009. oborine kuna 10.615.978,26 4. Suša 2011. kuna 1.773.431,16 5. Mraz 2012.

Članak 3.

kuna 2.322.620,32 6. Suša 2013. kuna Prekomjerne 2.540.269,71 7. 2014. oborine kuna 4.449.251,64 8. Mraz 2016. kuna 21.854,00 9. Mraz 2020. kuna 191.770,61 10. Mraz 2021. kuna 4.704.376,69 11. Suša 2021. kuna 7.782.367,01 12. Suša 2022. kuna Godina Vrsta prirodne nastanka Iznos štete R.Br. nepogode prirodne -kn ili eurnepogode 440.089,38 13. Tuča 2022. kuna 453.000,00 14. Suša 2024. eura 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE OREHOVICA Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: − preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, − mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja.

Članak 3.

Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 5.1. MJERE PO VRSTAMA PRIRODNIH NEPOGODA Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava evidentirana na području Općine Orehovica, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Općine. Stranica 1184 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Tablica 2. Popis evidentiranih/vjerojatnih prirodnih nepogoda na području Općine Orehovica KRATAK OPIS PRIJETNJA MJERE PODRUČJE UTJECAJA PREVENTIVNE MJERE PRIRODNE NEPOGODE Moguće katastrofalne posljedice i to: veliki postotak oštećenosti stambenih građevina, ODGOVORA S obzirom na koncentraciju industrijske i komunalne građevina od javnog i infrastrukture, problemi u Protupotresno projektiranje i Uzbunjivanje i društvenog značaja koje građenje građevina sukladno komunikaciji i državnoj su uglavnom izgrađene administraciji, neprotočne prije prvih propisa za Potres prometnice, određen broj projektiranje potresno povrijeđenih i poginulih, otpornih zgrada, što šteta na materijalnim ih svrstava u značajno i kulturnim dobrima ugrožene, posljedice se te okolišu, nedovoljni mogu procijeniti kao kapaciteti za zbrinjavanje katastrofalne.

Članak 3.

ozlijeđenih i evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom kiše Štete na objektima ili čak i tučom, osim što elektroenergetike i stvara velike štete na telekomunikacija, Orkanski imovini, poljoprivrednim i poljoprivrednim vjetar šumarskim dobrima, raznim površinama, šteta na građevinskim objektima, obavješćivanje, odgovarajućim tehničkim evakuacija, propisima i hrvatskim/ zbrinjavanje, europskim normama. Izgradnja sklanjanje, sustava ranog upozoravanja. spašavanje, Edukacija i osposobljavanje pružanje prve operativnih snaga sustava pomoći. civilne zaštite. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. Upozoravanje, Uz prometnice koje prolaze obavješćivanje. kroz šumsko područje održavati Postojeće svijetle pruge bez vegetacije i operativne snage sastojina kako uslijed olujnog sustava civilne i orkanskog nevremena ne zaštite dovoljne bi došlo do ugrožavanja su za pomoć stambenim, gospodarskim prometa i njegovih sudionika. stanovništvu u u prometu i tako nanosi te poslovnim objektima i sl. Izbor građevnog materijala, a saniranju posljedica gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. Poplava je prirodni Opskrba vodom i fenomen čija se pojava ne odvodnja: poremećaj u može izbjeći, ali se rizici posebno za izgradnju krovišta uzrokovanih i nadstrešnica treba prilagoditi vjetrom.

Članak 3.

jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih funkcioniranju, izlijevanje građevina i vodnih građevina od poplavljivanja mogu otpadnih voda, potapanje za melioracijsku odvodnju, Uzbunjivanje i smanjiti na prihvatljivu podruma, zagađenja izvora tehničko i gospodarsko obavješćivanje, razinu, poduzimanjem vode. različitih preventivnih održavanje vodotoka i vodnog evakuacija, Cestovni promet: prekidi dobra, te druge radove kojima zbrinjavanje, Poplava mjera. Poplave su među i otežano obavljanje najopasnijim prirodnim se omogućuju kontrolirani sklanjanje, djelatnosti do otklanjanja i neškodljivi protoci voda i spašavanje, nepogodama jer mogu posljedica. uzrokovati gubitke ljudskih njihovo namjensko korištenje. pružanje prve Proizvodnja i distribucija Izgradnja sustava ranog pomoći. života, velike materijalne električne energije: štete, oštećenje kulturnih duži prekidi napajanja dobara i ekološke katastrofe. el.energijom. upozoravanja. Edukacija i osposobljavanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1185 KRATAK OPIS PRIJETNJA MJERE PODRUČJE UTJECAJA PREVENTIVNE MJERE PRIRODNE NEPOGODE Meteorološka suša ili dulje ODGOVORA razdoblje bez oborina Suša bi neminovno utjecala može uzrokovati ozbiljne na vodostaje rijeka, štete u poljodjelstvu, vodocrpilišta i druge izvore vodoprivredi te drugim vode za piće (bunare), jer gospodarskim djelatnostima. bi se razina istih snizila u Za poljodjelstvo mogu biti ovisnosti od vremenskog opasne suše koje nastaju u trajanja suše. Smanjenjem Suša vegetacijskom razdoblju. nivoa i količine vode u Navodnjavanje, savjetovanje Upozoravanje.

Članak 3.

Nedostatak oborina u duljem vodnim objektima, otežala vremenskom razdoblju bi se distribucija iste može, s određenim faznim korisnicima, a mogućnost pomakom, uzrokovati pojave zaraze (hidrične i hidrološku sušu koja epidemije – trbušni tifus, se očituje smanjenjem dizenterija, hepatitis) su površinskih i dubinskih veće. zaliha vode. Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim Izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na Štete na poljoprivrednim širinama gdje je pojava tuče kišu i tuču te poticati njihovo površinama, stambenim, Tuča i sugradice relativno česta. Upozoravanje. osiguranje. Osjetljivu kulturnu gospodarskim, poslovnim Pojava tuče i sugradice baštinu i imovinu potrebno je objektima, automobilima. najčešća je u toplom dijelu godine. Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi Posljedice mogu biti Mraz do smrzavanja vode što smanjenje prinosa u dovodi do pucanja i širenja preventivno zaštititi od ugroze. Edukacija i osposobljavanje Upozoravanje. građana. poljoprivredi i povrtlarstvu. tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci dijele se na geološke i morfološke. Geološke karakterizira Sanacija klizišta Blokada balvanima, drenaža je odgovoran i za odvod vode iz zemlje koja skup posao. Svako se postavlja u dubinu ili na klizište obilježavaju površinu te kanali, ježevi/ različite značajke, Klizišta mogu uzrokovati mineraloški sastav stijena, štetu na materijalnim i nagib plićih slojeva tla kulturnim dobrima te i smjer pružanja, odnos barikade za kratkotrajnu prema tome stabilizaciju, manji odroni mogu potrebna je visoka se osigurati zečjim nasipima, razina stručnosti okolišu, mogu uzrokovati Klizišta nagiba klizišta u odnosu štetu na stambenim na nagib površine kosine površine natopljene vodom za i kako bi se što vrijeme jakih oborina prekrivaju točnije odredio građevinama te industrijske te njihova geotehnička se vodonepropusnim ceradama razlog nastanka, i komunalne infrastrukture, svojstva. Morfološke uzroke zastoj u prometu i karakteriziraju promijene neprotočne prometnice.

Članak 3.

reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih te egzogenih sila. Klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. da bi se spriječilo daljnje dubinu i osobine natapanje tla. Dugoročne mjere te kako bi se uz su pošumljavanje, građenje odgovarajuću zaštitnih, betonskih zidova te projektnu smanjenje nagiba putem sanacije dokumentaciju terena. dugoročno sanirala šteta. Stranica 1186 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 5.1.1. Potres Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom se vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Potres je prirodna nepogoda do koje dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Potresi nastaju velikom brzinom, događaju se u bilo koje doba i bez upozorenja. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturno-spomeničku baštinu, objekte od posebne važnosti i industrijske objekte, te kritične točke prometne i komunalne infrastrukture. Moguća pojava potresa mora se povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života.

Članak 3.

Prema karti potresnih područja RH za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g – 0,18g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresu jačine VII− VIIo MCS ljestvice. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine Orehovica uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati tako da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. Tablica 3. Mjere i postupci u slučaju potresa R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika i predlaganja aktiviranja 1. Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Orehovica Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: VZO Orehovica, DVD Orehovica, DVD Podbrest, DVD 4.

Članak 3.

Vularija, Gradsko društvo crvenog križa Čakovec, HGSS – Stanica Čakovec, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije R. MJERE I POSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o broju potpuno srušenih objekata i stanova, stanje školskih objekata, vrtića, 5. društvenih domova, ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i sl. Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 6. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

5.1.2. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. Najčešći vjetrovi na području Općine su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Najveće brzine vjetrova (30 m/s) zabilježene su iz sjeveroistočnog smjera (NNE) i južnog (S) smjera. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1187 Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 4. Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika i predlaganja aktiviranja 1. Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2.

Članak 3.

šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Orehovica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine. Aktiviranje VZO Orehovica, DVD Orehovica, DVD 6. Podrbrest, DVD Vularija Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. R. MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

5.1.3. Poplave Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Na području Općine Orehovica prijeti opasnost od poplava bujičnih voda površinskih vodotoka i kanala hidromelioracijskog sustava Općine, uzrokovanih kratkotrajnim kišama visokog intenziteta te riječnih poplava (rijeka Mura) uslijed obilnih kiša ili naglog topljenja leda. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2022. godine), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima.

Članak 3.

Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava – vodnim područjima, sektorima, branjenim područjima i dionicama. Republika Hrvatska je na taj način podijeljena na 2 vodna područja, 6 sektora i 34 branjena područja. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10, 31/13), Općina Orehovica spada u sektor A – Mura i Gornja Drava: − branjeno područje 21: Mali sliv Trnava (osim međudržavnih rijeka Mure i Drave), • dionica obrane A.21.11. Akumulacija Selnica, • dionica obrane A 21.12. Bujica Gornji potok s Dolnim potokom, Stranica 1188 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. − branjeno područje 33: Mura i gornja Drava, • dionica obrane A.33.19. Rijeka Mura – desna obala. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava.

Članak 3.

Tablica 5. Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika i predlaganja aktiviranja 1. Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Orehovica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine. Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: JVP Čakovec, DVD Mursko Središće, DVD Križovec, 6. DVD Peklenica, Gradsko društvo Crvenog križa Mursko Središće, HGSS – Stanica Čakovec, Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. R. MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata:

Članak 3.

− zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.4. Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: − poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), − vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, − manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Članak 3.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1189 Tablica 6. Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika i predlaganja aktiviranja 1. Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Orehovica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta 4. dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje JVP Čakovec, DVD-a Mursko Središće, DVD-a Peklenica, DVD-a Križovec te Općinskog 5. društva Crvenog križa Mursko Središće na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 9. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.5. Tuča Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima, velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta.

Članak 3.

Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije, odnosno Općine Orehovica srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice tuče. Tablica 7. Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I POSTUPCI BR.

Članak 3.

Izvještavanje načelnika i predlaganja aktiviranja 1. Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Orehovica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine. Aktiviranje VZO Orehovica, DVD Orehovica, DVD 6. Podbrest, DVD Vularija Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − telekomunikacije, 7. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 8. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.6. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva.