Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

5. Temeljem članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22) i članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/1) i članka 32. Statuta Općine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 02/19, 2/20, 20/20 i 6/21), Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec na 12.sjednici održanoj 23.03.2023. godine, donosi ODLUKU o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (u daljnjem tekstu: Odluka) propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, radi održavanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području općine Gornji Mihaljevec.
Članak 2. Pojedini pojmovi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje: 1. Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. 2. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. 3. Tlo je samostalno živo i dinamičko prirodnopovijesno tijelo, nastalo postupnim razvojem iz trošina stijena djelovanjem mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji ovise o konstelaciji pedogenetskih faktora, temeljem čega tla poprimaju svojstva karakteristična za svaki pojedini tip tla.

Članak 2.

24. ožujka 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 549 4. Nerazložena organska tvar u tlu je komponenta tla sastavljena od biljnih i životinjskih ostataka u različitim fazama razgradnje (stanice i tkiva organizama i nove sintetizirane tvari u tlu). 5. Humus predstavlja stabilnu organsku tvar tla nastalu procesom humifikacije, tj. razgradnjom organske tvari i resintezom nastalih produkata, a sastavni je dio organske tvari tla s kojom zajedno pozitivno utječe na rast biljaka i procese pedogeneze, ali jednako tako i na druge fizikalne, kemijske i biološke značajke tla. 6. Erozija tla je proces kojim se dio čestica tla prirodno i antropogenim djelovanjem pod utjecajem prirodnih sila - vode (samo na nagnutim terenima) i vjetra odvaja od svoje mase i premješta na manju ili veću udaljenost. 7. Konvencionalna obrada tla je sustav obrade koji podrazumijeva primjenu pluga, odnosno oranja u osnovnoj obradi, kao i veći broj različitih oruđa za dopunsku obradu tla, a predstavlja intenzivan, energetski vrlo zahtjevan i okolišno izrazito degradirajući sustav obrade tla. 8. Reducirana obrada tla predstavlja sustav obrade kojim se u odnosu na konvencionalni sustav smanjuje broj radnih zahvata i dubine obrade, a gotovo redovno se izostavlja oranje tla te je u usporedbi s konvencionalnim sustavom manjih energetskih zahtjeva i s manjim okolišno degradirajućim učinkom. 9. Konzervacijska obrada tla konceptualno pripada konzervacijskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a definira se kao sustav obrade kod kojeg nakon svih radnih zahvata obrade tla i sjetve sljedećeg usjeva pokrivenost površine iznosi najmanje 30%, a prioritetni cilj joj je zaštita tla od erozije, održavanje povoljne vlažnosti tla, kao i očuvanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla.

Članak 2.

10. Njega usjeva predstavlja primjenu niza mjera i postupaka koji za cilj imaju obraniti biljku od nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, kao i osigurati vegetacijske čimbenike u dovoljnim količinama i u povoljnoj mjeri, a uključuje mehaničke, fizikalne, kemijske i biološke skupine mjera. 11. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji za cilj ima ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu). 12. Biljni ostatci predstavljaju sav nadzemni i podzemni biljni materijal preostao nakon ubiranja glavnog uroda (specifično za svaku poljoprivrednu biljnu vrstu), odnosno, vrijedan materijal s kojim se mora postupati na primjeren i agroekološki održiv način. 13. Gnojiva predstavljaju organske ili anorganske, prirodne ili sintetske tvari, kojima se biljci osiguravaju potrebna hranjiva za rast i razvoj u cilju tvorbe prinosa, dok gnojidba tla predstavlja agrotehnički zahvat primjene gnojiva u tlo ili na biljku. 14. Poljoprivrednim rudinama smatraju se susjedne katastarske čestice na određenom lokalitetu koje čine zaokruženu prirodnu cjelinu. 15. Poljskim putem u smislu ove Odluke smatra se put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu a kojim se koristi veći broj korisnika.

Članak 2.

16. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. 17. Trajni nasadi obuhvaćaju površine pod voćnjacima, maslinicima, vinogradima, rasadnicima te ostalim trajnim usjevima koji se ne uzgajaju u plodoredu, koji nisu trajni travnjaci i zauzimaju tlo u dužem razdoblju i daju prinose više godina.
Članak 3. Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta. II. AGROtEHNIČKE MJERE

Članak 4.

Članak 4. Pod agrotehničkim mjerama, u smislu ove Odluke, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta, podrazumijeva se: 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem 3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje 4. Gospodarenje biljnim ostatcima 5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu 6. Održavanje povoljne strukture tla 7. Zaštita od erozije 8. Održavanje plodnosti tla. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poduzeti agrotehničke mjere iz članka 1. ove Odluke, čije bi propuštanje uzrokovalo štetu odnosno onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 5.

Članak 5. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: a) redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta, b) održavanje ili poboljšanje plodnosti tla c) održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama, d) održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Stranica 550 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. ožujka 2023. 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 6.

Članak 6. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova, te neizgrađenog građevinskog zemljišta) uklanjati i suzbijati ambroziju sljedećim mjerama: a) agrotehničkim - pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine, b) mehaničkim - međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanje izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka, c) kemijskim - uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo. 3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 7.

Članak 7. Vlasnici odnosno posjednici dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. Nakon uporabe pesticida vlasnici odnosno posjednici dužni su praznu ambalažu isprati od ostatka i uključiti se u sustav sakupljanja i zbrinjavanja prema uputama proizvođača, distributera i sakupljača otpada. 4. Gospodarenje biljnim ostatcima
Članak 8. U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom. Biljnim ostacima gospodari se na sljedeći način: a) obveznim zaoravanjem ili uklanjanjem biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla, b) konzervacijom (ostavljanjem) biljnih ostataka na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla, c) obveznim uklanjanjem suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, d) obveznim odstranjivanjem biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/ koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

Članak 9.

Članak 9. Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. U cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika, prilikom uništavanja spaljivanjem korova i biljnog otpada, vlasnici odnosno posjednici su dužni: a) pravovremeno obavijestiti mjesno nadležno Dobrovoljno vatrogasno društvo o mjestu i vremenu spaljivanja b) spaljivanje obavljati na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 metara od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama c) spaljivanje obaviti na udaljenosti većoj od 100 metara od stogova slame i stijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal te 30 metara od stambenih objekata i prometnica (osim zemljanih putova). 5. Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu

Članak 10.

Članak 10. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 11.

Članak 11. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu. 24. ožujka 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 551 Stajski gnoj, gnojovku i gnojnicu koju se dovozi na poljoprivredno zemljište treba zaorati u roku od 24 sata. Zabranjuje se dovoženje gnojovke i gnojnice bez unošenja u tlo na voćnjake, travnjake, livade i pašnjake u naseljenim mjestima čija je udaljenost od prve kuće manja od 200 metara. 6. Održavanje povoljne strukture tla

Članak 12.

Članak 12. Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. 7. Zaštita od erozije
Članak 13. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta na svim površinama gdje postoji mogućnost erozije tla dužni su provoditi mjere zaštite od erozije. U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije određuju se sljedeće mjere: a) na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva, kod oranja smjer oranja mora biti okomit s obzirom na nagib terena, te se kod oranja ne smije brazdama preusmjeravati tok oborinskih voda na ceste i putove, a prema javnim površinama mora se ostaviti zeleni pojas minimalne širine 1 metar. b) međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena, c) na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa, d) na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi, e) zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura na područjima podložnim eroziji, f) ograničenje ili potpuna zabrana sječe dugogodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga, g) zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama, h) ako se površine na strmim zemljištima preoravaju, obveza je vlasnika odnosno posjednika sadnja višegodišnjih kultura, i) ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše, j) zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta, k) određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta ili zemljišta podložnog eroziji, l) ostavljanje zelenog pojasa od minimalno 1 metar uz škarpe i kanale za odvodnju oborinskih voda.

Članak 14.

Članak 14. Vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta koji skine oranični (humusni) sloj dužan je bez odgode vratiti zemljište u prvobitno stanje. 8. Održavanje plodnosti tla
Članak 15. Plodnost tla mora se održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 16. Pod mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, u smislu ove Odluke, smatraju se sljedeće mjere: 1. Održavanje živica i međa, 2. Održavanje poljskih putova, 3. Uređivanje i održavanje kanala u funkciji odvodnje oborinske vode, 4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela. Navedene mjere dužni su primjenjivati vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta. 1. Održavanje živica i međa

Članak 17.

Članak 17. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati i uređivati živice, i to: a) krčiti ili obrezivati živice najmanje dva puta godišnje, b) formirati ih na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskog puta, te da ne narušavaju estetiku krajolika, c) sjeći i obrezivati visoko grmlje i granje pojedinačnih i grupnih stabala uz živice tako da se ne oštećuje i zasjenjuje poljoprivredno zemljište i poljski put.
Članak 18. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati osnovne mjere uređivanja međa, i to: a) krčiti živice, grmlje i stabla na međi koja zasjenjuje poljoprivredno zemljište, b) redovito suzbijati korove, posebice ambroziju, košnjom ili primjenom herbicida, c) živicu na međi održavati na način da širinom ne prelazi među, odnosno da visinom ne zasjenjuje i šteti susjednom poljoprivrednom zemljištu, d) neobrađeno zemljište uz među se mora redovito kositi kako bi se spriječilo širenje korova.

Članak 19.

Članak 19. Radi održavanja živica i međa u ispravnom stanju zabranjeno je: a) podizanje živica na međi i uz poljske putove, ako bi one nanosile štetu susjednom poljoprivrednom zemljištu ili Stranica 552 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. ožujka 2023. smetale odvijanju prometa, vidljivosti ili preglednosti poljskog puta, b) neovlašteno preoravanje i pomicanje međa, c) paljenje grmlja, korova, trave i žetvenih ostataka na i uz među, d) bacanje smeća i otpada uz ili u živicu i među.

Članak 20.

Članak 20. Živice uz poljske puteve i međe mogu se zasaditi najmanje 1 m od ruba poljskog puta odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati tako da njihova visina ne prelazi 1 m i ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta. 2. Održavanje poljskih putova
Članak 21. Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika. Poljski put utvrđen kao nerazvrstana cesta održava se sukladno propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu. Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito: - redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila, - nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom, - čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta, sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove, - sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta, - sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom, nanošenje zemlje i blata i sl.), - sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

Članak 22.

Članak 22. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički se brinuti o održavanju poljskih puteva koje koriste. Vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta obvezan je sanirati poljski put o svom trošku ako je isti namjerno ili nenamjerno oštetio određenim radnjama i očistiti poljski put od eventualnog nanosa zemlje, biljnog otpada i raslinja prilikom obrade zemljišta. Fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku ili neku drugu djelatnost zbog koje povremeno oštećuju put, dužne su izvršiti popravak istog u razumnom roku.

Članak 23.

Članak 23. Radi zaštite poljskih putova i njihovoga održavanja u svrhu svakodnevnog i sigurnog prometa zabranjeno je: a) uzurpiranje poljskih putova preoravanjem, prekopavanjem, postavljanjem prepreka ili na drugi način, b) sužavanje poljskih putova, neovlašteno mijenjanje trase poljskih puteva c) uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove koji mora iznositi minimalno 1 metar od ruba puta kako se ne bi na put nanosilo blato i biljni otpad prilikom obrade zemljišta, d) nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta, e) skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove, f) istovarivanje i odlaganje predmeta i materijala koji otežavaju ili sprečavaju normalno korištenje puta, g) izvođenje bilo kakvih radova na putu koji nisu u vezi s njegovim održavanjem, h) dovođenje na put tekućih otpadnih tvari, nanošenje smeća, otpada i slično, i) korištenje puta u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada je jako raskvašen i slično, a u slučaju oštećenja istog potrebno ga je dovesti u prvobitno stanje j) vući po putu trupce, granje i druge predmete kojima se put oštećuje. 3. Uređivanje i održavanje kanala u funkciji odvodnje oborinske vode

Članak 24.

Članak 24. Radi održavanja kanala u dobroj funkciji za odvođenje suvišnih oborinskih voda s poljoprivrednih površina, vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale uz svoje poljoprivredno zemljište, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno da se omogući prirodni tok vode.
Članak 25. U cilju održavanja kanala u dobroj funkciji zabranjeno je: a) zatrpavati ili mijenjati smjer kanala bez suglasnosti Općine Gornji Mihaljevec, odnosno tijela nadležnog za poslove vodoprivrede, b) odlagati u kanale zemlju, kamen i druge materijale i predmete, odnosno obavljati radnje kojima se može utjecati na promjenu protoka, vodostaja ili količinu vode, c) uz hidromelioracijske kanale na udaljenosti manjoj od 1 m od ruba kanala, obrađivati zemlju, kopati zemlju, kamen, šljunak ili pijesak i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti hidromelioracijski kanali ili poremetiti njihovo funkcioniranje. 4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela

Članak 26.

Članak 26. Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnja, zabranjena je sadnja trajnih nasada, visokog raslinja, živica i brzorastućeg drveća, neposredno uz među. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom trajnih nasada, visokog raslinja, živica i brzorastućeg drveća, zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama. Pojedinačna stabla, trajni nasadi ili živica, sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela tako da se može očekivati da nakon maksimalnog 24. ožujka 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 553 uzrasta pojedinačnog stabla, nasada ili živice neće zasjenjivati susjedno zemljište. IV. POSEBNE MJERE ZAŠtItE OD POŽARA

Članak 27.

Članak 27. Radi sprečavanja pojave i širenja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poduzimati sljedeće mjere: a) održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, b) uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine c) uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve najkasnije u roku od 30 dana od završetka žetve, d) odmah odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, e) uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom radi sprečavanja širenja požara na susjedno zemljište.

Članak 28.

Članak 28. Sukladno članku 18. stavka 5. Zakona o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21) zabranjeno je spaljivanja biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva u okolišu. U slučaju dopuštenog spaljivanja žetvenih ostataka samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje iz članka 9. ove Odluke i članka 9. stavka 2. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/19), vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su: a) spaljivanje obavljati samo danju i za mirna vremena, b) dobiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe o mjestu i vremenu spaljivanja, c) spaljivanju moraju biti nazočne punoljetne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljivanja vatre do njenog potpunog sagorijevanja, a uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata i posuda s vodom), d) nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom, e) poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprječavanja nastanka i širenja požara. V. NADZOR

Članak 29.

Članak 29. Nadzor nad provedbom ove Odluke koje se odnose na agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina provodi komunalni i poljoprivredni redar i nadležne inspekcije ovlaštene posebnim propisima. U obavljanju nadzora nad provedbom odredaba ove Odluke komunalni i poljoprivredni redar ovlašten je: 1. izricati opomene fizičkim i pravnim osobama u svrhu provođenja agrotehničkih mjera te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina, 2. rješenjem narediti poduzimanje radnji u svrhu sprečavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, 3. poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, 4. poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina, 5. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, 6. izdati obvezni prekršajni nalog.

Članak 30.

Članak 30. Protiv rješenja komunalnog i poljoprivrednog redara iz članka 29. ove Odluke može se izjaviti žalba upravnom tijelu Međimurske županije nadležnom za poslove poljoprivrede, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba protiv rješenja iz stavka 2. članka 28. ne odgađa njegovo izvršenje. Ako vlasnik/posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i teret vlasnika/ posjednika poljoprivrednog zemljišta.

Članak 31.

Članak 31. Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su komunalnom i poljoprivrednom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta, dati osobne podatke, kao i pružiti druga potrebna obavještenja i dokumente o predmetu uredovanja. Ako komunalni i poljoprivredni redar u svom radu naiđe na otpor može zatražiti pomoć nadležne policijske uprave. VI. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 32. 1) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke. 2) Novčanom kaznom u iznosu od 150,00 do 400 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba u pravnoj osobi iz st. 1. ovog članka ako postupa protivno odredbama ove Odluke. 3) Novčanom kaznom u iznosu od 70,00 do 200,00 eura kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke. 4) Komunalni i poljoprivredni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde, sukladno zakonu i ovoj Odluci. 5) Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave prekršajnog naloga. Stranica 554 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. ožujka 2023. VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Članak 33. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama te uređenju i održavanju poljoprivrednih rudina („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 8/19).
Članak 34. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 320-01/23-01/2 URBROJ: 2109-21-02-23-1 Gornji Mihaljevec, 23. ožujka 2023. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Robert Veselko, v.r.