Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Mursko Središće
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 824
Članak 3.
Ekstremne vremenske pojave – Kiša NAZIV SCENARIJA: Pojava kiše na području Grada 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 825 6.5.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.6. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE – MRAZ (PADALINE) Naziv scenarija Pojava mraza na području Grada Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Mraz (padaline) Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće Izvršitelj: Komunalni redar 6.6.1. Uvod Mraz je padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Mraz je štetan jer biljke mogu promrznuti zbog niskih temperatura. Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. U posljednjih nekoliko godina, mraz koji se pojavio u kasno proljeće nanosio je velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak se ohladi ispod rosišta.
Članak 3.
Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.2. Prikaz utjecaja mraza na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Stranica 826 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.3. Kontekst Po defi niciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0 °C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju. Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a najčešći je u prosincu i siječnju. Međutim, daleko je opasniji onaj koji se javlja u vrijeme proljetnih mjeseci. Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature.
Članak 3.
Ovisno o padu temperature, mraz može biti slab, umjeren, jak ili vrlo jak. Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena) i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima. Slabi i umjereni uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljaka. Reljefno gledano, mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima. To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza. Do pojave mraza dolazi na više načina. Mraz nastaje advekcijom, radijacijom ili istodobno radijacijom i advekcijom. Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladna zraka, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije veliko područje. Upravo zbog navedenog, zaštita biljaka od spomenuta mraza je vrlo teška. Jedini mogući način koji se u praksi do sada pokazao djelotvornim jest orošavanje. Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom noći vrlo intenzivno hlađenje tla i prizemna sloja zraka. U najnižim dijelovima nekoga kraja, a zbog spuštanja ohlađena zraka niz obronke nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po kotlinama, dolinama, uvalama i nizinama nastaju štete izazvane mrazom. Tako nastali mraz ublažava se orošavanjem, dimljenjem pa i miješanjem zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo djelotvornim, ali samo kad je dim bio dovoljno težak. Pored tih načina, biljke od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem. Opasnost od pojave mraza bit će znatno manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađena tla, a i na južnim obroncima. S lika 20. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. god.
Članak 3.
6.6.4. U zrok mraza Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. Dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom. Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak. 6.6.4.1. R azvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. 6.6.4.2. O kidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6.6.5. D ogađaj s najgorim mogućim posljedicama - Mraz Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do 28. ožujka 2025.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 827 pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na - 2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen.
Članak 3.
Pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. Pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem. 6.6.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 71. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.6.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 3.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Grada. Tablica 72. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.6.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove)javnog društvenog značaja/ 2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Grada, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 3.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. Stranica 828 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 6.6.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 73. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava mraza na području Grada svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 3.
Tablica 74. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.6.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 75. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Gospodarstvo U eurima (% s Kategorija Posljedica obzirom na Odabrano proračun)
Članak 3.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.6.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 76. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 829 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.7. Matrica ukupnog rizika – Mraz (padaline) VRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama.
Članak 3.
RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) NAZIV SCENARIJA: Pojava mraza na području 6.6.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće X 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.7. SUŠA Naziv scenarija Pojava suše na području Grada Grupa rizika Suša Rizik Suša Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće, VZG Mursko Središće Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik VZG 6.7.1. Uvod Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina:
Članak 3.
- površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), - razina podzemnih voda, - vlage u tlu itd. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša. Stranica 830 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla.
Članak 3.
Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.2 6.7.2. Prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.3. Kontekst Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Grada česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje 2 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Grada. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu.
Članak 3.
Slika 21. Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za 2023. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Odstupanja srednje temperature zraka u 2023. godini u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,7 °C (Makarska) do 2,0 °C (Bilogora). Na svim postajama temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj u 2023. godini opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (dio središnje Hrvatske, okolica Parga i Zavižana, veći dio srednje i južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i dijelovi središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, sjeverno Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci Vis, Korčula i Lastovo). Odstupanja količine oborine za proljeće 2022. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 27% višegodišnjeg prosjeka u Komiži gdje je palo 42,0 mm oborine, do 94% u Križevcima (160,9 mm). Analiza odstupanja količina oborine za proljeće 2022. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na svim postajama bila niže od višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2022. godine izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (Brač, dio Hvara, Vis, dio Korčule, Lastovo), vrlo sušno (šire riječko područje, Istra, Lošinj, južni dio gorske Hrvatske, sjeverna i kopneni dio srednje Dalmacije, Pelješac), sušno (istočna Hrvatska, dijelovi središnje i gorske Hrvatske, Kvarner, okolica Knina, dio južne Dalmacije)
Članak 3.
i normalno (dijelovi središnje Hrvatske). 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 831 Slika 22. Prikaz odstupanja količine oborina za proljeće 2022. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Tablica 77. Prikaz broja dana bez oborina MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.4. Uzrok suše Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva.
Članak 3.
6.7.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina. Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, Stranica 832 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025.
Članak 3.
čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima. U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva.
Članak 3.
Tablica 78. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 X 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.7.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Grada. Tablica 79. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Gospodarstvo U eurima (% s Kategorija Posljedica obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.7.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 3.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove)javnog društvenog značaja/ 2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Grada, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Tablica 80. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 833 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju.
Članak 3.
Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Grada svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 81. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.7.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.7. Matrice ukupnog rizika - Suša VRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 3.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna. Tablica 82. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.7.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše Tablica 83. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit.
Članak 3.
Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Stranica 834 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Suša NAZIV SCENARIJA: Pojava suše na području Grada 6.7.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016. god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.8. DEGRADACIJA TLA – KLIZIŠTA Naziv scenarija Pojava klizišta na području Grada Grupa rizika Degradacija tla Rizik Klizišta Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće, VZG Mursko Središće Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik VZG 6.8.1. Uvod Klizanje je padinski proces pod kojim u užem smislu razumijevamo kretanje materijala, tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Pritom voda i led mogu utjecati na te procese, ali oni nisu primarni prijenosnici. Klizišta se od drugih padinskih procesa razlikuju postojanjem izraženih granica u odnosu na susjedni prostor i brzinom kretanja materijala.
Članak 3.
Pojmom klizišta u širem smislu, obuhvaćen je niz procesa na padinama, uključujući urušavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu), bočno širenje, tečenje i druge kompleksne pokrete. Klizište u užem smislu, prema obliku klizne plohe, može biti rotacijsko i translacijsko. Široko rasprostranjeni padinski procesi kao što su puzanje, supsidencija, bubrenje i slijeganje uglavnom se ne smatraju klizištima. Kriteriji na temelju kojih se izdvajaju tipovi klizišta uključuju mehanizme pokreta (npr. klizanje, tečenje), vrstu materijala (stijena, rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta. Dva su značajna obilježja klizišta njihova široka rasprostranjenost i velika osjetljivost na promjene, bilo prirodne, bilo antropogene. Budući da se ubrajaju među najizrazitije padinske destrukcijske procese, a njihova pojava često nanosi velike štete naseljima, objektima komunalne infrastrukture, poljoprivrednim i šumskim površinama, klizišta su ponajprije područje interesa geomorfologâ, geologâ te inženjerâ građevinarstva. Kod istraživanja klizišta vrlo je važno razdvojiti uzroke njihova nastanka od izravnih pokretača pojedinog događaja. Uzroci mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni su čimbenici primjerice litološki sastav, nagib slojeva, nagib padine, ekspozicija padine i dr. Aktivni čimbenici djeluju izravno u smjeru destabilizacije padina. To su npr. trošenje, promjene nagiba padina, opterećenje padine dodatnim materijalom (prirodno ili antropogeno odlaganjem ili gradnjom), promjena razine vode temeljnice te uklanjanje vegetacije. S druge strane, do konačnog aktiviranja klizišta dolazi djelovanjem jasnih pokretača samog procesa klizanja, kao što su povećanje hidrostatskog tlaka u porama zbog jakih kiša ili otapanja snijega, potresi ili antropogeno djelovanje (primjerice kamenolomi, gradnja tunela i cesta). Identifikacija uzroka kao i 28. ožujka 2025.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 835 pokretača procesa klizanja te ugroženih antropogenih elemenata ključan je aspekt smanjivanja prirodne opasnosti od klizanja. Prvi korak u ostvarivanju prevencije opasnosti od klizanja jest izrada inventarâ klizišta koji omogućuju daljnju analizu. Ona može biti različite složenosti (na tri razine) ovisno o količini dostupnih podataka: analiza podložnosti padina klizanju, analiza hazarda (opasnosti) i analiza rizika klizanja. Slika 23. Prikaz nagiba terena za RH Izvor: Nagib terena u Hrvatskoj, Husnjak 2000. Slika 24. Prikaz osnovnih elemenata klizišta Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014. god. Slika 25. Prikaz osnovnih tipova klizanja prema mehanizmu kretanja Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014. god. • Odronjavanje je odvajanje mase sa strmih padina po površini, kada dolazi do slobodnog pada stijenskog materijala, prevrtanja ili kotrljanja. • Prevrtanje predstavlja rotaciju (prema naprijed) odvojene mase oko osi koji se nalazi u njenoj bazi ili u blizini baze. Ponekad može biti izraženo kao međusobno prislonjeni odvojeni blokovi. Prevrtanje može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja. • Tečenje je raznovrsno kretanje sa znatnim varijacijama brzine i sadržaja vode. Često počinje kao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama, pri čemu dolazi do brzog gubitka kohezije pokrenutog materijala. Slika 26. Prikaz pokazatelja nastanka klizanja Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z.
Članak 3.
Ferhatbegović, 2014. god 6.8.2. Prikaz utjecaja klizišta na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari X (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti Stranica 836 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 6.8.3. Kontekst Podložnost padina klizanju prva je interpretacijska razina. To je relativna prostorna vjerojatnost pojave klizišta određenog tipa i volumena. Opasnost se definira kao vjerojatnost (frekvencija) pojavljivanja potencijalno štetnih prirodnih pojava određene jačine. U slučaju klizišta opasnost/hazard (H) jest dakle vjerojatnost da se dogodi (frekvencija) klizanje određene jačine i tipa, na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju. S druge strane, očekivani stupanj gubitka jednoga ili više ugroženih elemenata pri događaju određene jačine naziva se ranjivost (V).
Članak 3.
Kada stavimo u odnos opasnost/hazard i ranjivost nekog područja, dobijemo rizik (H x V = rizik). Ukupni rizik izračunavamo formulom: hazard x ugroženi elementi x ranjivost. Ugroženi elementi jesu ljudi, nekretnine, infrastruktura, djelatnosti i dr. Ukupni rizik jest dakle očekivani gubitak na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju pri hazardu određene jačine. Na temelju istraživanja padinskih procesa općenito, obilježja opasnosti kao i identifikacije područja izloženih riziku klizanja obavlja se zoniranje te izrađuju karte podložnosti padina klizanju, karte hazarda i karte rizika klizanja, koje, kao što je već rečeno, uključuju redom sve kompleksniju interpretacijsku razinu. Izrada karata podložnosti padina klizanju i opasnosti klizanja počinje sedamdesetih godina 20. stoljeća. Te su se karte uglavnom temeljile na kvalitativnoj procjeni frekvencije klizanja. Naime preduvjet procjene hazarda i rizika klizanja danas su kvalitetne digitalne geodetske podloge, geološke karte, seizmološke karte, geotehnički katastar i katastar klizišta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tu svakako treba dodati i geomorfološke karte, koje su iznimno važne jer kompiliraju morfometrijska obilježja reljefa s procesima koji se odvijaju na padinama. Da bi se pristupilo rješavanju problematike degradacije tla - klizišta, potrebno je najprije sagledati mogući ili postojeći događaj, bilo da se radi o odronima i klizanjima u stijenskim masama, bilo da se radi o potencijalnim ili aktivnim klizištima.
Članak 3.
Postoji nekoliko pravaca: • zaštita usjeka i zasjeka. Tu inženjer vlada situacijom pa može i treba izraditi projekt zaštite kosine s rješenjima koja mogu biti varijantna za različite situacije. Ovi zahvati najmanje koštaju, ako se izvode tijekom iskopa kada je jednostavno pristupiti mjestima na kojima je potrebno izvesti pojedini zahvat. Primjer su razni zahvati pri izvedbi dubokih građevnih jama i usjeka i zasjeka pri izgradnji prometnica, • zaštita na prirodnim pokosima i starim, nezaštićenim zasjecima, koji se uslijed utjecaja atmosferilija postepeno troše i prijete područjima ispod njih. Pokosi usjeka i zasjeka, kao i prirodni pokosi, okrenuti jugu, izloženi su snažnom utjecaju atmosferilija i stalno podložni rastrožbi, mnogo jače nego što je to za očekivati u stijenskoj masi. Tu spadaju i flišne padine, također jako podložne rastrožbi. Mehanizam trošenja u flišu je nešto drugačiji od onoga u okršenim vapnencima. U ovim vrstama mekih stijena česta su plitka, izdužena klizanja površinskog, rastrošenog pokrivača. Svaki od ovih slučajeva traži zaseban pristup pri zaštiti pokosa, • treći je slučaj zaštite i sanacija potencijalnih i aktivnih klizišta. Njih najčešće uzrokuje promjena u efektivnim naprezanjima uslijed različitih djelovanja podzemne vode. Stoga je, prilikom projektiranja zaštite, podzemna voda ona na koju treba obratiti najveću pažnju, • četvrti je slučaj kada nije moguće izbjeći utjecaje klizanja i odrona. Tada treba pribjeći ili njihovom izbjegavanju ili izradi građevine koje infrastrukturu štite od nepoželjnih, štetnih i često vrlo opasnih utjecaja odrona i klizanja.
Članak 3.
6.8.4. Uzrok klizišta Uzroci klizanja mogu biti prirodni i potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci mogu biti geološki i morfološki. Geološki uzroci odnose se na mineraloški sastav stijena, smjer pružanja i nagib plićih slojeva tla, njihova geotehnička svojstva i odnos njihovog nagiba u odnosu prema nagibu površine kosine. U geološke uzroke može se uvrstiti i paleoreljef i paleoklizišta koja su bila aktivna u geološkoj prošlosti. Ova paleoklizišta mogu oblikovati izrazite potencijalne klizne plohe. Morfološki uzroci odnose se na promjenu reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih, češće egzogenih sila (raznih vrsta i oblika erozije). Djelovanje čovjeka ogleda se u sljedećem (USGS): • dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično); • zasijecanje u padinu, naročito nožicu; • ugradnja nestabilnog tla u nasipe; • sniženje i porast vodostaja u jezeru; • sječa šume, vađenje korijenja; • navodnjavanje i snižavanje razine podzemne vode; • rudarenje i odlagališta jalovine; • umjetne vibracije, miniranja, zabijanje pilota; • procjeđivanje vode iz kanalizacije, vodovoda, kanala i slično; • kultiviranje zemljišta; • skretanje toka rijeke ili morske struje izvedbom stupova mostova, nasipa, ustava i slično. Neposredni povod aktiviranju klizišta također može biti prirodne naravi ili potaknut djelovanjem čovjeka. Od prirodnih pojava to su oborine, obilne, nagle i/ili dugotrajne, naglo topljenje snijega i nagli porast temperature u područjima blizu permafrosta, kada se naglo otapa led u tlu.
Članak 3.
Uzroci mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni su čimbenici primjerice litološki sastav, nagib slojeva, nagib padine, ekspozicija padine i dr. Aktivni čimbenici djeluju izravno u smjeru destabilizacije padina. To su npr. trošenje, promjene nagiba padina, opterećenje padine dodatnim materijalom (prirodno ili antropogeno odlaganjem ili gradnjom), promjena razine vode temeljnice te uklanjanje vegetacije. Uklanjanje vegetacije bilo prirodnom ili ljudskom aktivnošću je glavni uzrok mnogih pokretanja masa i nastajanja klizišta. Pored navedenih faktora kao čest uzrok pojave klizišta je i nepostojanje regulacijskog plana komunalne infrastrukture, te dotrajala i oštećena vodovodna i kanalizacijska mreža. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 837 6.8.4.1. Razvoj događaj koji prethodi velikoj nesreći uslijed klizišta Duže oborinsko razdoblje s većim količinama oborina. 6.8.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed klizišta Do konačnog aktiviranja klizišta dolazi djelovanjem jasnih pokretača samog procesa klizanja, kao što su povećanje hidrostatskog tlaka u porama zbog jakih kiša ili otapanja snijega, potresi ili antropogeno djelovanje (primjerice kamenolomi, gradnja tunela i cesta). Kliženje tla je proces koji se može desiti u bilo koje vrijeme i skoro na svakom mjestu. Iako mnogi kliženje dovode u vezu sa strmim i nestabilnim padinama, ono se može pojaviti i na blago nagnutom terenu zavisno od geološkog sastava terena i drugih čimbenika. Kod gotovo svih padina neizbježna je degradacija uslijed prirodnog procesa trošenja-raspadanja i transporta materijala niz padinu. Na većini padina to je kontinuirani, vrlo spori proces. Ipak, neka klizanja se događaju kao iznenadni dramatični događaj na padinama koje su prije toga dugo vremena bile stabilne. U oba ova slučaja rezultat je isti; klizišta su samo jedan završni događaj u cijelom nizu prirodnih procesa.
Članak 3.
Mnogi faktori dovode do pojave klizišta, a među njima su najčešći: • povećanje nagiba padine, • promjena nivoa podzemne vode, • smanjenje čvrstoće materijala u kosini, • dodatno opterećenje padine. 6.8.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Klizišta Potencijalna klizanja i terene koji puze moguće je prepoznati po nakrivljenim stablima, nagnutim ogradnim zidovima i slično. Aktivna klizišta relativno su lako prepoznatljiva po pukotinama na površini terena i na građevinama koje se nalaze na klizištu. Na klizištima se često javljaju izvori i provlaživanja, što je također jedan od pokazatelja moguće pojave pokretanja tla. Bitan učinak na klizišta ima voda. Ona u svakom slučaju ima negativan učinak na stabilnost klizišta, iako se to uvijek ne čini baš tako. Opadanjem razine podzemne vode na kosini smanjuju se porni pritisci i povećavaju efektivna naprezanja, što je u smislu povećanja efektivnih naprezanja, a time i čvrstoće na smicanje, pozitivno. Međutim, ako opadanje RPV-a nastaje u nepotopljenoj kosini, ako razina opadanja podzemne vode ne slijedi brzinom opadanje otvorene, vanjske vode, javlja se sila strujnog tlaka kao dodatno opterećenje na kosinu i uzrokuje njenu destabilizaciju. Može se zaključiti da promjena efektivnih naprezanja na kosini, uslijed promjene razine podzemne vode, nije ključna za poticanje klizanja, već je ono u većoj ovisnosti o pojavi sila strujnog tlaka. Najgori mogući događaj ogledao bi se u nastanku novih te proširenju postojećih i otvaranju saniranih klizišta na obroncima Bilogore, točnije području Pitomačke vinske regije, što bi stvorilo veliku štetu na vinogradima i ostalom poljoprivrednom zemljištu, gospodarskim i stambenim zgradama.
Ostali akti u ovom izdanju (196)
- Odluka o dodjeli sredstava Lovačkom savezu Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za financiranje projektnog prijedloga „Reči v škrneclinu“
- Odluka o dodjeli dara u naravi u obliku poklon bona hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Međimurske županije
- Odluka o dodjeli financijskih sredstava za financiranje programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Međimurske županije za 2025. godinu
- Rješenje o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih programa i projekata udruga koji su od interesa za Međimursku županiju
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Ekonomske i trgovačke škole Čakovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole Prelog
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Tehničke škole Čakovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Belica
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Domašinec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Donja Dubrava
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Donji Kraljevec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Draškovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Goričan
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Hodošan
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Dr. Ivana Novaka Macinec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središće
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Orehovica
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Podturen
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Prelog
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Selnica
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Sveti Juraj na Bregu
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole „Petar Zrinski“ Šenkovec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Štrigova
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec, o sklapanju Ugovora o prijenosu vlasništva nekretnine bez naknade
- Zaključak o davanju suglasnosti Centru za pomoć u kući Međimurske županije, na Prijedlog odluke o odabiru Ponuditelja za predmet nabave „Usluga pripreme gotovih toplih obroka“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec „Sigurna kuća“ o izmjenama i dopunama Statuta Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec „Sigurna kuća“ o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu i sistematizaciji poslova Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini srednjih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Plan rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja za osnovne škole kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, za provođenje postupka javne nabave i sklapanje Ugovora o nabavi za predmet nabave „Vatrodojava“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, za provođenje postupka javne nabave i sklapanje Ugovora o nabavi za predmet nabave „Razni prehrambeni proizvodi“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, za provođenje postupka javne nabave i sklapanje Ugovora o nabavi za predmet nabave „Preuređenje i obnova dijela zgrade - Matice hrvatske 1“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec, za sklapanje Ugovora o jednostavnoj nabavi za predmet nabave „Službeno osobno vozilo“, s odabranim ponuditeljem
- Odluka o ustrojavanju Motriteljsko – dojavne službe
- Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području Grada Mursko Središće u protupožarnoj sezoni u 2025. godini
- Godišnji plan čišćenja cestovnog pojasa od lako zapaljivih tvari na nerazvrstanim cestama Grada Mursko Središće
- Zaključak o utvrđenju popisa lokaliteta i prostora radi uspostave zapovjednih mjesta za koordinaciju gašenja požara
- Plan motrenja, čuvanja i ophodnje građevina i površina za koje prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara
- Plan rada Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće za požarnu sezonu 2025. godine
- Plan korištenja teške građevinske mehanizacije za žurnu izradu protupožarnih prosjeka i probijanja protupožarnih putova
- Izvješće o provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku na području Grada Mursko Središće u 2024. godini
- Program operativne provedbe Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku na području Grada Mursko Središće u 2025. godini
- Izvješće o lokacijama, količinama, troškovima i mjerama za provedbu uklanjanja odbačenog otpada na području Grada Mursko Središće
- Statutarna odluka o izmjeni Statuta Grada Mursko Središće
- Ožujka 2025. 4. Odluka o usvajanju Godišnjeg izvršenja Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. - 31.12.2024. godine
- Odluka o i izmjenama i dopunama Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01. - 31.12.2025. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja za 2024. godinu
- Odluka o odricanju od potraživanja prema Republici Hrvatskoj
- Odluka o davanju na korištenje Školi nogometa NK Rudar iz Murskog Središća zgrade i sportskih terena NK Torpedo Križovec
- Odluka o davanju na korištenje Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Peklenica društvene prostorije u potkrovlju Društvenog doma u Peklenici
- Odluka o davanju na korištenje Lovačkom društvu Zeko iz Murskog Središća zgrade u Ulici Josipa Šajnovića 41 u Murskom Središću
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjenu i dopunu Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji radnih mjesta i plaćama u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mursko Središće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji radnih mjesta, rada i plaćama u Centru za kulturu „Rudar“
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Mursko Središće
- Odluka o donošenju Plana rasvjete Grada Mursko Središće I.
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju obuhvata Poduzetničke zone „Privredne zone Mursko Središće“
- Odluka III. izmjenama i dopunama Odluke o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće
- Odluka o imenovanju tri člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića “Maslačak” Mursko Središće
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o radu Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće za 2024. godine
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Mursko Središće za 2024. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu društva Murs-ekom d.o.o. za 2024.godinu
- Odluka o sufinanciranju kamata stambenih kredita za nekretnine na području Grada Mursko Središće
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o izvršenju proračuna Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće za 2024. godine
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o izvršenju proračuna Dječjeg vrtića Maslačak Mursko Središće za 2024. godine
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o izvršenju proračuna Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće za 2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu gradonačelnika Grada Mursko Središće za razdoblje srpanj – prosinac 2024. godine
- Zaključci (Gradskog vijeća Grada Mursko Središće doneseni na 31. sjednici održanoj dana 14.03.2025. )
- Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za područje Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Grada Mursko Središće za 2024. godinu
- Izvješće o ostvarenju godišnjeg Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2024. do 31.12.2024. godine
- Izvješće o ostvarenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01.2024. do 31.12.2024. godine
- Izvješće o izvršenju javnih potreba u kulturi Grada Mursko Središće u 2023. godini
- Izvješće o izvršenju javnih potreba u sportu Grada Mursko Središće u 2024. godini
- Izvješće o korištenju sredstava ostvarenih od zakupa, zakupa za ribnjake, prodaje izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i koncesije na području Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01.2025. do 31.12.2025. godine
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2025. godini na području Grada Mursko Središće
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Preloga za 2024. godinu
- Odluka o utvrđivanju i raspodjeli rezultata te pokriću manjka Proračuna Grada Preloga za 2024. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom blagdana Uskrsa umirovljenicima s područja Grada Preloga
- Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Fijolica
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o broju sklopljenih ugovora i utrošenim sredstvima u skladu s Odlukom o subvencioniranju stambenih kredita mladim obiteljima s područja Grada Preloga za 2024. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Grada Preloga u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Preloga za 2024. godinu
- Izvješće o ostvarivanju Programa korištenja sredstava ostvarenih raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Preloga u 2024. godini
- Program korištenja sredstava ostvarenih raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Preloga u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata Općine Dekanovec
- Statutarna odluka o IV. izmjenama i dopunama Statuta Općine Domašinec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Domašinec za 2024. godinu
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Općine Domašinec za 2024. godinu
- Odluka o obavljanju trgovine na malo izvan prodavaonica na području Općine Domašinec
- Odluka o sufinanciranju troškova mikročipiranja pasa i sterilizacije/kastracije pasa i mačaka na području Općine Domašinec
- Odluka o izgledu službene odore, izgledu i sadržaju službene iskaznice te izgledu značke referenta - komunalnog redara Općine Domašinec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti Dječjem vrtiću Jelenko na Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2024. godinu
- Ožujka 2025. 9. Odluka o davanju prethodne suglasnosti Dječjem vrtiću Jelenko na Prijedlog odluke o odabiru ponuditelja za knjigovodstvene usluge – proračunsko knjigovodstvo za Dječji vrtić Jelenko
- Odluka o sufinanciranju troškova projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Program građenja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o donošenju I. izmjena Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o donošenju I. izmjena Programa javnih potreba u kulturi na području Općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Domašinec
- Zaključak o usvajanju izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi na području Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u sportu na području Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Domašinec u 2024. godinI
- Zaključak o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Domašinec za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa utroška sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa korištenja sredstava od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa utroška sredstava šumskog doprinosa za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe Godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara za područje Općine Domašinec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika Općine Domašinec za razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju plana djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za područje Općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o potvrđivanju zapovjednika DVD-a Donji Kraljevec
- Odluka o osnovici za obračun plaća službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donji Vidovec
- Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Donji Vidovec za 2025. godinu
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o plaći i naknadi za rad općinskog načelnika Općine Donji Vidovec
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt „Održavanje i opremanje zgrade mrtvačnice na mjesnom groblju u Donjem Vidovcu“
- Odluka o dodjeli na korištenje poslovnog prostora na određeno vrijeme bez provođenja javnog natječaja
- Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinske načelnice Općine Donji Vidovec za razdoblje srpanj-prosinac 2024. godine
- Srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Socijalnog programa Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o utrošku sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom GKP PRE-KOM d.o.o. na području Općine Donji Vidovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinske načelnice o izvršenju Plana djelovanja Općine Donji Vidovec u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Donji Vidovec za 2025. godinu
- Odluka o provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zamjeni nekretnina
- Odluka o sufinanciranju troškova mikročipiranja pasa te sterilizacije i kastracije pasa i mačaka
- Ožujka 2025. OPĆINA OREHOVICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Statut javne ustanove „Dječji vrtić Reheki“
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada javne ustanove „Dječji vrtić Reheki“
- Odluka o načinu utvrđivanja plaća, visini osnovice i visini koeficijenata za obračun plaća djelatnika Dječjeg vrtića „Reheki“
- Odluka o ekonomskoj cijeni polaska predškolskog programa Dječjeg vrtića „Reheki“
- Odluka o usvajanju Odluke o izmjenama u Planu zaštite od požara Općine Orehovica
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. Franje Slunjskog
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Doverčice“ u Vulariji
- Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Orehovica u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o ostvarivanju Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljišem Republike Hrvatske na području Općine Orehovica za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu GKP ČAKOM d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o primjeni agrotehničkih mjera na području Općine Orehovica za 2024. godinu
- Godinu
- Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za područje Općine Orehovica za 2025. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Orehovica za 2025. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Orehovica za 2024. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Orehovica za razdoblje od 2025. do 2028. godine
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podturen
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Podturen za 2024. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Općine Podturen za 2024. godinu
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti na području Općine Podturen
- Odluka o usvajanju Izvješća o radu davatelju javne usluge
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Općinskog načelnika za period 01.07.- 31.12.2024.god.
- Zaključak o usvajanju godišnjeg Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera na području Općine Podturen u 2024. godini
- Zaključak o usvajanju Godišnjeg Izvješća o primjeni mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina u 2024. godini
- Zaključak o prihvaćanju Izvješće o radu komunalnog redara Općine Podturen za period od 01.01. do 31.12. 2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Podturen za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa gradnje komunalne infrastrukture u 2024. godini
- Izvršenje Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvršenje Programa javnih potreba u kulturi Općine Podturen za 2024. godinu
- Izvršenje Programa javnih potreba u sportu na području Općine Podturen za 2024. godinu
- Izvršenje Programa socijalne skrbi Općine Podturen za 2024. godinu
- Izvršenje Programa korištenja sredstava od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Podturen u 2024.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Podturen za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Podturen za 2024. godinu
- Odluka o raspisivanju izbora za članove vijeća Mjesnih odbora na području Općine Sveti Martin na Muri
- 1. izmjene i dopune Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora Centra za posjetitelje „Mlinarska kuća“ Sveti Martin na Muri
- Odluka o kapitalnoj donaciji Župi Sv. Martina Biskupa
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu društva Murs-ekom d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o primjeni agrotehničkih mjera na području Općine Sveti Martin na Muri za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Financijskih izvješća Dobrovoljnih vatrogasnih društava Općine Sveti Martin na Muri za 2024. godinu