Arhiva › 2022. › SGMŽ 25

SGMŽGrad Prelog · 23. prosinca 2022. · KLASA 350-01/22-01/03 · URBROJ 2109/14-01-22-57

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Pod Vrti“ do Čakovečke ulice u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6567

Članak 28.

Članak 28.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene / oznaka M2/ zatečena vlasnička i katastarska parcelacija prema kojoj su zgrade evidentirane na zasebnom zemljištu u odnosu na dvorište, nije prepreka za provedbu zahvata gradnje, uz uvjet da se građevnom česticom prema ovoj Odluci, smatra ukupno zemljište u funkciji građevne čestice (zgrade i dvorište). 4.3. uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina

Članak 29.

Članak 29.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površine unutar koje se građevna čestica formira i to: - za gradnju na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/, kig= 0,4 - za gradnju na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene višestambene gradnje / oznaka S2/, kig= 0,3 - kod zahvata zamjenske gradnje na građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, kig= 0,3 - kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje postojećih građevna na građevnoj čestici formiranoj unutar površina: - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji individualne gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 1 do 3, kig= 0,4 - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji višejedinične gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 4 do 6, kig= 0,3.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine građevine osnovne i pomoćne građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: osnovna građevina pomoćne građevine NAČIN max NAMJENA GRADNJE max visina POVRŠINE OSNOVNE ukupna vijenca / GRAĐEVINE visina Vos/ iG s1 7,0 m 10,5 /SS ili PU/ S2 vs 11,0 11,8 min max max etažnost max visina etažnost / etažnost / /Eos/ /Vpo/ Eos/ Epo/ E=1 E=4 E=1 3,5 m /P/ /Po+P+1K+Pk (ili NE)/ /P/ E=1 E=4 E=1 3,5 m /P/ /Po+P+2K/ /P/ u slučaju rekonstrukcije i/ili dogradnje izgrađene građevine visine (vijenca) veće od 7,0 m ne više od postojećih iG vrijednosti /SS, PU ili N/ ne ispituje E=4 se /Po+P+1K+Pk/ E=2 u slučaju zamjenske gradnje građevine visine (vijenca) veće od 7,0 M2 ili MV /SS ili PU/ 7,0 m 10,5 3,5 m m /Po+P/ E=1 E=4 /P/ /Po+P+1K+Pk/ svi ostali slučajevi osim izuzetaka prema stavku 2. ovog članka Stranica 6568 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022. 7,0 m 10,5 E=1 E=4 /P/ /Po+P+1K+Pk/ IG – individualna gradnja – do 3 ZKJ, MV – manja višejedinična gradnja – od 4 do 6 ZKJ VS – višestambena gradnja – više od 3 ZKJ stambene namjene SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena, N – ugrađena (u nizu)
(2) Sve vrijednosti visine (vijenca) i etažnosti osnovnih građevina, utvrđene tabelom iz prethodnog stavka obavezno se utvrđuju kao niže: - ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležni Konzervatorski odjel - ukoliko se povećanjem visine (vijenca) ne može postići obavezni razmak između susjednih osnovnih građevina utvrđen ovom Odlukom.

Članak 30.

(3) Prateća građevina dozvoljena je samo ukoliko je utvrđena kao već postojeća, unutar građevne čestice u površini mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, u kom slučaju se joj ne može povećavati zatečena etažnost.
(4) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od 4,5 m.
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže višestambene zgrade i višejedinične zgrade bez predviđene nepotpune etaže, može se predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže individualne zgrade bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m.
(6) Sve građevine umjesto podruma mogu imati suteren.
(7) Umjesto potkrovlja se posljednja dozvoljena etaža osnovne građevine može se oblikovati kao nepotpuna etaža: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležni Konzervatorski odjel. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 31.

Članak 31.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Smještaj osnovne građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine 23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6569 - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ ne može se oblikovati kao dvojna niti kao stambeni niz.
Članak 34.
(1) Unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice.
Članak 35.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene višestambene gradnje / oznaka S2/ obavezno se oblikuje kao slobodnostojeća višestambena zgrada /oznaka gradnje VS/.
(2) Osnovna građevina se smješta najmanje za ½ vlastite visine (vijenca) udaljeno od svih međa vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Izuzetno, od prethodnog stavka, postojeća višestambena zgrada izgrađena na k.č.br. 255 k.o. Prelog, je smještena neposredno uz istočnu među vlastite građevne čestice, te se može i rekonstruirati i dograđivati na način da se njena udaljenost u odnosu na istočnu među ne ispituje.
(4) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa građevne čestica - u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(5) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno zimzelenim raslinjem.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Građevinski zahvati unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se u trebaju podrediti cilju jačanja kulturnog identiteta Preloga kroz: - očuvanje povijesno vrijedne arhitekture u Čakovečkoj ulici - usklađenje oblikovanja ostale gradnje s povijesno vrijednom arhitekturom.
(2) Osnovna građevina na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se u odnosu na način gradnje utvrđuje kao: - individualna /oznaka gradnje IG/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena /SS, PU ili N/ - manja višejedinična /oznaka gradnje MV/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća ili poluugrađena / SS ili PU/
(3) Osnovna građevina se smješta: - na liniji regulacije Čakovečke ulice - ako je slobodnostojeća /SS/ odmaknuto od jedne bočne međe, a ako je poluugrađena /PU/ na jednoj bočnoj međi, te za oba navedena tipa gradnje najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice - ako je ugrađena /N/: - na obje bočne međe najviše do dubine 12,0 m od uličnog građevnog pravca - ukoliko se proteže dublje od 12,0 m od uličnog građevnog pravca, osnovna građevina se u tom dijelu građevne čestice obavezno oblikuje kao poluugrađena ili slobodnostojeća, uz uvjet da je najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljena od jedne bočne međe vlastite građevne čestice - najmanje 10,0 m od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(4) Najmanja međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju:

Članak 36.

- ne može biti manja od 6,0 m ukoliko je najmanje jedna od susjednih građevina katnica, odnosno ako barem jednoj građevini visina vijenca prelazi 5,0 m - ne može biti manja od 4,0 m ukoliko su obje susjedne građevine prizemnice, odnosno visina (vijenca) im ne prelazi 5,0 m.
(5) Svaka građevna čestica treba imati osiguran vatrogasni pristup prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(6) Pomoćne građevine se smještaju: - obavezno iza osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od jedne bočne međe građevne čestica - u odnosu na drugu bočnu među i u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(7) Izuzetno, ukoliko je to predviđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela može se predvidjeti: - objedinjavanje dvaju susjednih građevnih čestica i uklanjanje jedne ili obje osnovne građevine bez povijesnih arhitektonskih vrijednosti, ukoliko se novim građevnim zahvatom osigurava veća funkcionalnost i kvalitetnije ambijentalno rješenje uličnog niza Čakovečke ulice - odmicanje uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije Čakovečke ulice u dubinu građevne čestice, najviše za vlastitu visinu (vijenca).

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“. Stranica 6570 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022.
Članak 38.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina

Članak 39.

Članak 39.
(1) Osnovne građevine na pojedinoj građevnoj čestici koja se nalazi unutar zone A povijesne jezgre potrebno je oblikovati na način da ne narušavaju postojeću povijesnu strukturu ulice.
Članak 40.
(1) Kosi krovovi se obavezno izvode na građevinama za koje je to utvrđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, a preporuča se da se takvo oblikovanje krovova primijeni na osnovnim građevinama orijentiranim na Čakovečku ulicu.
(2) Krovovi na ostalim građevinama, osim navedenih u prethodnom stavku mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(3) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).

Članak 42.

Članak 42.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene ili ugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine na kojem je dozvoljeno graditi otvore, isti se izvode uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 43.

Članak 43.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 44.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m.
Članak 46.
(1) Izvedba kolnog priključka na građevnu česticu preko javne zelene površine – javnog parka /oznaka Z1/ se može 23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6571 dozvoliti samo ukoliko ne postoji drugi način kolnog priključenja čestice na ulicu. 4.4.3. uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 47.

Članak 47.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 48.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 49.

Članak 49.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina i oblikovanje ulične ograde može biti drugačije ukoliko proizlazi iz posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 51.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu: - najmanje 30% površine građevne čestice ukoliko se na njoj nalazi prostor namijenjen stalnom ili povremenom boravku djece ili drugih socijalno osjetljivih skupina, prema poglavlju 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ - najmanje 20% površine za sve ostale građevne čestice.
(2) Iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) U obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 51.

(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 52.

Članak 52.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. Stranica 6572 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2022. 5. uVjETi urEđEnja oDnoSno GraDnjE, rEKonSTruKCijE i oprEManja proMETnE, KoMunaLnE i ELEKTroniČKE KoMuniKaCijSKE MrEžE S pripaDajućiM objEKTiMa i poVrŠinaMa
Članak 54.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje linijske infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. uVjETi GraDnjE, rEKonSTruKCijE i oprEManja CESToVnE i uLiČnE MrEžE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 56.

Članak 56.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
(2) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) Prometna infrastruktura obodnih ulica – Čakovečke ulice (DC 20), kao i ulica Antuna Mihanovića i Franje Glada izvedena je i nije predmet ovoga UPU.
(4) Prometna infrastruktura u ulicama koje povezuju područje obuhvata UPU na Ulicu Antuna Mihanovića nije predmet ovoga UPU, ali je prikazana u kartografskim prikazima i potrebno ju je dimenzionirati i projektirati na način da se tehnički ispravno nastavlja na ulične koridore unutar obuhvata UPU.
(5) Uvjete za priključenje građevnih čestica na postojeće i planirane ceste utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora / oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa uličnih koridora, ali nije dozvoljeno smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora prema sljedećem: - cestovni koridor UK1 ne smije biti uži od 14,0 m - cestovni koridor UK2 ne smije biti uži od 10,0 m - cestovni koridor UK3 ne smije biti uži od 8,0 m.
Članak 58.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(3) U slijepim ulicama obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.
(4) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 60.
(1) U uličnim koridorima UK1 i UK2 obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze s jedne strane kolnika i pješačke staze s druge strane kolnika.
(2) U uličnom koridoru UK3 obavezna je izvedba pješačke staze najmanje s jedne strane kolnika.
(3) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).
(4) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(5) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze. 23. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 6573
Članak 62.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. promet u mirovanju

Članak 63.

Članak 63.
(1) Javna parkirališta unutar obuhvata UPU nisu predviđena.
Članak 64.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine / koeficijent ili garažnih prostora mjesta na UREDSKI 100 m2 korisnog 1 PROSTORI I 2,00 prostora TRGOVINE USLUGE I 100 m2 korisnog 2 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora 1 zaposlenika po VIŠENAMJENSKE 1,00 3 smjeni DVORANE 0,10 1 korisnika 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 4 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 5 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 6 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odrediti će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.

Članak 64.

(5) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(6) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjeno - povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(7) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 4. ove Odluke.
(3) Otvorena i nenatkrivena parkirališta je na vlastitoj građevnoj čestici moguće smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Sve parkirališne i manipulativne kolne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama“. 5.2. uVjETi GraDnjE, rEKonSTruKCijE i oprEManja KoMunaLnE inFraSTruKTurnE MrEžE i naČin priKLjuČiVanja KućniH inSTaLaCija
Članak 67.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu je potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice.
(3) Ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(4) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Ostali akti u ovom izdanju (131)