Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu

65. Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19.), članka 36. Statuta Grada Preloga („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/09., 26/10., 23/11., 5/13., 4/18. – pročišćeni tekst i 6/21.) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 15/22.), Gradsko vijeće Grada Preloga na svojoj 10. sjednici održanoj 22. prosinca 2022. godine donijelo je oDLuKu o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu i. općE oDrEDbE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu; (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja područja „Krč“ u Čehovcu“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o stručnom izrađivaču. Stranica 6580 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: KORIŠTENJE I NAMJENA 1. MJ = 1:2.000 POVRŠINA PROMETNA, ULIČNA 2. I KOMUNALNA MJ = 1:2.000 INFRASTRUKTURNA MREŽA UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I 3. MJ = 1:2.000 ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka.

Članak 3.

ii. oDrEDbE Za proVEDbu
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi.

Članak 4.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice.

Članak 4.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. 23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6581 - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m.

Članak 4.

- Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno ili za povremeno stanovanje. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Članak 4.

- Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na građevnom pravcu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. Izuzetno, visina (vijenca) zgrada s nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i slično). Jednom zasebnom korisničkom jedinicom može se smatrati i arhitektonski kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici i kojima se prostori nalaze unutar osnovne zgrade i u pomoćnim zgradama (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine iste djelatnosti).

Članak 4.

- Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks /AK/ je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih Stranica 6582 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022.

Članak 4.

građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama. Gradnja u formi arhitektonskog kompleksa svojstvena je sadržajima koji se smještaju unutar gospodarskih zona.
(2) Urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika.

Članak 4.

- Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice lokalne samouprave. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša.

Članak 4.

- Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom.

Članak 4.

- Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“ 1. uVjETi oDrEđiVanja i raZGraniČaVanja poVrŠina jaVniH i DruGiH naMjEna
Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu; (u daljnjem tekstu: UPU), utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina. 23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6583

Članak 6.

Članak 6.
(1) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) U odnosu na namjenu površina razlikuju se: - gospodarska, poslovna i/ili proizvodna namjena /oznaka K/ - mješovita, pretežito poslovna namjena /oznaka M2/ - zaštitna zelena površina /oznaka Z/ - poljski put /oznaka PP/ - ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/.
(3) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji pojedinog uličnog koridora, kao što su zelene površine, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora, te su takve površine neodjeljive od osnovne namjene uličnog koridora.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površinom javne namjene se, sukladno Zakonu, smatra svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, a u obuhvatu ovog UPU takve površine su: ulični koridori, poljski put i zaštitna zelena površina.
(2) Za sve površine javne namjene utvrđuje se obavezna parcelacija prema grafičkim prikazima UPU.
(3) U odnosu na duljinu uličnih koridora, dozvoljeno je: - segmentno formiranje građevne čestice uličnog koridora u odnosu na planiranu duljinu - povećanje širine uličnog koridora na uštrb drugih planiranih površina, ali ne i suženje širine uličnog koridora ispod planski utvrđene širine.
(4) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ može se formirati i veća od grafički prikazane, sve prema uvjetima iz članka 11.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama od članka 9. do članka 13.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka iz površina gospodarske i mješovite namjene /oznake K i M2/ mogu se dodatno izdvajati zasebne građevne čestice za građevine i opremu komunalne infrastrukture, prema uvjetima za svaku pojedinu navedenu namjenu posebno
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica za građevine komunalne infrastrukture provodi prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površine gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ namijenjene su formiranju građevnih čestica, te gradnji zgrada i drugih građevina, odnosno arhitektonskog kompleksa gospodarskih djelatnosti i to prvenstveno poslovnih, te dodatno i pojedinih proizvodnih.
(2) Vrste gospodarskih djelatnosti koje se mogu smjestiti unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene: - tihe i čiste gospodarske djelatnosti: - uredske djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačke djelatnosti s priručnim spremištem proizvoda primjerene za manje prostore (prostori za prodaju obuće, odjeće, hrane, pića, prehrambenih pripravaka, lijekova i slično) - ugostiteljske djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - izrada finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (sortirnice, pakirnice, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare i mini sirane kapaciteta do 10.000 l/dnevno, i slično) - rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje na manjim površinama, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 9.

- gospodarske djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem na okoliš: - proizvodnje finalnih prehrambenih proizvoda, proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - trgovačke djelatnosti i skladištenje - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, otkupne stanice i specifična skladišta (velike hladnjače, visokoregalna skladišta, skladišta velikih površina za inertne rasute terete i/ili terete velikog volumena -kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - tehnički i građevinski servisi kao što su automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužno pranje vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - skupljanje, oporaba i prerada otpada koji se može smatrati sekundarnom sirovinom - transportne i srodne djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - druge slične djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.
(3) Smještaj životinja unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o: Stranica 6584 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022. - veterinarskoj stanici ili njenom pratećem sadržaju - prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.

Članak 9.

(4) Sunčane elektrane se unutar pojedine građevne čestice mogu predvidjeti samo kao prateća djelatnost, a ne i kao osnovni sadržaj.
(5) Unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene ne mogu se smještati: - stambeni sadržaji, izuzev jednog stana u površini do 100,0 m2 (za domara) po pojedinačnoj građevnoj čestici - društvene djelatnosti - sportske djelatnosti - poljoprivredna gospodarstva namijenjena primarnoj biljnoj proizvodnji na otvorenim površinama, niti uzgoju životinja. - bazična proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura - proizvodnja tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija za proizvodnju umjetnih gnojiva, proizvoda za zaštitu bilja, te za proizvodnju eksploziva - proizvodnja eksploziva - proizvodnja energije u bioplinskoj energani - skupljanje, oporaba i prerada otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom - kompostiranje biljnog otpada, kao i djelatnost prerade klaoničkih i drugih životinjskih ostataka, uključujući i manipulaciju istim - deponiranje otpada - smještaj u turizmu.
(6) Dodatno se iz površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ mogu izdvajati zasebne zemljišne čestice za sadržaje koji su u funkciji komunalnog opremanja ili doprinose kvaliteti uređenja područja: - javni parkovi - otvorena parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (transformatorske stanice, građevine i uređaji elektroničke komunikacijske infrastrukture, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), uključujući i samostojeće antenske stupove za elektroničku komunikacijsku opremu.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površine mješovite, pretežito poslovne namjena /oznaka M2/ namijenjene su formiranju građevnih čestica, te gradnji zgrada i drugih građevina za potrebe obavljanja gospodarskih djelatnosti i dodatno jednog stambenog sadržaja.
(2) Vrste gospodarskih djelatnosti koje se mogu smjestiti unutar površine mješovite, pretežito poslovne namjene: - tihe i čiste gospodarske djelatnosti: - uredske djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - male uslužne djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske radionice i slično) - trgovačke djelatnosti s priručnim spremištem proizvoda primjerene za manje prostore (prostori za prodaju obuće, odjeće, hrane, pića, prehrambenih pripravaka, lijekova i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - izrada finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - djelatnosti skladištenja i prerade poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (sortirnice, pakirnice, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare i mini sirane kapaciteta do 10.000 l/ dnevno, i slično) - rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje na manjim površinama, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 10.

- gospodarske djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem na okoliš: - proizvodnja i prerada manjeg obima proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - otkupne stanice i skladišni prostori manjeg kapaciteta, prvenstveno za poljoprivredne proizvode, poljoprivredne ljekarne i slično - tehnički i građevinski servisi kao što su automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužno pranje vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - druge slične djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.
(3) Uz osiguranje udaljenosti od najmanje 20,0 m od najbliže stambene zgrade na susjednoj građevnoj čestici, unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene moguće je smjestiti sadržaje transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za poljoprivredne strojeve, autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično.
(4) Druge gospodarske djelatnosti osim navedenih u stavcima 2. i 3. ovoga članka ne mogu se smjestiti unutar građevnih čestica formiranih unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene.
(5) Sunčane elektrane se unutar pojedine građevne čestice mogu predvidjeti samo kao prateća djelatnost, a ne i kao osnovni sadržaj.
(6) Društvene djelatnosti se ne mogu smještati unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene.

Članak 10.

23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6585
(7) Stambeni sadržaj se unutar građevne čestice smješta prema uvjetima iz poglavlja 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
(8) Dodatno se iz površina mješovite, pretežito poslovne namjene mogu izdvajati zasebne zemljišne čestice za sadržaje koji su u funkciji komunalnog opremanja ili doprinose kvaliteti uređenja područja: - javni parkovi - otvorena parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (transformatorske stanice, građevine i uređaji elektroničke komunikacijske infrastrukture, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), osim samostojećih antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku opremu koji se unutar ovih površina ne mogu postavljati.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ utvrđuju se s namjenom zaštite kontaktnog mješovitog, pretežito stambenog područja naselja Čehovec od potencijalno negativnog utjecaja gospodarskih djelatnosti planiranih unutar obuhvata UPU.
(2) Površina namijenjena zaštitnim zelenim površinama utvrđena u kartografskim prikazima najmanja je moguća, a može se dodatno širiti na površine utvrđene kao površine mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, za najviše dodatnih 1.000 m2.
(3) Zaštitne zelenile površine potrebno je urediti sadnjom visokog i/ili niskog raslinja, izvedbom šetnica, te postavom urbane opreme.
(4) Unutar zaštitne zelene površine može se dodatno smjestiti podzemna linijska infrastruktura za komunalno opremanje područja obuhvata UPU i pješačko – biciklistička staza za vezu pješačkih i biciklističkih staza u uličnim koridorima u obuhvatu UPU s pješačko – biciklističkim stazama u postojećim ulicama u pretežito stambenom dijelu naselja Čehovec.
(5) Izvedba kolnih površina unutar zaštitne zelene površine nije dozvoljena.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površina poljskog puta /oznaka PP/ formira se kao prometna površina za osiguranje pristupa poljoprivrednim radnim strojevima od Vrtne ulice u Čehovcu do poljoprivrednih površina smještenih sjeverno i zapadno od područja obuhvata UPU.
Članak 13.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s odgovarajućom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje cestovnih prometnica, pješačkih i/ili biciklističkih staza i trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža. 2. uVjETi SMjEŠTaja i naČin GraDnjE GrađEVina GoSpoDarSKiH DjELaTnoSTi

Članak 14.

Članak 14.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici s gospodarskom namjenom može se obavljati više međusobno kompatibilnih gospodarskih djelatnosti.
(2) Uz građevine za gospodarske djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukture kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično.
Članak 15.
(1) Smještaj postaja za opskrbu gorivom za vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem unutar obuhvata UPU nije dozvoljen.
(2) Komercijalne punionice za vozila na električni pogon mogu se smjestiti na građevnim česticama s kompatibilnim poslovnim sadržajem.
(3) Tipske elektropunionice za vlastite potrebe se u vidu pomoćnog sadržaja na pojedinoj građevnoj čestici mogu smještati unutar svih građevnih čestica namijenjenih visokogradnji u obuhvatu UPU.
(4) Reklamni panoi i totemi obavezno se smještaju unutar vlastite građevne čestice na način da su od međe čestice udaljeni najmanje za ½ vlastite visine. 2.1. VELiČina i obLiK GrađEVniH ČESTiCa

Članak 16.

Članak 16.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica gospodarske namjene unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ i mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - minimalna širina pojedine građevne čestice na liniji regulacije određuje se s 28,0 m - minimalna površina pojedine građevne čestice određuje se s 2.500,0 m2 (0,25 ha) - maksimalna površina pojedine građevne čestice nije ograničena, osim pozicijom uličnog koridora - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se projektnim rješenjem zahvata dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije građevne čestice. - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni priključak na odgovarajući ulični koridor s kojim graniči - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s uličnog koridora - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju građevnih čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina mora biti takva da Stranica 6586 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022. se između dviju formiranih čestica može interpolirati još najmanje jedna građevna čestica - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.

Članak 16.

(2) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka i uvjeta izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene poglavljem 2.2. „Veličina i površina građevina“ za svaku građevnu česticu, moguće je naknadno proširenje postojeće izgrađene građevne čestice ili cijepanje na dvije ili više njih, a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 2.2. VELiČina i poVrŠina GrađEVina

Članak 17.

Članak 17.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ građevne čestice gospodarske namjene: - za građevne čestice površine do 1,0 ha iznosi kig = 0,4 - za građevne čestice površine veće od 1,0 ha iznosi kig = 0,6.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice se ne ispituje.
Članak 18.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca građevina utvrđuje se s: - 12,0 m za sve građevine smještene unutar građevnih čestica formiranih unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ - 10,0 m za osnovnu građevinu smještenu unutar građevne čestice formirane unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, te 5,0 m za pomoćne građevine.
(2) Najveća dozvoljena ukupna visina građevina utvrđuje se s 15,0 m za sve osnovne građevine i 7,0 m za pomoćne građevine smještene na građevnim česticama formiranim unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/.
(3) Izuzetno, zgrade unutar površina gospodarske, poslovne i/ ili proizvodne namjene /oznaka K/ mogu imati i veću visinu (vijenca) i veću ukupnu visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima značajnim za obavljanje djelatnosti, pri čemu se zahtjev za većom visinom od utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovog članka kod silosa, visokoregalnih skladišta i visokih hladnjača smatra opravdanim tehnološkim razlogom, a može se predvidjeti na način da ukupna visina zgrade iznosi najviše 30,0 m.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Najveći dozvoljeni broj etaža zgrada u obuhvatu UPU određuje se s jednom podzemnom i 3 nadzemne etaže i to: - unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ najviša etažnost utvrđuje se s E=Po+P+2K - unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ najviša etažnost osnovne građevine utvrđuje se s E=Po+P+1K+Pk (ili NE), a pomoćnih s P=Po+P.
(2) Izuzetno, unutar površina gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/, ukoliko se unutar volumena gospodarske zgrade koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći. 2.3. SMjEŠTaj GrađEVina na GrađEVnoj ČESTiCi

Članak 20.

Članak 20.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje.
(2) Površina za razvoj tlocrta građevina utvrđuje se kao površina unutar pravaca koje određuju: - najmanja dozvoljena udaljenosti zgrada i drugih nadzemnih građevina i uređaja od linije regulacije - najmanja dozvoljena udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina i uređaja od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice.
Članak 21.
(1) Najmanja udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od linije regulacije planiranih uličnih koridora iznosi 10,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka na građevnim česticama površine veće od 1,0 ha, neposredno uz liniju regulacije planiranog uličnog koridora UK1, moguće je smjestiti manju prizemnu zgradu za kontrolu ulaza u arhitektonski kompleks, tlocrtne površine zgrade do 50,0 m2.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od ostalih međa vlastite građevne čestice ne smije biti manja od: - ½ vlastite visine (vijenca) za zgrade, odnosno dijela zgrade orijentiranog na promatranu među - ½ vlastite ukupne visine za nadzemnu građevinu koja nije zgrada (samostojeći reklamni pano, antenski stup i slično) - širine vatrogasnog koridora utvrđene odgovarajućim elaboratom zaštite od požara, u odnosu na među ili više međa uz koje je vatrogasni koridor predviđen - 4,0 m.