GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 16

SGMŽOpćina Mala Subotica · 1. listopada 2021. · KLASA 022- · URBROJ 2109/10-02-21-1

Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Mala Subotica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3933

Članak 4.

Tablica 49: Spremnost operativnih kapaciteta Stožer Vatrogastvo HCK HGSS CZ Vrlo niska 4 spremnost niska 3 spremnost Visoka 2 X spremnost Vrlo visoka 1 X X X spremnost 3) Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta. Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta procijenjena je visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini. Tablica 50: Spremnost operativnih i komunikacijskih sustava Povjerenici Pravne Udruge Koordinatori Sveukupno CZ osobe X X X X X Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Područje reagiranja „Potres“ – zaključak Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite za područje Općine Mala Subotica u području reagiranja i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se s visokom spremnošću. Tablica 51: Zbirni pregled područja reagiranja operativnih snaga u potresu Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost Stanje mobilnosti op.

Članak 4.

operativnih kapaciteta sustava CZ i stanje Sveukupno kapaciteta komunikacijskih kapaciteta X X X Stranica 3934 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. 5.1.7. Matrice rizika u slučaju potresa Vjerojatnost pojave rizika Za svaki identificirani rizik vjerojatnost/frekvencija podijeljena je u 5 kategorija. Tablica 52: Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost/Frekvencija Kategorija Posljedice Kvalitativno Vjerojatnost 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1-5% 3 Umjerene Umjerena 5-50% 4 Značajne Velika 51-98% 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije Iz navedenog vidljivo je da je vjerojatnost potresa od VII° po MSK ljestvici „Iznimno mala“ s obzirom na to da se u proteklih 138 godina nije desio niti jedan potres te jačine a iz povratnog period od 500 godina Općina Mala Subotica spada u VII°. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Posljedice na život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Ocjena Frekvencija vjerojatnosti 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 događaj u 20 do100 godina 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj u 1 do 2 godina 1 događaj godišnje ili češće Društvena stabilnost i politika Najvjerojatniji neželjeni događaj Posljedice na život i zdravlje ljudi 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3935 Gospodarstvo 5.1.8. Karte rizika Društvena stabilnost i politika Slika 6: Karta rizika za potres na području Općine Murska Subota Izvor podataka: http://geoportal.dgu.hr; Planovi i Procjene j.d.o.o.

Članak 4.

51. POPLAVA Dokumentacija i iskustva ekstremnih prirodnih pojava u prošlosti pokazuju da poplava značajno utječe na sve sfere života, na društvenu i gospodarsku stabilnost, pri čemu predstavlja značajno opterećenje za ekonomiju. Poplave su prirodne opasnosti koje mogu rezultirati gubicima ljudskih života, velikim materijalnim štetama, devastiranjem kulturnih dobara i štetama po okoliš. Iako pojavu poplave često nije moguće izbjeći, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. 5.2.1. Uvod u rizik s nazivom scenarija Područje Općine Mala Subotica karakterizira potok Trnava. Potok Trnava pripada slivu rijeke Mure. Malog je kapaciteta, uglavnom služi za odvodnju oborinskih voda, a ujedno je i glavni recipijent u koji se ulijevaju vode iz kanala Bošćaka, Murščaka i Turčišća. Stranica 3936 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. Na prostoru Općine Mala Subotica javljaju se poplave uzrokovane oborinama obilnijeg intenziteta te podizanjem razine podzemne vode. Naziv scenarija: Poplava izazvana izlijevanjem potoka Trnava i oborinskim vodama Grupa rizika: Poplava Rizik: Plavljenje dijelova naseljenih mjesta Radna skupina: Povjerenstvo za izradu procjene rizika od velikih nesreća Općine Mala Subotica Sudionici u izradi Procjene rizika sukladno točci 9. Procjeni rizika od velikih nesreća Općine Mala Subotica Opis scenarija: Uslijed ekstremnih oborina u gornjem toku Potoka Trnava te zbog nemogućnosti potoka da zbog visokog vodostaja prihvati dotok vode iz kanala Bošćaka, Murščaka i Turčišća, dolazi do izlijevanja u donjem toku potoka Trnave i plavljenja dijela naselja Mala Subotica, Piškorovec, Držimurec, Strelec i Palovec.

Članak 4.

5.2.2. Utjecaj na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor kritične infrastrukture X Energetika (proizvodnja, akumulacija i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, informacijski sustavi, prijenos podataka, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet u unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 5.2.3. Kontekst Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je po sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka. Nositelj obrane od poplava je Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo koje usklađuje politiku obrane od poplava, a mjere obrane od poplava na vodama provode Hrvatske vode22. Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava23, Općina Mala Subotica spada u Sektor A – Mura i gornja Drava:

Članak 4.

• Branjeno područje 21, Područje malog sliva Trnava Prostor koji pokriva teritorij Općine Mala Subotica pripada dvama slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Područjem Općine ne teče ni jedna rijeka, a značajniji vodotok je potok Trnava (puni naziv Trnava Murska). Potok Trnava pripada slivu rijeke Mure. Malog je kapaciteta, uglavnom služi za odvodnju oborinskih voda, a ujedno je i glavni recipijent u koji se ulijevaju vode iz kanala Bošćaka, Murščaka i Turčišća. Vodotoci Potok Trnava Opasnost od poplava prijeti od potoka Trnave. Potok Trnava je bujičnog karaktera, u nizinskom dijelu toka ima popratne nasipe kojima se kod pojave vodnih valova viših povratnih perioda (50 i 100 g. VV) štite okolna naselja od plavljenja. U slučaju pojave vodnih valova viših povratnih perioda od 100 godina VV najvjerojatnije će doći do prelijevanja nasipa i plavljenja okolnog terena. Slika 7: Dionica obrane od poplava A 21.2. potok Trnava Murska Izvor podataka: Hrvatske vode, ožujak 2014. Dionica obuhvaća lijevu i desnu obalu potoka Trnava Murska. Cijela dionica je dužine 46,9 km, regulirani dio je od ušća uzvodno do 36+422 km te je kao takva glavni recipijent I. reda obrane Međimurja od velikih voda. Ima svoje obostrano popratne nasipe kod ušća u rijeku Muru koji su se usklađivali kod same izrade murskim nasipima, kako ne bi došlo do prelijevanja usporne vode Mure i usporni nasipi kod Nedelišća. Veći brdski pritoci su Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Hrebec te nizinski veći kanali Lateralni kanal, Boščak i Murščak.

Članak 4.

Slaba mjesta na dionici - Drveni most Strelec – polje pkm 14+733 zbog stupa koji se nalazi na sredini korita potoka Trnave gdje dolazi do začepljenja i uspora vodotoka, gdje može doći do izlijevanja vode iz korita potoka Trnave te plavljenja naselja Držimurec-Strelec i njihovih poljoprivrednih površina. - Od cestovnog mosta Mala Subotica – Belica pkm 18+628 nizvodno cca 300 m, na desnoj strani nasipa u 22 Državni plan obrane od poplava NN 84/10;. 23 Provedbeni plan obrane od poplave BP Sektor A-Mura i Gornja Drava BP 21 Područje malog sliva Trnava 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3937 potezu od 50 metara došlo je do ulegnuća krune nasipa u visini od 0,5 m, gdje može doći do izlijevanja vode iz korita potoka Trnave te plavljenja naselja Mala Subotica - U visini naselja Piškorovec slaba protočnost potoka Trnava uslijed nakupljanja smeča što može uzrokovati izlijevanje vode. - kao slabo mjesto na dionici pokazali su se i neispravni „Zečji poklopci“ u naselju Palovcu koji se ne zatvaraju te se visoke vode vraćaju kroz njih i plave okolno područje - Problem upojnih bunara i plavljenje podzemnih voda u Maloj Subotici također se pokazuje kao slabo mjesto na dionici, odnosno kao problem koji dovodi do plavljenja okolnog područja jer se prispjela voda, zbog slabe upojnosti postojećih bunara širi u prostor. Slika 8: Slaba mjesta na dionici Izvor podataka: Hrvatske vode, ožujak 2014. Pregled ugroženih naselja od potoka Trnave s brojem stanovnika U slučaju izlijevanja potoka Trnave moglo bi biti ugroženo 20-tak stambenih građevina u naselju Mala Subotica te po 10- tak u naseljima Piškorovec, Držimurec, Strelec i Palovec.

Članak 4.

Mogućnost plavljenja poljoprivrednih površina u spomenutim naseljima ugroženim od poplava na kritičnim mjestima. Redovitim održavanjem, tehničkim čišćenjem i košnjom vodotoka može vodni sustav funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava te time i bez ugrožavanja stanovništva, gospodarskih objekata i prometnica. 5.2.4. Uzrok Poplave su pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: • poplave nastale zbog jakih oborina, • poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, • poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, • poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. S obzirom na vrijeme formiranja vodenog vala poplave se mogu razvrstati na: • mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, • bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, • akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata. Uzrok poplava koje nastaju izlijevanjem potoka Trnava, u pravilu su ekstremne oborine u slivu te dotok velikih količina vode na prostor općine Mala Subotica, ali i nemogućnosti da zemljište prihvati oborinske vode uslijed ekstremnih oborina na području Općine i susjednih JLS.

Članak 4.

5.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći U slučaju pojave vodnih valova viših povratnih perioda od 100 godina VV najvjerojatnije će doći do prelijevanja nasipa i plavljenja okolnog terena. Zbog višednevnih obilnih kiša u gornjem toku potoka Trnava, velike količine vode se spuštaju prema donjem toku, koji prolazi područjem Općine Mala Subotica, te zbog konfiguracije terena koji dozvoljava širenje prispjelih količina vode u prostor dolazi do plavljenja nižih nenaseljenih područja Općine Mala Subotica. Potok Trnava Murska izvire na brežuljkastom području sjeverozapadnog dijela Međimurske županije kod naselja Vukanovec u Općini Gornji Mihaljevec. Potok Trnava je glavni recipijent za odvodnju površinskih i podzemnih voda svog nizinskog dijela te voda bujičnih potoka Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Knezovec, Hrebec, Brezje, Borščak, Murščak, Korenatica, Sratka, Kopenec i dr. S obzirom na prekomjernu količinu padalina koja je specifična za jesen i zimu te na činjenicu da Trnava cijelim svojim tokom skuplja veće količine vode, može doći do opterećenja zaštitnih nasipa i izlijevanja Trnave te dizanja razine podzemne vode. Srednja godišnja količina padalina iznosi oko 900 mm. Najmanje oborina padne u siječnju i veljači. Oborine padaju u oko 115 do 140 dana, odnosno 30-40% dana u godini. S obzirom na mjesečnu učestalost oborinskih dana najvarijabilniji je studeni, a najstabilniji rujan. Stranica 3938 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. Slika 9: Srednja godišnja količina oborina na području Međimurske županije Izvor: DHMZ 5.2.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Obilne i intenzivne padaline koje u dužem periodu mogu zasititi tlo i vodotoke te uzrokovati dizanje razine podzemne vode. Poplave na području Općine Mala Subotica nastaju radi pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i ekstremnih količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda. Najkritičniji mjeseci u godini su ožujak i travanj u vrijeme proljetnih kiša i topljenja snijega te rujan-listopad kada su česte i obilnije kiše.

Članak 4.

5.2.5. Opis događaja Kod jaćih oborina većeg intenziteta stvaraju se bujični tokovi. U svrhu izrade procjene rizika kao primjeri mogućih scenarija u ovom dokumentu, obrađuju se scenariji poplava uzrokovanih povećanom količinom oborina za vremensko razdoblje od 2 dana (najvjerojatniji neželjeni događaj) i za vremensko razdoblje od 4 dana (događaj s najgorim mogućim posljedicama). Područje Općine Mala Subotica ugrožava potok Trnava. U mjesecu rujnu 2014. godine zabilježene su velike količine oborina diljem RH. Prema podacima glavne meteorološke postaje Čakovec, mjerodavne za analizirano područje, najkišovitiji rujan u povijesti je zabilježen 2014. godine sa 290,7 mm padalina. Tijekom kraćeg kišnog perioda i povećanih količina oborina na području Općine Mala Subotica dolazi do saturacije tla vodom i dizanja razine podzemne vode koje prijete plavljenju podrumskih i prizemnih prostorija obiteljskih kuća i gospodarskih objekata na području Općine Mala Subotica. Sličan scenarij se dogodio 13. i 14. rujna 2014. godine kada je provedena obrana od poplave na potoku Trnava. U obrani od poplave sudjelovalo je cca 50 članova DVD-ova s područja Općine, postrojba civilne zaštite, te 400-tinjak građana. Stanovnici Općine Mala Subotica uzbunjeni su sirenama DVD-a Mala Subotica uz obilazak naselja Mala Subotica, Palovec i Strelec pri čemu su građani pozvani putem razglasa Općine Mala Subotica. Zbog ekstremno velike količine padalina u 2 dana potok Trnava je cijelim svojim tokom dostigao povijesno najvišu točku. Tolika razina voda potoka Trnave, nikada još nije viđena.

Članak 4.

5.2.5.1. Posljedice U slučaju izlijevanja potoka Trnave moglo bi biti ugroženo 20-tak stambenih građevina u naselju Mala Subotica te po 10- tak u naseljima Piškorovec, Držimurec, Strelec i Palovec. Moguće je plavljenje poljoprivrednih površina u spomenutim naseljima ugroženim od poplava na kritičnim mjestima. 5.2.5.1.1. Posljedice na život i zdravlje ljudi Na području Općine živi 4 736 stanovnika po zadnjem popisu stanovništva. Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazat će se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.24 Procjenjuje se da bi prema najgorem slučaju bilo ugroženo oko 15 stanovnika. Prema dosadašnjem iskustvu u proteklih 10 godina nije bilo potrebe za evakuacijom, zbrinjavanjem ili sklanjanjem stanovništva uslijed poplava potoka Trnava ili njenih pritoka. Tablica 53: Posljedice na život i zdravlje ljudi Kriterij-broj st. Kategorija Posljedice odabrano 4 736 % st. 1 Neznatne *<0,001 0,05 0,001- 2 Malene 0,19 0,004 0,0047- 3 Umjerene 0,52 0,011 0,012- 4 Značajne 1,66 0,035% Više 5 Katastrofalne 0,036> od X 1,70 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLS. 5.2.5.1.2. Posljedice na gospodarstvo Posljedice po gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Štete se prikazuju u odnosu na proračun Općine Mala Subotica a sukladno Prilogu III Smjernica Međimurske županije. Uslijed plavljenja potoka Trnave nije bilo proglašenja elementarne nepogode već su štete individualne i odnose se na plavljenja poljoprivrednih površina te podrumskih prostorija i dvorišta nekoliko kuća.

Članak 4.

Procijenjena šteta u gospodarstvu može biti: • izravna koja se u ovom slučaju procjenjuje kroz štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, trošak sanacije i troškovi spašavanja kroz uključivanje Operativnih snaga CZ (prije svega vatrogastva) 24 Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3939 • neizravnana koja se u ovom slučaju ne procjenjuje jer nema manifestacija posljedica u smislu Priloga III Smjernica. Iskustva iz 2014. i ranijih godina potvrđuju da se kao posljedica eventualnog plavljenja poljoprivrednih površina pojavljuje šteta u visini od oko 170 000 kn do 800 000 kn što je između 1 - 5% proračuna Općine Mala Subotica. Stoga se posljedice po gospodarstvo procjenjuju kao malene. Tablica 54: Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo Kriterij štete u% Kategorija Posljedice odabrano proračuna JLS 1 Neznatne 0,5-1% 2 Malene 1-5% X 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% 5.2.5.1.3. Posljedice po društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to: • štete na kritičnoj infrastrukturi- nisu zabilježene. Tablica 55: Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-štete na kritičnoj infrastrukturi Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-kritična infrastruktura Kriterij štete Kategorija Posljedice u% proračuna odabrano JLS 1 Neznatne 0,5-1% X 2 Malene 1-5% 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% • Štete na ustanovama/građevinama javnog i društvenog značaja nisu zabilježene.

Članak 4.

Tablica 56: Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-štete na građevinama od društvenog značaja Štete na građevinama od društvenog značaja Kriterij štete Kategorija Posljedice u% proračuna odabrano JLS 1 Neznatne 0,5-1% X 2 Malene 1-5% 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% Podaci prikazani zbirno za društvenu stabilnost i politiku su prikazani u sljedećoj tablici. Tablica 57: Zbirni prikaz za društvenu stabilnost-poplave Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X X X 2 3 4 5 5.2.5.2. Podaci, izvori i metode izračuna Izvor podataka za poglavlje „Poplave“ su: • Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Mala Subotica, 2017. • Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković • Hrvatske vode- Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor A- Mura i Gornja Drava, Branjeno područje 21: Područje malog sliva Trnava, Hrvatske vode, ožujak 2014. • Popis stanovništva 2011. • Općina Mala Subotica. 5.2.6. Analiza na području reagiranja-poplava 1) Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i Upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti, čelnih osoba za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, stožera civilne zaštite te koordinatora na lokaciji. Spremnost navedenih operativnih kapaciteta po odgovornosti, osposobljenosti te uvježbanosti procijenjena je visokom.

Članak 4.

Tablica 58: Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 2) Spremnost operativnih kapaciteta25 Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na temelju operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Spremnost operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim parametrima: • popunjenost ljudstvom, • spremnost zapovjedništva, • osposobljenosti i uvježbanosti ljudstva i zapovjednog osoblja, • opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima, • vremenu mobilizacijske spremnosti, • samodostatnosti te logističkoj potpori. 25 Detaljan izračun spremnosti nalazi se u poglavlju 7.2.2. Stranica 3940 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. Operativni kapaciteti/snage sustava CZ su: • Stožer CZ • Operativne snage vatrogastva • Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa (HCK) • Operativne snage Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS) • Udruge • Povjerenici CZ • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe u sustavu CZ. Spremnost Stožera CZ u slučaju poplava: Stožer civilne zaštite Općine Mala Subotica se sastoji od načelnika Stožera, zamjenika načelnika Stožera te 12 članova. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Stožer civilne zaštite Općine Mala Subotica je osposobljen za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Članovi stožera upoznati su sa mob zborištem i načinom pozivanja (Planom pozivanja Stožera CZ).

Članak 4.

Razina spremnosti Stožera civilne zaštite Općine Mala Subotica procijenjena je visokom razinom spremnosti. Tablica 59: Spremnost Stožera CZ Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost vatrogastva u slučaju poplava: Na području Općine djeluju sljedeća dobrovoljna vatrogasna društva: • DVD Mala Subotica, • DVD Palovec, • DVD Držimurec-Strelec i • DVD Sveti Križ. Procjena spremnosti snaga vatrogastva, temelji se na opremljenosti i učinkovitosti u obavljanju redovnih djelatnosti za koje su osnovani. Isti imaju potreban broj operativnih vatrogasaca, a oprema se kontinuirano nabavlja sukladno ustroju i obnavlja postojeća. Spremnost vatrogastva s obzirom na brojnost, uvježbanost i opremljenost procijenjena je vrlo visokom, uz nastavak stalne educiranosti i osposobljavanja članstva za postupanje u slučaju poplava, te nabavke specijalizirane opreme za djelovanje u slučaju poplava. Tablica 60: Spremnost operativnih snaga vatrogastva Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 X Spremnost HCK-GDCK Čakovec u slučaju poplava: Operativne snage Crvenog križa su snaga koja se i u redovnoj djelatnosti bavi zaštitom i spašavanjem ljudi. Procjena spremnosti Hrvatskog Crvenog križa, temelji se na opremljenosti i učinkovitosti u obavljanju redovnih djelatnosti za koje su osnovani. Spremnost HCK-a obzirom na brojnost, uvježbanost i opremljenost procijenjena je vrlo visokom. Tablica 61: Spremnost HCK Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 X Spremnost HGSS –stanica Čakovec u slučaju poplava:

Članak 4.

Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) su snaga koja se i u redovnoj djelatnosti bavi zaštitom i spašavanjem ljudi. Procjena spremnosti HGSS-a temelji se na opremljenosti i učinkovitosti u obavljanju redovnih djelatnosti za koje su osnovani. Spremnost HGSS-a obzirom na brojnost, uvježbanost i opremljenost procijenjena je vrlo visokom. Tablica 62: Spremnost HGSS Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 X Spremnost udruga u slučaju poplava: Udruge građana kao što su izviđači, sportske udruge, lovačka društva, radioamateri i drugi, od interesa su za sustav civilne zaštite i to uglavnom na lokalnim razinama koje nemaju dovoljno kapaciteta iz drugih kategorija operativnih snaga više razine spremnosti. Na području Općine djeluju udruge koje se mogu uključiti u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite: • Lovačko društvo „Prepelica“ • ŠRU Šaran Mala Subotica • ŠRD Linjak Palovec • ŠRU Klen, Držimurec - Strelec • ŠRD Diver, Podbrest - Sveti Križ. S obzirom na to da će se isti uključivati u aktivnosti koje i inače rade u normalnom funkcioniranju za pretpostaviti je da je njihova spremnost visoka. Tablica 63: Spremnost udruga Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost povjerenika CZ u slučaju poplava: Općina Mala Subotica nema oformljenu postrojbu civilne zaštite. Za potrebe civilne zaštite Općina ima imenovano 18 povjerenika CZ i 18 zamjenika povjerenika. Povjerenici civilne zaštite imaju izuzetno važnu ulogu, kako u preventivi, tako i tijekom djelovanja cjelovitog sustava civilne zaštite u velikim nesrećama.

Stranica 3941

Članak 4.

1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3941 Spremnost povjerenika procijenjena je visokom obzirom da su isti upoznati sa zadaćama ali nisu do sada uvježbavali postupke u slučaju poplava. Tablica 64: Spremnost povjerenika CZ Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost koordinatora u slučaju poplave: Na području Općine nema imenovanih koordinatora na lokaciji. Spremnost koordinatora procijenjena je vrlo niskom obzirom da su isti upoznati sa zadaćama, ali nisu upoznati sa zadaćama i postupcima u slučaju poplava. Tablica 65: Spremnost koordinatora na lokaciji Vrlo niska spremnost 4 X Niska spremnost 3 Stožer Vatrogastvo HCK HGSS CZ Vrlo niska 4 spremnost niska 3 spremnost Visoka 2 X spremnost Vrlo visoka 1 X X X spremnost 3) Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta. Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta procijenjena je vrlo visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini. Tablica 68: Spremnost operativnih i komunikacijskih sustava Vrlo niska spremnost 4 Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost pravnih osoba u slučaju poplava:

Članak 4.

Procjena spremnosti pravnih osoba od interesa za sustav CZ Općine koje je svojom odlukom odredio načelnik, temelji se na opremljenosti i učinkovitosti istih u obavljanju redovnih djelatnosti za koje su osnovani. Spremnost pravnih osoba procijenjena je visokom. Tablica 66: Spremnost pravnih osoba Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 Spremnost operativnih kapaciteta, uzimajući u obzir sve sudionike ocjenjuje se visokom (zbroj ocjena za 8 sudionika je 15 što u prosjeku iznosi 1,87). Tablica 67: Spremnost operativnih kapaciteta Povjerenici Pravne Udruge Koordinatori Sveukupno CZ osobe X X X X X Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 X Područje reagiranja „Poplava“ – zaključak Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite za područje Općine Mala Subotica u području reagiranja i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se s visokom spremnošću. Tablica 69: Zbirni pregled područja reagiranja operativnih snaga u poplava Spremnost Stanje mobilnosti op. operativnih kapaciteta sustava CZ i stanje Sveukupno kapaciteta komunikacijskih kapaciteta X X X Stranica 3942 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. 5.2.7. Matrice rizika u slučaju poplava Vjerojatnost pojave rizika Za vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimat će se samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna JLP(R)S-a. Neće se uzimati u razmatranje vjerojatnost svake poplave bez ikakve materijalne štete već samo vjerojatnost onog događaja koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti.27 To konkretno za Općinu Mala Subotica znači svi događaji koji uzrokuju štetu od 85 000 kn i više.

Članak 4.

Događaj s najgorim mogućim posljedicama Tablica 70: Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost / Frekvencija Ocjena Kategorija Posljedice Kvalitativno vjerojatnosti Vjerojatnost Frekvencija 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godina X >98% 1 događaj godišnje ili češće Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije Iz navedenog vidljivo je da je vjerojatnost poplave s najgorim mogućim posljedicama „Velika“. Posljedice na život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika Najvjerojatniji neželjeni događaj Tablica 71: Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost / Frekvencija Ocjena Kategorija Posljedice Kvalitativno vjerojatnosti Vjerojatnost Frekvencija 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godina >98% 1 događaj godišnje ili češće 26 Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije 26 Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3943 Iz navedenog vidljivo je da je vjerojatnost poplave kao Najvjerojatniji neželjeni događaj „Umjerena“, obzirom da se u proteklih 10 godina izvršilo uređenje toka potoka Trnava i kontinuirano se vrši uređenje korita pojedinih pritoka, pogotovo na mjestima gdje je utvrđena mogućnost izlaska iz korita.

Članak 4.

Posljedice na život i zdravlje ljudi Gospodarstvo 5.2.8. Karte rizika Društvena stabilnost i politika Slika 10: Karta rizika za poplavu na području Općine Mala Subotica Izvor podataka: http://geoportal.dgu.hr; Planovi i Procjene j.d.o.o. Stranica 3944 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. 5.3. POPLAVA IZAZVANA PUCANJEM BRANE ILI NASIPA HE ČAKOVEC 5.3.1. Uvod u rizik s nazivom scenarija Naziv scenarija: Širenje poplavnog vala zbog nastanka otvora u nasipu HE Čakovec Grupa rizika: Poplava Rizik: Poplava izazvana pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec Radna skupina: Radna skupina za izradu procjene rizika od velikih nesreća Općine Mala Subotica Sudionici u izradi Procjene rizika sukladno točci 9. Procjene rizika od velikih nesreća Mala Subotica Opis scenarija: Uslijed popuštanja nasipa na HE Čakovec i izlijevanja velike količine vode dolazi do širenja poplavnog vala u prostor i kretanje u smjeru Male Subotice. Do naselja Sveti Križ vodeni val bi došao za oko 15 minuta i iznosio bi oko 0,1 m. Na području Republike Hrvatske, na dionici toka rijeke Drave od granice s Republikom Slovenijom do ušća rijeke Mure u Dravu izgrađene su tri hidroelektrane: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava ukupne instalirane snage 237 MW i srednje godišnje proizvodnje električne energije 1279 GWh. Hidroelektrane su derivacijske i niskotlačne s akumulacijama za potpuno dnevno i djelomično tjedno uređenje dotoka. Osim za proizvodnju električne energije hidroelektrane služe u zaštiti od poplava, vodoopskrbi, te u rekreativne i športske svrhe.

Članak 4.

Slika 11: Shematski prikaz hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi27 Izvor podataka: Studija „Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja visokih brana u RH Hidroelektrana Čakovec energetski koristi dionicu toka rijeke Drave od Varaždina do Otoka, a puštena je u rad 1981. godine. Izgradnjom armiranobetonske brane kod Šemovca i izgradnjom obodnih nasipa u ukupnoj dužini od 22 km formirana je akumulacija čiji volumen kod kote normalnog uspora 168,00 m n.m. iznosi 51,6 x 106 m 3. Instalirani protok HE Čakovec iznosi 500 m3 /s. Glavni građevinski objekti u sastavu hidroelektrane Čakovec su: • obodni nasipi akumulacije, • brana koja se sastoji od betonskog i nasutog dijela, 27 Izvor podataka: Hrvatske vode, Studija „Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja visokih brana u RH” • dovodni kanal s ulaznom građevinom, strojarnica i odvodni kanal. Razrađene su varijante mogućih scenarija i prema istima su razrađene posljedice po okolinu u slučaju akcidenta s HE Čakovec. Tablica 72: Razrađene varijante mogućih scenarija u slučaju akcidenta s HE Čakovec Izvor podataka: Studija „Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja visokih brana u RH 5.3.2. Utjecaj na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor kritične infrastrukture X Energetika (proizvodnja, akumulacija i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, informacijski sustavi, prijenos podataka, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

Članak 4.

X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet u unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3945 Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 5.3.3. Kontekst HE Čakovec je derivacijska brana s umjetnim (akumulacijskim) jezerom za dnevno i djelomično tjedno uređenje dotoka. Uz HE Čakovec se nalazi mala hidroelektrana Čakovec (MHE Čakovec) koja ima jedan cijeli agregat snage 1,1 MW iz 1982. i Mini hidroelektrana Čakovec (MHE Čakovec) koja ima jednu malu Kaplanovu turbinu snage 0,34 MW iz 1983. godine. Akumulacijsko jezero HE Čakovec ima površinu od 10,5 km2, dužinu 8,7 km sa prosječnom širinom od 1,4 km te ukupnom zapremninom kod srednjeg protoka od 8 m3 /h. Akumulacija je formirana šljunčanim obodnim nasipima koji su s unutarnje strane obloženi s asfaltbetonskom vodonepropusnom oblogom dok su s vanjske strane humusirani i zatravljeni. Uz obodne nasipe izvedeni su drenažni jarci čija je uloga regulacija razine podzemne vode u zaobalju. Na kraju drenažnog jarka izrađena je mala hidroelektrana (MHE Čakovec), koja koristi procjedne vode iz akumulacije u lijevo zaobalje, za proizvodnju električne energije.

Članak 4.

Na završetku akumulacijskog jezera izgrađena je nasuta brana kojom je pregrađeno staro korito rijeke Drave te armirano-betonska pokretna brana čija je uloga ispuštanje velikih voda rijeke Drave. Strojarnica HE Čakovec sadrži dva agregata ukupne snage 75,9 MW kroz koje protječe maksimalni protok od 500 m3 /s., dijeli derivacijski kanal na dva dijela, na dovodni i odvodni. Dovodni kanal trapeznog presjeka dužine 2 km formiran je nasipima visine od 13, 5 metara. Nasipi dovodnog kanala izgrađeni su od šljunka, a s unutarnje strane je obložen asfalt-betonskom vodonepropusnom oblogom, a s vanjske strane je humusiran i zatravljen. Odvodni kanal je izveden u usjeku sa dužinom od 7,2 km. Preko brane i dovodnog kanala izgrađen je cestovni most koji je u stalnoj upotrebi jer preko njega prolazi županijska cesta ŽC 2033 koja povezuje dvije županije, Varaždinsku i Međimursku. Preko odvodnog kanala HE Čakovec prolazi i autocesta A4. Obrana od poplava provodi se prema dokumentu “Operativni plan za obranu od poplava rijeke Drave i njenih pritoka na području Varaždinske županije” od listopada 2001. izrađen od Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, Vodnogospodarski odsjek Varaždin i “Pogonskim pravilima” pogona HE Proizvodnog područja HE Sjever, Varaždin od 15 siječnja 1999. izrađenih od Elektroprojekta d.d. Zagreb. 5.3.4. Uzrok HE Čakovec dio je objekata proizvodnog Područja HE Sjever, koju čine HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava i smještena je uz tok rijeke Drave. Teren je nizinski. S obje strane objekata prostiru se obradive poljoprivredne površine uz nešto šumskog područja kao i velika naselja te su time ta područja najugroženija od poplavnog vala u slučaju rušenja brana.

Članak 4.

Elementarne nepogode koje mogu ugroziti objekte hidroelektrane mogu biti: • protoke na pojedinim dionicama sustava HE Sjever za koje Hrvatske vode proglašavaju izvanredno stanje obrane od poplava prema Državnom planu obrane od poplave, • jaki vjetrovi koji mogu stvarati valove na akumulaciji i koji se mogu prelijevati preko krune nasipa akumulacije i tako razarajuće djelovati. Zbog činjenice da su objekti Proizvodnog područja HE smješteni na velikom području dužine cca 60 km (HEV cca 20 km, HEČ cca 20 km, HED cca 20 km) teško ih je imati pod stalnom kontrolom, a još ih je teže štititi. Veći dio objekata je od vitalne važnosti (akumulacije s branama, dovodni i odvodni kanali te strojarnice s rasklopnim postrojenjima). Samo su ograđeni prostori brana i strojarnica djelomično štićeni i kontrolirani video nadzorom. Sve ostalo je izvan tog nadzora. S obzirom da su objekti izgrađeni na ravničarskom terenu, razina vode uzdignuta je iznad razine terena pa postoji velika opasnost u slučaju rušenja istih. Do oštećenja nasipa i postrojenja može doći diverzijom ili prirodnim katastrofama (veliki nagli dotok vode, jako nevrijeme s olujnim vjetrom, potres i sl.). Temeljem podataka dobivenih od HEP-PP HE Sjever Varaždin, a vezano na potresna opterećenja objekata HE Čakovec, isti su projektirani na potres jačine 9 stupnjeva MCS ljestvice.28 5.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Veliki nagli dotok vode, jako nevrijeme s olujnim vjetrom, potres i sl. mogu dovesti do oštećenja brane HE Čakovec. Za najvjerojatniji mogući izvanredni događaj uzrok može biti ljudski faktor, poremećaji tehnološkog procesa i prirodne nepogode jačeg intenziteta, a za najgori mogući slučaj uzrok može biti namjerno razaranje.

Članak 4.

5.3.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Oštećenjem ili razaranjem brane došlo bi do proboja vode i do izlijevanja vodene mase prema okolici. Ovakav razvoj događaja imao bi za posljedicu ugrožavanje okolnih naselja i života stanovništva, nemogućnost proizvodnje električne energije, zbog prekida rada HE Čakovec. Do oštećenja može doći diverzijom ili prirodnim katastrofama (veliki nagli dotok vode, jako nevrijeme s olujnim vjetrom, potres i sl.). 5.3.5. Opis događaja Područje maksimalnog plavljenja je anvelopa velikog broja međusobno nezavisnih proboja, jer se nasipi u duljini od 500 m mogu srušiti na više različitih mjesta. Zbog velikog opsega na fizikalnom modelu nisu ispitane sve moguće varijante rušenja, ali se na osnovi 11 ispitanih varijanti moglo procijeniti koje bi područje bila anvelopa svih mogućih rušenja. Može se procijeniti da se potencijalno područje plavljenja prema sjeveru ne bi širilo dalje od ceste Čakovec-Prelog, iako postoji mogućnost da dođe do prelijevanja te prometnice i širenja poplavne zone do pruge Čakovec-Kotoriba. S južne strane granica ugroženog područja je cesta Varaždin-Trnovec i pruga Varaždin-Ludbreg. Poplavni valovi se šire znatnije u sjevernom zaobalju, dok je južno plavljeno u nešto užoj zoni. Širina plavljenog područja sjevernog zaobalja doseže 7 km, dok širina južnog zaobalja nije veća od 4-5 km. Sjeverno zaobalje Zaobalje sa sjeverne strane je ugroženo sve do područja Ivanovca, te dalje duž ceste prema Prelogu. Širina poplavnog područja je najviše 7 km. Najugroženije je mjesto Otok, a cjelokupno područje se plavi u prvom satu nakon rušenja.

Članak 4.

Najnepovoljnija varijanta rušenja za područje sjevernog zaobalja je rušenje sjevernog akumulacijskog nasipa na mjestu 28 Izvor podataka: HEP-PP HE Sjever Stranica 3946 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. oko 4 km uzvodno od čvora zahvata. Na ovom području ugrožena su sljedeća naselja: Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec, Totovec, Ivanovec, Vularija, Orehovica, Dravski Križ, Podbrest, Otok i Prelog. Proboj strojarnice ne ugrožava veliko područje zbog malog volumena vode akumulirane u derivacijskom kanalu. U pogledu brzina propagacije vodnih valova njihov iznos na najvećem dijelu područja nije toliki da bi se izazvala rušenja objekata. Područja u kojima bi moglo doći do rušenja objekata su područja neposredno uz akumulacijske i derivacijske nasipe u širini koja nije veća od 1 km. Iza mjesta proboja val se prostorno širi uz opadanje visine i brzine čela vala. Slika 12: Područje maksimalnog plavljenja nizvodno od akumulacije HE Čakovec29 Izvor podataka: HEP Varaždin Na području Općine Mala Subotica, u slučaju izbijanja najvjerojatnijeg neželjenog događaja bila bi plavljeno naselje Sveti Križ. U naselju Sveti Križ stanuje 410 stanovnika, od čega bi bilo plavljeno od 20% područja naselja. 5.3.5.1. Posljedice Može se procijeniti da se potencijalno područje plavljenja prema sjeveru ne bi širilo dalje od ceste Čakovec-Prelog, iako postoji mogućnost da dođe do prelijevanja te prometnice i širenja poplavne zone do pruge Čakovec-Kotoriba. Na području Općine Mala Subotica, u slučaju izbijanja najvjerojatnijeg neželjenog događaja bila bi plavljeno naselje Sveti Križ. U naselju Sveti Križ stanuje 410 stanovnika, od čega bi bilo plavljeno od 20% područja naselja.

Članak 4.

No, obzirom da je visina poplavnog vala mala (oko 0,1 m), razornost poplavnog vala je mala jer se naselje Sveti Križ nalazi na njegovom kraju i uglavnom je plavljeno poljoprivredno zemljište, te neće biti bitnih posljedica po stanovništvo ili objekte na području naselja. 5.3.5.1.1. Posljedice na život i zdravlje ljudi Na području Općine živi 4 736 stanovnika po zadnjem popisu stanovništva. Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazat će se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.30 Procjenjuje se da bi prema najgorem slučaju bilo ugroženo oko 30-tak stanovnika. No, obzirom da je visina poplavnog vala mala (oko 0,1 m), razornost poplavnog vala je mala jer se naselje Sveti Križ nalazi 29 Izvor podataka: Studija „Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja visokih brana u RH 30 Izvor podataka: Smjernice Međimurske županije na njegovom kraju i uglavnom je plavljeno poljoprivredno zemljište pa neće biti bitnih posljedica po stanovništvo. Tablica 73: Posljedice na život i zdravlje ljudi Kriterij-broj st. Kategorija Posljedice 4 736 odabrano % st. 1 Neznatne *<0,001 0,05 X Malene 0,001- 2 0,19 0,004 Umjerene 0,0047- 3 0,52 0,011 Značajne 0,012- 4 1,66 0,035% Katastrofalne Više 5 0,036> od 1,70 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLS.

Članak 4.

5.3.5.1.2. Posljedice na gospodarstvo Posljedice po gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Štete se prikazuju u odnosu na proračun Općine Mala Subotica, a sukladno Prilogu III Smjernica Međimurske županije. Plavljenja uslijed proloma brane HE Dubrava izazvat će individualne štete koje se odnose na plavljenja poljoprivrednih površina te podrumskih prostorija i dvorišta nekoliko kuća. Procijenjena šteta u gospodarstvu može biti: • izravna koja se u ovom slučaju procjenjuje kroz štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, trošak sanacije i troškovi spašavanja kroz uključivanje operativnih snaga CZ (prije svega vatrogastva) • neizravna koja se u ovom slučaju ne procjenjuje jer nema manifestacija posljedica u smislu Priloga III Smjernica. Nastale štete kretat će se u visini od oko 170 000 kn do 800 000 kn što je između 1 - 5% proračuna Općine Mala Subotica. Stoga se posljedice po gospodarstvo procjenjuju kao malene. Tablica 74: Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo Kriterij štete u% Kategorija Posljedice odabrano proračuna JLS 1 Neznatne 0,5-1% 2 Malene 1-5% X 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% 5.3.5.1.3. Posljedice po društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to: • štete na kritičnoj infrastrukturi- nisu zabilježene. 1. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 3947 Tablica 75: Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-štete na kritičnoj infrastrukturi Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-kritična infrastruktura Kriterij štete Kategorija Posljedice u% proračuna odabrano JLS 1 Neznatne 0,5-1% X 2 Malene 1-5% 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% • Štete na ustanovama/građevinama javnog i društvenog značaja nisu zabilježene.

Članak 4.

Tablica 76: Posljedice po društvenu sigurnost i politiku-štete na građevinama od društvenog značaja Štete na građevinama od društvenog značaja Kriterij štete Kategorija Posljedice u% proračuna odabrano JLS 1 Neznatne 0,5-1% X 2 Malene 1-5% 3 Umjerene 5-15% 4 Značajne 15-25% 5 Katastrofalne >25% Podaci prikazani zbirno za društvenu stabilnost i politiku su prikazani u sljedećoj tablici. Tablica 77: Zbirni prikaz za društvenu stabilnost-poplave Ustanove/ građevine Kategorija Kritična javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X X X 2 3 4 5 5.3.5.2. Podaci, izvori i metode izračuna Izvor podataka za poglavlje „Poplave izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec“ su: • Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Mala Subotica, 2017. • Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković • „Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja ili prelijevanja visokih brana u Hrvatskoj“, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb, 2005., • Izvješće HEP Proizvodnja d.o.o., PP HE Sjever, Varaždin, svibanj 2017. godine, • Popis stanovništva 2011. • Općina Mala Subotica. 5.3.6. Analiza na području reagiranja-poplava izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec 4) Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i Upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti, čelnih osoba za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, stožera civilne zaštite te koordinatora na lokaciji. Spremnost navedenih operativnih kapaciteta po odgovornosti, osposobljenosti te uvježbanosti procijenjena je niskom s obzirom na to da za navedenu ugrozu nisu obavljene nikakve vježbe, pripreme niti edukacije, no s obzirom na to da se radi o veoma maloj plavljenoj površini bez ugrožavanja stanovništva te postupanja sličnog kao i u slučaju poplava potoka Trnava spremnost upravljačkih kapaciteta se ocjenjuje visokom razinom spremnosti.

Članak 4.

Tablica 78: Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 5) Spremnost operativnih kapaciteta31 Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na temelju operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Spremnost operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim parametrima: • popunjenost ljudstvom, • spremnost zapovjedništva, • osposobljenosti i uvježbanosti ljudstva i zapovjednog osoblja, • opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima, • vremenu mobilizacijske spremnosti, • samodostatnosti te logističkoj potpori. Operativni kapaciteti/snage sustava CZ su: • Stožer CZ • Operativne snage vatrogastva • Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa (HCK) • Operativne snage Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS) • Udruge • Povjerenici CZ • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe u sustavu CZ. 5.3.7. Spremnost Stožera CZ u slučaju poplava izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec: Stožer civilne zaštite Općine Mala Subotica se sastoji od načelnika Stožera, zamjenika načelnika Stožera te 12 članova. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim 31 Detaljan izračun spremnosti nalazi se u poglavlju 7.2.2. Stranica 3948 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. listopada 2021. nesrećama i katastrofama. Stožer civilne zaštite Općine Mala Subotica je osposobljen za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Članovi stožera upoznati su s mob zborištem i načinom pozivanja (Planom pozivanja Stožera CZ).

Članak 4.

Razina spremnosti Stožera civilne zaštite Općine Mala Subotica procijenjena je niskom razinom spremnosti s obzirom na to da za navedenu ugrozu nisu obavljene nikakve vježbe, pripreme niti edukacije. No, s obzirom na to da se radi o veoma maloj plavljenoj površini bez ugrožavanja stanovništva te postupanja sličnog kao i u slučaju poplava potoka Trnava spremnost Stožera CZ se ocjenjuje visokom razinom spremnosti. Tablica 79: Spremnost Stožera CZ Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 X Vrlo visoka spremnost 1 5.3.8. Spremnost vatrogastva u slučaju poplava izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec: Na području Općine djeluju sljedeća dobrovoljna vatrogasna društva: • DVD Mala Subotica, • DVD Palovec, • DVD Držimurec-Strelec i • DVD Sveti Križ. Procjena spremnosti snaga vatrogastva, temelji se na opremljenosti i učinkovitosti u obavljanju redovnih djelatnosti za koje su osnovani. Isti imaju potreban broj operativnih vatrogasaca, a oprema se kontinuirano nabavlja sukladno ustroju i obnavlja postojeća. Spremnost vatrogastva s obzirom na brojnost, uvježbanost i opremljenost procijenjena je vrlo visokom, uz nastavak stalne educiranosti i osposobljavanja članstva za postupanje u slučaju poplava, te nabavke specijalizirane opreme za djelovanje u slučaju poplava izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec. Tablica 80: Spremnost operativnih snaga vatrogastva Vrlo niska spremnost 4 Niska spremnost 3 Visoka spremnost 2 Vrlo visoka spremnost 1 X 5.3.9. Spremnost HCK-GDCK Čakovec u slučaju poplava izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Čakovec:

Ostali akti u ovom izdanju (94)