GLASNIK

Arhiva › 2025. › SGMŽ 6

SGMŽGrad Mursko Središće · 28. ožujka 2025. · KLASA 240-05/24-01/01 · URBROJ 2109-11-07-24-

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 787

Članak 3.

Redni br. Šifra Naziv dalekovoda 1. D041 “MURSKO SREDIŠĆE - PLEŠIVICA” 2. DO53 odcjep “ZDENAC” 3. D054 odcjep “KAPELŠĆAK” 4. D116 “MURSKO SREDIŠĆE-ŠTRUKOVEC” 5. D117 odcjep “SITNICE” 6. D121 “MURSKO SREDIŠČE-PEKLENICA” 7. D122 odcjep “BREZJE” 8. D125 odcjep “KRIŽOVEC 3” 9. D126 odcjep “MIKLAVEC” 10. D220 “M. SREDIŠĆE ŠTRIGOVA” Ukupno: 10 Popis i ukupna duljina 35 kV dalekovoda: Redni br. Šifra Naziv dalekovoda 1. D05 MURSKO SREDIŠĆE 2. D07 ŠENKOVEC 24,780 Mjesto Duljina (m) M. SREDIŠĆE 633 HLAPIČINA 110 HLAPIČINA 326 ŠTRUKOVEC 3,700 SITNICE 130 PEKLENICA 4,090 M. SREDIŠĆE 120 KRIŽOVEC 1,399 KRIŽOVEC 470 M. SREDIŠĆE 3,965 14,943 Mjesto Dužina (m) MURSKO SREDIŠĆE 2,600 – MURSKO SREDIŠĆE MURSKO SREDIŠĆE 4,684 Ukupno: Popis i ukupna duljina podzemnih 10 kV vodova: Redni br. Šifra Naziv kabelskog voda 1. K129 7,284 Mjesto Dužina (m) DV „M.SRED.-ŠTRUKOVEC“ – „ŠTRUKOVEC 2“ 2. K130 35T “M.SREDIŠĆE” - “M. SREDIŠĆE 2” 3. K131 “M. SREDIŠĆE 2” - “ŠKOLA” MURSKO SREDIŠĆE 425 MURSKO SREDIŠĆE 930 Stranica 788 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 4. K133 “ŠKOLA” - “GRANIČNI PRIJELAZ” 5. K135 35T “M.SREDIŠĆE” - “MTČ” 6. K136 “MTČ” - “MODEKS” 7. K137 “STARA” - “KRNIŠČE” 8. K138 “KRIŽOVEC 3” - “TRATE” 9. K175 MURSKO SREDIŠĆE 220 MURSKO SREDIŠĆE 529 MURSKO SREDIŠĆE 205 PEKLENICA 645 KRIŽOVEC 446 35T “M.SRED.” - DV “M.SRED. - ŠTRIGOVA” MURSKO SREDIŠĆE 198 10. K187 odcjep “KRIŽOVEC 3” “KRIŽOVEC 3” 11 K289 KRIŽOVEC 252 MURSKO “RADE KONČARA” - “GOSP. ZONA BREZJE” 605 12. K290 35T “MURSKO SREDIŠĆE” - “SLATINE” 13. K305 “ZDENAC” - “GMAJNA” 14. K353 “GMAJNA” - “STARA” 15. K355 odcjep “ZDENAC” - “ZDENAC” 16. K394 “PROČISTAČ” - “KOLODVORSKA” 17. K395 SREDIŠĆE MURSKO SREDIŠČE 1047 HLAPIČINA 660 HLAPIČINA 666 HLAPIČINA 790 MURSKO SREDIŠČE 1265 DV “M.SREDIŠĆE-PEKLENICA” - “KRNIŠĆE” PEKLENICA 1300 18. K402 “GRANIČNI PRIJELAZ” - “KOLODVORSKA” MURSKO SREDIŠĆE 570 19. K407 “STARA” - “BREZJE” 20. K439 “TRATE” - “QUADRO” 21. K441 35T M.SRED.- DV “M.SRED.-PEKLENICA” 22. K482 “M. SREDIŠĆE 2” - “M. SREDIŠČE 1” 23. K485 35T “M. SREDIŠĆE” - “M. SREDIŠČE 3” 24. K486 PEKLENICA 705 KRIŽOVEC 340 MURSKO SREDIŠČE 30 MURSKO SREDIŠĆE 540 MURSKO SREDIŠČE 410 “M.SREDIŠĆE 3” - DV”M.SREDIŠČE- PLEŠIVICA” MURSKO SREDIŠĆE 100 25. K487 35T “M.SREDIŠCE” - DV”M.SRED.- ŠTRUKOVEC” MURSKO SREDIŠČE 350 26. K574 “ŠKOLA” - “MARTINSKA” 27. K587 MURSKO SREDIŠČE 1390 DV”M.SREDIŠČE-ŠTRUKOVEC” - “BRODEC” MURSKO SREDIŠČE 540 28. K593 DV”M.SRED.-ŠTRUKOVEC” - “NASELJE ROMA” SITNICE 734 29. K594 “SLATINE 2” - “RADE KONČARA” 30. K609 “GOSP. ZONA BREZJE” - “MURAL” 31. K642 “SLATINE” - “SLATINE 2” 32. K659 “MURAL” - “PROČISTAČ” Ukupno: 32 Popis i ukupna duljina podzemnih 35 kV vodova:

Članak 3.

Redni br. Šifra Naziv dalekovoda DV “ŠENKOVEC -M.SREDIŠĆE” – 35T 1. K05 “M.SREDIŠĆE” 35T” M.SREDIŠĆE” – DV 2. K06 “M.SREDIŠĆE-DEKANOVAC” Ukupno: 2 2.3.5.2. Plinovod Svako od naselja Grada Murskog Središća ima izgrađenu mrežu opskrbe prirodnim plinom s ukupno 1.578 korisnika (1.477 kućanstava i 101 pravna osoba)1. Djelatnost opskrbe i distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće Međimurje plin d.o.o. Na području Grada izgrađena je plinska mreža sa sljedećim profilima cijevi i tlakovima: − niskotlačni plinovod (0,1 bara) u ukupnoj duljini 40.835 m: Ø40 – 306, Ø63 – 12.426 m, Ø90 – 7.634 m, Ø110 – 2.038 m, Ø160 – 628 m, NO65 – 2.951 m, NO80 – 1 Međimurje plin d.o.o., stanje na dan 22. veljače 2021. godine MURSKO SREDIŠĆE 358 MURSKO SREDIŠĆE 405 MURSKO SREDIŠĆE 90 MURSKO SREDIŠĆE 1,165 18,428 Mjesto Dužina (m) MURSKO SREDIŠĆE 100 MURSKO SREDIŠĆE 100 200 5.895 m, NO100 – 3.995 m, NO125 – 3.882 m, NO150 – 1.080 m; − visokotlačni plinovod (3 bara) u ukupnoj duljini 12.761 m: Ø63 – 526 m, Ø90 – 1.474 m, Ø110 – 631 m, Ø160 – 9.230 m, NO50 – 330 m, NO80 – 570 m. Na srednjetlačnom plinovodu nalazi se 1 razvodno oko, a na niskotlačnom dijelu plinske mreže 10 razvodnih okna. Na plinskoj mreži Grada Murskog Središće smješteno je 21 blokadni ventilna srednjem tlaku i 31 blokadni ventil na niskom tlaku te 20 kondenznih lonaca. Plinovodi su izvedeni čeličnim i PE-HD cijevima. Cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 789 plinovoda, odnosno plinskoj mreži na području Grada Mursko Središće nalazi se 12 mjerno-regulacijskih stanica (MRS).

Članak 3.

2.3.5.3. Naftovod Područjem Grada Mursko Središće, točnije prostorom između naselja Križovec i Peklenica prolazi dio Jadranskog naftovoda (JANAF), a međunarodni magistralni vod podzemni je i nastavlja se kroz Republiku Sloveniju. Ukupna duljina naftovoda kroz područje je 3.300 m. 2.3.5.4. Vodoopskrba Vodoopskrba Grada Murskog Središća izvedena je putem razvodne ulične vodovodne mreže te pripadajućih magistralnih vodovoda kojima se dovodi voda iz vodocrpilišta. Sva naselja na području grada su pod vodoopskrbom. Broj kućanstva i pravnih osoba u sustavu vodoopskrbe(sa 17.12.2024.): − Mursko Središće – 1128 domaćinstava i 145 ustanove i gospodarstvo − Križovec – 187 domaćinstava i 8 ustanove i gospodarstvo − Hlapčina – 56 domaćinstava i 4 ustanove i gospodarstvo − Peklenica – 394 domaćinstava i 11 ustanove i gospodarstvo − Štrukovec – 111 domaćinstava i 3 ustanove i gospodarstvo Popis vodosprema: − Ne postoje. Popis filterskih, crpnih i klorinatorskih stanica: − Ne postoje. Kartografski prikaz sustava odvodnje: − U prilogu dokumenta. 2.3.5.5. Pošta i telekomunikacija Poštanski promet organizira i obavlja ‘’Hrvatska pošta” d.d., putem poštanskog ureda 40315 Mursko Središće. Telekomunikacijski promet na području Grada Mursko Središće odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. 2.3.5.6. Promet Prometna infrastruktura na području Grada opisana je u Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. 2.3.5.7. Zdravstvo Zdravstveni kapaciteti na području Grada navedeni su u Poglavlju 2.2.2. ove Procjene.

Članak 3.

2.3.5.8. Nacionalni spomenici i vrijednosti Nacionalni spomenici i kulturna baština na području Grada obrađeni su u Poglavlju 2.4.2 ove Procjene. 2.4. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI NA PODRUČJU GRADA 2.4.1. Zaštićena područja Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13), na području Grada Murskog Središća definirano je područje Regionalnog parka Mura-Drava kao zaštićena prirodna baština ukupne površine 945,0 ha. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 124/13, 105/15), na području Grada nalaze se i područja koja su sastavni dio nacionalne ekološke mreže NATURA 2000 i to područja za divlje svojte i stanišne tipove (POVS) “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje”. 2.4.2. Kulturno – povijesna baština Područja arheoloških nalazišta na području Grada navedena su u nastavnoj tablici. Tablica 12. Područja arheoloških nalazišta NASELJE ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i Mursko antičko nalazište Središće „Seča“ – lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću, još neistraženo nalazište iz brončanog doba Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet s nalazima iz kasnog brončanog doba i starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., nalazi se jugoistočno od naselja Peklenica U južnom dijelu naselja, na cesti prema Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari), odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992. godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca iz 4. st.

Članak 3.

„Novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e. - terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od naselja Hlapičina. Hlapičina Područje istočnog dijela naselja i istočno od naselja, dio šireg antičkog arheološkog područja uz Muru od Čestijanca do Murskog Središća Izvor: PPUG Mursko Središće Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada navedene su u nastavnoj tablici. Tablica 13. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima NASELJE SAKRALNE I JAVNE GRAĐEVINE Kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936. godine Grupa pilova na Trgu braće Radić Mursko Kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u Središće središtu grada Spomenik rudaru u parku u središtu grada Stara škola u središtu Murskog Središća, danas dječji vrtić Poklonac sv Trojstva na izlazu iz Hlapičine prema Sv. Martinu na Muri Hlapičina Neogotička Kapela Svetog Križa u Hlapičini iz 1912. godine Stranica 790 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Kapela sv. Križa u starom dijelu naselja Križovec Raspelo na raskrižju prema groblju u Križovcu Pil u središtu Peklenice, na križanju ŽC 2003 i ŽC 2008 Kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice u Peklenica središtu Peklenice Kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu naselja, ulični niz ŽC 2003 Raspelo prema cesti za Selnicu iz 1847. godine Pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju prema Štrukovec Merhatovcu Kapela Majke Božje Škapularske TRADICIJSKA ARHITEKTURA – STAMBENO-GOSPODARSKI SKLOPOVI Dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Mursko Murskom Središću, neposredno uz kapelu Središće Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i to kućni brojevi: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 Gospodarske zgrade majura Novi dvori Pojedinačni stambeno- gospodarski sklop k.br Hlapičina 106. u Hlapičini Čestice vinograda s podrumima izvedenim u zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine Dio očuvane strukture uličnog poteza s Križovec početka 20. st. (kbr. 93, 94,112, 113, 114 i 115)

Članak 3.

Izvor: PPUG Mursko Središće 2.5. POVIJESNI POKAZATELJI Povijesni pokazatelji temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile predmetno područje Grada Mursko Središće te nanijele značajne materijalne i novčane štete. 2.5.1. Prijašnji događaji • Odluka o proglašenju elementarne nepogode – suše, na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/07), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode olujnog nevremena s tučom na dijelu područja Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 8/09), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode prekomjerne količine oborina na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/09), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode suše na dijelu područja Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 16A/11), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode mraza na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/12), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode suše na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/12), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode poplave (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/14), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode tuče za područje Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/15), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode mraza (“Službeni glasnik Međimurske županije” 9/21), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode tuče (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 11/22), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode suše (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/22), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode mraza (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/24).

Članak 3.

2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja Materijalne šteta u slučaju prirodnih nepogoda proglašenih u proteklih 20 godina na području Grada Mursko Središće prikazane su u sljedećoj tablici: Tablica 14. Materijalne štete uslijed proglašenih prirodnih/ elementarnih nepogoda na području Grada PRIRODNA GODINA IZNOS ŠTETE NEPOGODA 2009. TUČA 9.432.601,00 kn 2011. SUŠA 4.087.956,30 kn 2012. SUŠA 4.326.534,40 kn 2014. POPLAVA 200.400,00 kn 2015. TUČA 738.150,32 kn 2016. MRAZ 722.557,00 kn 2017. MRAZ 3.305.717,00 kn MRAZ 5.141.817,60 kn 2021. SUŠA - TUČA 584.244,20 kn 2022. SUŠA 5.102.713,17 kn POPLAVA Šteta od utjecaja velikih 384.500,00 € 2023. količina oborina Šteta od utjecaja 418.000,00 € razlijevanja rijeke Mure 2024. SUŠA 166.764,62 € 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastanka štete na istom propisuju se sljedeće agrotehničke mjere: - minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta, - sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, - suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, - korištenje i uništavanje biljnih ostataka, - održavanje organske tvari u tlu, - održavanje povoljne strukture tla, - zaštita od erozije. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 791 kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja.

Članak 3.

Suša se na području Grada javlja povremeno i izaziva štete najviše na poljoprivrednim kulturama, isključivo zbog nedostataka padalina u dugim periodima. Bogatstvo vodotoka rijeka Mure te kanala i potoka, ali i bogatstvo podzemnih voda na području Grada Mursko Središće, daje velike mogućnosti za navodnjavanje, ali se isto ne primjenjuje uglavnom zbog usitnjenosti i neorganiziranosti poljoprivrednih gospodarstava. Tuča se često javlja na području Grada i izaziva velike štete, osobito na ratarskim kulturama i trajnim nasadima. Uspostavljeni sustav obrane raketama i prizemnim generatorima upitne je djelotvornosti, a povremeno se nadopunjava uporabom zrakoplovnih generatora. Obrana je limitirana i graničnim područjem. Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom sustava zaštitnih mreža od tuče. Potrebno je izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na kišu i tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. 2.6. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI Operativne snage sustava civilne zaštite su svi prikladni i raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite. Sukladno odredbama članka 20. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite, b) postrojba civilne zaštite opće namjene, c) operativne snage vatrogastva, d) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, e) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, f) udruge, g) povjerenici i zemjenici povjerenika civilne zaštite, h) koordinatori na lokaciji, i) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Članak 3.

2.6.1. Popis operativnih snaga koje djeluju na području Grada • Odluka gradonačelnika Grada Mursko Središće o osnivanju i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 80- 01/21-01/1, URBROJ: 2109/11-21-01/1-1, od dana 08. lipnja 2021. godine) • Odluka Gradskog vijeća o osnivanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće (KLASA: 021-05/18-01/317, URBROJ: 2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09. ožujka 2018. godine) • Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 021- 05/18-01/291, URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od 08. ožujka 2018. godine) • Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 021- 05/19-01/1059, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1) • Odluka načelnika Stožera civilne zaštite o imenovanju koordinatora na lokaciji Grada Mursko Središće (KLASA: 810-09/22-09/5, URBROJ: 2109/11-2-01/1-1, od dana 14. studenog 2022. godine) • Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 021- 05/23-05/24, URBROJ: 2109/11-1-01/1-23-1, od dana 04. ožujka 2023. godine) • Operativne snage sustava civilne zaštite Grada Mursko Središće 1. Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće 2. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 3. Koordinatori na lokaciji 4. Postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće 5. Pravna osoba od interesa za sustav civilne zaštite; − MURS-EKOM d.o.o., Trg bana Josipa Jelačića 10, Mursko Središće;

Članak 3.

− QUADRO d.o.o., Križovec 139 D, Križovec, Mursko Središće; − TEKELI PROJEKT inženjering d.o.o., Marka Kovača 72, Mursko Središće; − MILENA GRADNJA d.o.o., Hlapičina 205, 40315 Mursko Središće, − GRADNJA ŽGANEC d.o.o. Trg braće Radića 2, 40315 Mursko Središće, − Osnovna škola Mursko Središće, Vladimira Nazora 22, 40315 Mursko Središće. 6. Operativne snage vatrogastva Grada Mursko Središće (DVD Mursko Središće, DVD Križovec i DVD Paklenica). 7. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – Stanica Čakovec 8. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec 9. Udruge građana 3. DENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU GRADA Identifikacija prijetnji jest početni korak u postupku izrade Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji potrebno je odrediti sljedeće: koje se sve prijetnje pojavljuju na području Grada, prostor na kojem se pojavljuju i način na koji mogu štetno, odnosno negativno utjecati na okoliš. Po identifikaciji, prijetnje se prikazuju u zbirnoj tablici s osnovnim opisom scenarija te najbitnijim učincima na društvene vrijednosti. Prikazuju se preventivne mjere i mjere odgovora, točnije reagiranja na prijetnju. Kako bi se identificirale moguće prijetnje na području Grada korištena je Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku u kojoj se nalaze karte vjerojatnih rizika za zasebna područja, Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije u kojoj su navedene najvjerojatnije prijetnje koje mogu ugroziti područje i stanovništvo istog područja.

Članak 3.

Procjena rizika od velikih nesreća je izrađena na temelju scenarija za svaki pojedini rizik. Stranica 792 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU GRADA Identifikacija prijetnji prikazana je u nastavnoj tablici, koja ujedno služi i kao Registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. U nastavnoj tablici prikazan je registar rizika, odnosno potencijalnih prijetnji za područje Grada te u skladu s time u tablici su prikazane moguće posljedice te mjere odgovora na prijetnje. Tablica 15. Registar rizika na području Grada Mursko Središće UTJECAJ NA KRATAK OPIS PREVENTIVNE MJERE PRIJETNJA DRUŠTVENE R.BR. SCENARIJA MJERE ODGOVORA VRIJEDNOSTI Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito zarazne, u skoro isto vrijeme na jednom području gdje obitava veći broj žitelja, tretira se kao epidemija, a manifestira se u dva pojavna oblika: 1. epidemija koja nastaje Preventivne DDD,mjere, preventivna cijepljenja, održavanje higijene. Edukacija, Brze intervencije Veći stupanj komplikacija i samostalno, obavješćivanje, higijensko smrtnih ishoda kod rizičnih EPIDEMIJE I 2. epidemija koja nastaje cijepljenje, DDD epidemiološke skupina stanovništva, 1. PANDEMIJE kao posljedica nekih mjere, higijensko djelatnosti u značajno veća stopa drugih elementarnih epidemiološka suradnji s ostalim bolovanja radno aktivnog nepogoda (potres, djelatnost, zaštita djelatnostima stanovništva.

Članak 3.

poplava i sl.) Mogućnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo Grada Mursko Središće. vode. Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i sanitarne inspekcije. Toplina može biti okidač za Kontinuirano EKSTREMNE Toplinski val kao prirodna uzrok mnogih zdravstvenih opremanje i VREMENSKE pojava uzrokovan Edukacija i stanja i izazvati umor, srčani osposobljavanje 2. POJAVE: klimatskim promjenama, osposobljavanje udar ili konfuziju, inzult te redovnih Ekstremne nastaje naglo bez građana Grada pogoršati postojeće stanje operativnih snaga temperature prethodnih najava. kod Mursko Središće. sustava civilne kroničnih bolesnika. zaštite. Dugotrajniji kišni period s prekomjernom količinom oborina može značajno pridonijeti smanjenju prinosa, a na dijeli površina i potpuno propadanje uroda povrća voća, žitarica i ostalih ratarskih kultura. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu Održavanje sustava odvodnje, zaštita podrumskih prostorija. Potrebno je izbjegavati Posljedice mogu biti godine. Mraz je oborina Ekstremne izgradnju nasada i smanjenje prinosa u koja nastaje kad uz hladno vremenske pojave: građevina osjetljivih Rano poljoprivredi i povrtlarstvu., 3. tlo prizemni sloj zraka pri PADALINE na kišu i tuču te obavješćivanje i štete na stambenim, temperaturi nižoj od 0˚C (kiša/tuča/mraz) poticati njihovo upozoravanje. gospodarskim, poslovnim izravno prijeđe iz vodene osiguranje. objektima, automobilima. pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka.

Članak 3.

Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 793 U hladnom dijelu godine Štete od jakog vjetra moguće javljaju se prodori su u: građevinarstvu (ruše se hladnog zraka sa sjevera krovovi i slabije građevine), i sjeveroistoka, te je u u elektroprivredi i HPT takvim prometu (kidaju se električni vremenskim situacijama i telefonski vodovi, ruše moguć jak, pa čak i se nosači), u poljoprivredi EKSTREMNE Poduzimanje olujni sjeveroistočni i šumarstvu (uzrokuje VREMENSKE preventivnih mjera, (NE) vjetar. U ljetnim polijeganje žitarica, osipanje 4. POJAVE - Upozoravanje. savjetovanje, mjesecima dolazi do jakog zrna iz klasa, prijelom VJETAR obavješćivanje. miješanja zraka, razvijaju stabljike, kidanje cvjetova, se grmljavinski oblaci te otresanje plodova, lom grana se stvaraju uvjeti za ljetne i cijelih stabla voćaka i oluje koje karakterizira različitog šumskog drveća), jak, odnosno olujni vjetar u prometu (opasnost za praćen pljuskom kiše i cestovni promet, poradi grmljavinom, a nerijetko i rušenja stabala i grana na tučom. prometnice). Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može Suša bi neminovno utjecala uzrokovati ozbiljne štete u na vodostaje rijeka, poljodjelstvu, vodoprivredi vodocrpilišta i druge izvore te drugim gospodarskim vode za piće (bunare), jer djelatnostima. Za bi se razina istih snizila u poljodjelstvo mogu ovisnosti od biti opasne suše koje vremenskog trajanja suše.

Članak 3.

nastaju u vegetacijskom Smanjenjem nivoa i količine Navodnjavanje, 5. SUŠA razdoblju. Nedostatak Upozoravanje. vode u vodnim savjetovanje oborina u duljem objektima, otežala bi se vremenskom razdoblju distribucija može, s određenim faznim iste korisnicima, a pomakom, uzrokovati mogućnost pojave zaraze i hidrološku sušu koja (hidrične epidemije – trbušni se očituje smanjenjem tifus, dizenterija, hepatitis) površinskih i dubinskih su veće. zaliha vode. Klizišta te odroni zemlje primarno su nastali kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo postalo podložno čestim erozivnim procesima. Pojavi klizišta doprinose i bujične vode te velike količine oborina. Uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, Blokada balvanima, drenaža za odvod vode iz zemlje koja se postavlja Sanacija klizišta je u dubinu ili na odgovoran i skup površinu te kanali, posao. ježevi/barikade Svako klizište za kratkotrajnu obilježavaju stabilizaciju, manji Klizišta mogu uzrokovati različite značajke, odnosno potaknuti ljudskim odroni mogu se štetu na materijalnim prema tome aktivnostima. Prirodni osigurati zečjim i kulturnim dobrima te potrebna je visoka uzroci dijele se na geološke nasipima, površine okolišu, mogu uzrokovati razina stručnosti 6. KLIZIŠTA i morfološke. Geološke natopljene vodom štetu na stambenim i kako bi se što karakterizira mineraloški za vrijeme jakih građevinama te industrijske točnije odredio sastav oborina prekrivaju i komunalne infrastrukture, razlog nastanka, stijena, nagib plićih slojeva se vodonepropusnim zastoj u prometu i dubinu i osobine tla i smjer pružanja, odnos ceradama da bi se neprotočne prometnice. te kako bi se uz nagiba klizišta u odnosu na nagib površine kosine te njihova geotehnička svojstva.

Članak 3.

Morfološke uzroke karakteriziraju promijene reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih te egzogenih sila. Klizišta se javljaju po razdoblju spriječilo daljnje odgovarajuću natapanje tla. projektnu Dugoročne mjere dokumentaciju su pošumljavanje, dugoročno građenje zaštitnih, sanirala šteta. betonskih zidova te smanjenje nagiba putem sanacije terena. Stranica 794 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. Građenje, tehničko Opskrba vodom i odvodnja: i gospodarsko Uslijed podizanja rijeke poremećaj u funkcioniranju, održavanje Mure te puknuća nasipa izlijevanje otpadnih voda, regulacijskih i Uzbunjivanje i rijeke, moguća je ugroza potapanje podruma, POPLAVE zaštitnih vodnih obavješćivanje, objekata i građevina zagađenja izvora vode. IZAZVANE građevina. Izgradnja evakuacija, kritične infrastrukture, Cestovni promet: prekidi IZLIJEVANJEM sustava ranog zbrinjavanje, 7. kao i druge potencijalne i otežano obavljanje KOPNENIH upozoravanja. sklanjanje, opasnosti i posljedice po djelatnosti do VODENIH Edukacija i spašavanje, stanovništvo, materijalna otklanjanja posljedica. TIJELA osposobljavanje pružanje prve i kulturna dobra te okoliš Proizvodnja i distribucija operativnih snaga pomoći. na području Grada Mursko električne energije: duži sustava civilne Središće prekidi napajanja el. energijom. zaštite Grada Mursko Središće. Protupotresno projektiranje i Potresi mogu uzrokovati Potres je elementarna građenje građevina oštećenje stambenih nepogoda uzrokovana sukladno građevina, industrijske i prirodnim događajem koji odgovarajućim Uzbunjivanje i komunalne infrastrukture, je vjerojatno najveći uzrok tehničkim propisima obavješćivanje, probleme u komunikaciji, stradavanja ljudi i uništenja i hrvatskim/ evakuacija, neprotočne prometnice, 8. POTRES materijalnih dobara.

Članak 3.

europskim normama. zbrinjavanje, određen broj povrijeđenih Potresi su uzrok katastrofa Izgradnja sustava sklanjanje, i poginulih na što se veže i koje karakterizira brz ranog upozoravanja. spašavanje, nedovoljan broj kapaciteta nastanak, događaju se Edukacija i pružanje prve za zbrinjavanje ozlijeđenih, učestalo i bez prethodnog osposobljavanje pomoći. štetu na materijalnim i upozorenja. kulturnim operativnih snaga sustava civilne dobrima te okolišu. zaštite Grada Mursko Središće. Građevinske mjere zaštite, aktivni i Moguće su štete na pasivni sustavi Na području Grada nalazi nepokretnoj i pokretnoj zaštite od požara, se benzinska postaja imovini, odnosno na preventivni nadzori, Mursko Središće uz Uzbunjivanje i kućama, vozilima, ostale mjere zaštite prometnicu D-209 Čakovec strojevima, – Mursko Središće. Opasne obavješćivanje, koje provode evakuacija, uređajima i opremi kao operateri kao INDUSTRIJSKE 9. tvari koje se koriste na zbrinjavanje, i na infrastrukturnim odgovorne pravne NESREĆE promatranoj benzinskoj sklanjanje, građevinama, veći osobe. Izgradnja postaji ss: benzini, dizel spašavanje, broj smrtno stradalih sustava ranog goriva, ukapljeni naftni pružanje prve osoba i veliki broj osoba upozoravanja. plin (UNP u bocama), ulja pomoći. s oštećenjima na dišnom Edukacija i i maziva. sustavu te onečišćenja osposobljavanje izvorišta pitke vode. snaga sustava 3.2. ODABRANI RIZICI TE RAZLOZI ODABIRA RIZIKA NA PODRUČJU GRDA Na temelju Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, Sektora za civilnu zaštitu, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagreb, od dana 28.

Članak 3.

studenog 2016. godine, Međimurska županija donijela je Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije (prosinac 2016. godina). civilne zaštite Grada Mursko Središće Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije određeno je da se Procjenom rizika moraju obrađivati vrlo visoki i visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje jedinice za koju se izrađuje Procjena rizika. Temeljem Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, na području Međimurske županije izraženi su sljedeći rizici: potres, poplave, ekstremne temperature, epidemije i pandemije, klizišta. Navedeni rizici okarakterizirani su kao prijetnje kod kojih postoji visoki rizik od nastajanja, te ih kao takve treba 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 795 obraditi u Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće. Osim gore navedenih rizika, u Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće obrađivati će se tuča, mraz, industrijske nesreće i suša, obzirom da posljedice koje iste mogu prouzročiti. 3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ 3.3.1. Karte prijetnji Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izraditi kartu prijetnji. Karte se izrađuju u mjerilu 1:100 000 ili krupnije za područje županije te u mjerilu 1:25 000 ili krupnije za područje grada i općina. Mjerilo mora biti izabrano tako da prijetnje budu jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Članak 3.

Na karti je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje, odnosno: • njihovu lokaciju • doseg • rasprostranjenost • ostale relevantne podatke. Primjerice: obrađuju li se tehničko – tehnološke nesreće, na karti je potrebno prikazati svaku identificiranu lokaciju na kojoj se nesreća može dogoditi dok se scenarijem obrađuje jedna, odabrana lokacija ili niz lokacija, ako se radi o složenom riziku. Prikaz se odnosi na rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko – tehničkih prijetnji dok je za rizike poput epidemija i pandemija nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji. 3.3.2. Karta rizika Izrađuju se za područje županija u mjerilu 1:200 000 ili krupnije. Županijske karte izrađuju se na razini gradova i općina te na temelju rezultata procjena rizika gradova i općina za svaki pojedeni obrađeni rizik. Ako je moguće karte gradova i općina izrađuju se na razini naselja, u protivnom se ne izrađuju. Primjerice: županija se nalazi na području visokog i vrlo visokog rizika od potresa i poplava te je odlučeno da će se na razini županije obrađivati još rizik od velike nesreće uzrokovane tehničko tehnološkom nesrećom i epidemijom. Sve odabrane rizike moraju obraditi i gradovi i općine na području županije te će rezultate procjena rizika županija prikazati na kartama rizika do razine općina i gradova za svaki od odabranih rizika. 3.3.3. Karta prikaza rizika i prijetnji na području Grada Prema Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, Grad, s obzirom na činjenicu da se rizici ne obrađuju na razini naselja već na razini samog Grada kao prostorne jedinice, nije u obavezi izraditi kartu prijetnji i rizika za iste.

Članak 3.

S obzirom na to da na području Grada postoji vrlo visok rizik od poplava Grad će izraditi karte prijetnji za poplave. 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA NA KATEGORIJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI Posljedice po svaku od skupina društvenih vrijednosti procijenjene su prema određenim, definiranim kriterijima na način prikazan u Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. 4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI Posljedice za život i zdravlje ljudi prikazane su u odnosu na ukupni broj stanovnika Grada za koje je procijenjeno da su zahvaćeni posljedicama određenih prijetnji – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Tablica 16. Prikaz posljedica na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedica Broj stanovnika u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 4.2. GOSPODARSTVO Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada te se ne odnosi na materijalnu štetu koja se prikazuje u kategoriji Društvena stabilnost i politika. Tablica 17. Prikaz posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo U eurima (% s obzirom na Kategorija Posljedica proračun)

Članak 3.

1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 4.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku procijenjene su s obzirom na štete nastale određenom prijetnjom na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Kategorija posljedica na Društvenu stabilnost i politiku dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina od javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna šteta za Društvenu stabilnost i politiku, nastala posljedicama prijetnje prikazana je u odnosu na proračun Grada. Tablica 18. Prikaz posljedica na kritičnu infrastrukturu (KI) Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% s Kategorija Posljedice obzirom na proračun) Stranica 796 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjeren 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 19. Prikaz posljedica na ustanove i građevine od javnog i društvenog značaja Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% s obzirom Kategorija Posljedice na proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se podacima dobivenim iz Državnog zavoda za statistiku. Ako takvi podaci ne postoje koristit će se vrijednosti iz tablice priloga XIII. - Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

5. VRIJEDNOST POJAVE PRIJETNJE – RIZIKA Pri određivanju vjerojatnosti, odnosno frekvencije pojave, točnije nastanka određenog rizika, za sve rizike koriste se iste vrijednosti vjerojatnosti, odnosno frekvencije. Za svaki identificirani rizik vjerojatnost, frekvencija je sistematizirana u 5 kategorija. Vjerojatnost pojave, frekvencija određenog rizika izračunata je tijekom izrade Procjene rizika, a u proračun su uzete vrijednosti onog događaja koji može uzrokovati štete sukladno kriterijima propisanim za svaku od kategorija društveni vrijednosti. Tablica 20. Prikaz vjerojatnosti, frekvencija rizika VJEROJATNOST/FREKVENCIJA KategorijaPosljedice KvalitativnoVjerojatnostFrekvencija 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 2 Malene Mala 1 – 5% 20 do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerene Umjerena 5 – 50% do 20 godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne >98% godišnje ili velika češće Za vrijednosti vjerojatnosti, frekvencije u obzir su uzeti samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisane kategorijom 1, konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna. Nije razmatrana vjerojatnost svakog potresa ili drugih prijetnji bez ikakve materijalne štete već samo vjerojatnost onog događaja, odnosno prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti. 6. SCENARIJI NA PODRUČJU GRADA U postupku identifikacije rizika identificirana je svaka pojedinačna prijetnja na području Grada, određena Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. Procjena rizika od velikih nesreća za Grad temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik.

Članak 3.

Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću. Scenarij je u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja rizika. Svrha scenarija je prikaz slike događaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničko - tehnološke prijetnje na području Grada. • Scenarij je opis: − neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/ prijetnji, za svaki obrađivani rizik koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, − svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i “okidača” velike nesreće, − okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima bitnim za razmatranje implikacija događaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, − posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice pa svaku kategoriju društvenih vrijednosti. Napomena: Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, propisano je da za svaki rizik obrađen u procjeni treba izraditi kartu rizika. S obzirom na to da rizici nisu prikazani na razini naselja Grada navedene karte rizika nisu izrađene (opširnije u točci 3.3.).

Članak 3.

6.1. EPIDEMIJE I PANDEMIJE Naziv scenarija Epidemija influence na području Grada te pojava epidemije novog virusa Grupa rizika Epidemije i pandemije Rizik Epidemije i pandemije Radna skupina 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 797 Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće Izvršitelj: Pročelnik JUO 6.1.1. Uvod • Gripa ili influence Gripa ili influenca jest virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Klinički je obilježena općim simptomima, točnije povišenom temperaturom i glavoboljom te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuje se suhi kašalj i grlobolja. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća, vrlo česta i teška bolest. Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji nisu stabilni te stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Članak 3.

Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje gripe. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske županije u zimskim mjesecima, najčešće u periodu od prosinca do travnja. • Koronavirus ili COVID – 19 Novi koronavirus koji je otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2. Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Šišmiši se smatraju prirodnim domaćinima ovih virusa, no velik broj životinja mogu biti nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS- CoV) prenose deve dok SARS-CoV-1 cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Novi koronavirus, SARS-CoV-2, otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS-a (SARS-CoV-1) i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

Članak 3.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Procjenjuje se da je od SARS-a umrla jedna od deset oboljelih osoba. U prva dva mjeseca epidemije COVID-19 prijavljeno je preko 100.000 oboljelih, sa značajnim širenjem bolesti izvan Kine i zahvaćajući veliki broj država širom svijeta, uključujući i Europu. Iako se SARS-CoV-2 i virus gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita i ponašaju se drugačije. Virus sezonske gripe poznat je desetljećima, javlja se sezonski u umjerenim klimatskim područjima, postoji cjepivo protiv njega kao i specifični antivirusni lijekovi. Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Međutim, na ovaj broj novozaraženih može se značajno utjecati nizom preventivnih mjera kao što su pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima, rana detekcija i izolacija oboljelih te brza samoizolacija njihovih bliskih kontakata i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku, izlučevinama oboljele osobe s obzirom na to da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima. Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) između 2 i 10 dana.

Članak 3.

Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji sliče simptomima gripe te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti. Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim kroničnim bolestima. Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: − povišene tjelesne temperature − kašlja − otežanog disanja − bolova u mišićima i − umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature, kašlja, dehidracije i dr.). Pružanje njege (npr. potporna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i eksperimentalna primjena antivirusnih lijekova) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih osoba.

Stranica 798

Članak 3.

Stranica 798 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Specifičan simptom bolesti COVID – 19 je privremeni gubitak osjetila okusa i mirisa. 6.1.2. Prikaz utjecaja epidemije i pandemije na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.1.3. Kontekst Osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te dojenčad starosne su skupine koje su najsklonije komplikacijama pri zarazi. Epidemiju karakterizira iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti, na određenom području, a ako dođe do širenja bolesti na veće područje nastaje pandemija. Broj kroničnih bolesnika na području Grada nije poznat. Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: Osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene u obrazovanju te zdravstveni i socijalni djelatnici.

Članak 3.

• Gripa ili influence U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 02. lipnja 2024. godine pristiglo 19.564 prijava oboljelih od gripe, od čega je 7 prijava stiglo u zadnjem (21.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Slika 6. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024. na dan 02.06.2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.god. Slika 7. Stopa prijave gripe po županijama tijekom sezone 2023./2024. na dan 02.06.2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.god. Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u od 65 godina i više. Slika 8. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.god. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je činjenica da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina te stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnih ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 43 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija. Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 21. tjednu detektiran je virus gripe B, dok je na početku sezone detektiran virus gripe A.

Članak 3.

Prema podacima europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip B, dok je na početku sezone dominirao virus gripe tip A. • Koronavirus ili COVID – 19 Postojeći podaci ukazuju da starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti dišnih puteva, malignih bolesti) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike koja zahtijeva bolničko liječenje, nerijetko u jedinicama intenzivnog liječenja, s povećanim rizikom smrtnog ishoda. Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti. Trudnicama se savjetuje pridržavanje istih mjera opreza u prevenciji COVID-19, uključujući redovito pranje ruku, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama i samoizolaciju u 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 799 slučaju pojave bilo kakvih respiratornih simptoma, te da se telefonom za savjet obrate nadležnom liječniku. Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji/ kućnoj karanteni. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Zdravstveni nadzor završava po isteku 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.

Članak 3.

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja novih slučajeva. 6.1.4. Uzrok epidemije na području Grada • Gripa ili influenca Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena – hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe tipa A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. • Koronavirus ili COVIS – 19 Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli koronavirusa.

Ostali akti u ovom izdanju (196)