Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4287
Članak 128.
(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 129.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, plinske, prepumpne stanice elektroničke komunikacijske i druge slične građevine) mogu se graditi: - unutar građevinskih područja, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog, odnosno šumskog tla.
(2) kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnim dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4287 - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
Članak 129.
(5) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
Članak 129.
(7) slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine ek infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. prOmeTni susTaV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 130.
(1) prometna mreža na općinskom području je pretežito izgrađena.
(2) nove prometnice i druga cestovna infrastruktura smještaju se u prostor prema trasama utvrđenim kartografskim prikazima.
(3) ukoliko trase nisu predviđene grafički u kartografskim prikazima građevinskih područja, cestovna infrastruktura (ceste, kolni prilazi, biciklističke i pješačke staze i drugo) može se po potrebi trasirati i drugdje unutar funkcionalnih zona predviđenih za građenje visokogradnje, svugdje gdje je potrebno osigurati kolni pristup do građevnih čestica ili stranica 4288 - broj 20 “službeni Glasnik M na drugi način povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom.
(4) Gradnja na planiranim trasama cestovnih prometnica nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu na područjima na kojima nije utvrđena obveza izrade provedbenog prostornog plana, odnosno do usvajanja provedbenog prostornog plana ukoliko je posebnom odlukom utvrđena izrada provedbenog prostornog plana.
(5) planskim rješenjem provedbenog prostornog plana se pojedina planirana trasa cestovne prometnice može izmjestiti ili dijelom korigirati u odnosu na trasu danu u kartografskim prikazima građevinskih područja ovog plana, ukoliko se time postiže isti cilj povezivanja raznih dijelova građevinskih područja i/ili omogućava pristup u provedbenim prostornim planom planirano područje.
Članak 130.
(6) isključivo u slučaju iz prethodnog stavka, zemljište na kojem je u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja utvrđeno za trasiranje cestovne infrastrukture, može se provedbenim prostornim planom predvidjeti za drugu namjenu, te se isto ne smatra neusklađenošću s prostornim planom više razine, odnosno šireg područja.
Članak 131.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
Članak 132.
Članak 132.
(1) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za državnu cestu 25,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(2) priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(4) suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19).
Članak 133.
Članak 133.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
Članak 134.
(1) kod postojećih ulica unutar građevinskih područja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće, poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Članak 135.
Članak 135.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 136.
(1) svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 137.
Članak 137.
(1) preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - za dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na odgovarajućim udaljenostima prema tehničkoj normi - za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 138.
Članak 138.
(1) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („narodne novine“ broj 28/16).
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke.
(4) preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
Članak 139.
Članak 139.
(1) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze izvan uličnih koridora treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
Članak 140.
Članak 140.
(1) sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) unutar cestovnih koridora (unutar kolnika ili na drugi način) i na drugim odgovarajućim površinama unutar naselja mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.
Članak 141.
Članak 141.
(1) u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama / oznake i i k/ i izdvajanjem čestica uz kategorizirane ceste eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4289 iz površina obradivog tla /oznake p2, p3 i pŠ/ moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima za formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) iznimno, komercijalne elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon, se kao prateći sadržaj, mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju na javnim parkiralištima i javno dostupnim parkiralištima građevnih čestica drugih poslovnih namjena.
Članak 142.
Članak 142.
(1) izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake i i k/.
(3) slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
Članak 143.
Članak 143.
(1) svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka s javne prometne površine.
(3) u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.
Članak 144.
Članak 144.
(1) u slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s javne ceste ili s javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se stranica 4290 - broj 20 “službeni Glasnik M planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja.
Članak 145.
Članak 145.
(1) služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) u slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz čestici ne može riješiti drugačije.
Članak 146.
(1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj namjena građevine / parkirališnih koeficijent prostora ili garažnih mjesta na 1 pROiZvODnja i 0,50 1 zaposlenika sklaDiŠta po smjeni 2 uReDski 2,00 100 m2 pROstORi i korisnog tRGOvine prostora 3 usluGe i 4,00 100 m2 uGOstiteljstvO korisnog prostora 4 viŠenaMjenske 1,00 1 zaposlenika DvORane po smjeni i vjeRske 0,10 1 korisnika GRađevine 5 spORtske 0,15 1 gledatelja GRađevine 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 pReDŠkOlska 1,00 1 zaposlenika i ŠkOlska po smjeni naMjena 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRavstvena 1,00 1 zaposlenika naMjena po smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 8 staMbena 1,00 1 stan naMjena 9 sMjeŠtajni utvrđuje se ovisno o tuRistiČki kategorizaciji turističkog saDRžaji sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROblje utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.
Članak 146.
(3) kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(7) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(8) uslučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 147.
Članak 147.
(1) smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za stambene i/ili poslovne sadržaje potrebno je osigurati: - na istoj građevnoj čestici - na zasebnoj zemljišnoj čestici parkirališta ili garaže predviđenih za parkiranje u funkciji predmetne stambene i/ili poslovne zgrade, odnosno arhitektonskog kompleksa - na javnom parkiralištu u okolini, sukladno zasebnoj odluci Općine.
(2) parkiralište za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem zasebnog parkirališta za groblje ili višenamjenskog javnog parkirališta.
Članak 148.
Članak 148.
(1) parkirališta i/ili garaže izvedene na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M isti sadržaj prethodno ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 149.
(1) specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, a potrebno ih je smještati unutar gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake i i k/.
(2) parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. željeznički promet
Članak 150.
Članak 150.
(1) postojeću željezničku prugu za međunarodni promet M 501 / središče ob Dravi (R. slovenija) – Državna granica – Čakovec – kotoriba – Državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska)/ predviđeno je tehnički unaprijediti, uključujući izvedbu drugog kolosijeka.
(2) Za izgradnju planirane granične željezničke postaje sa terminalom za pretovar osigurava se prostor unutar zaštitnog koridora pruge, širine 100,0 m, 1.200,0 m istočno od prijelaza županijske ceste u Macincu preko željezničke pruge M 501.
(3) unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona / oznaka i i k/ može se predvidjeti izvedba industrijskih kolosijeka i odgovarajućih željezničkih teretnih terminala. 5.2.3. poštanski promet
Članak 151.
Članak 151.
(1) Za područje naselja Općine nedelišće je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40 000 Čakovec.
(2) ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.4. elektronički komunikacijski sustav
Članak 152.
(1) elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukture i poveznu opremu, radijske koridore i druge elemente sustava elektroničkih komunikacijskih sustava. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4291
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (eki) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.
Članak 153.
Članak 153.
(1) postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.
Članak 154.
Članak 154.
(1) smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih tv prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake i i k/.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera.
(3) unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(5) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.
Članak 155.
Članak 155.
(1) priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. stranica 4292 - broj 20 “službeni Glasnik M 5.3. enerGeTski susTaV 5.3.1. elektroenergetski sustav
Članak 156.
(1) na području Općine: - nalaze se dijelovi proizvodnog sustava hidroelektrana Hep-a, proizvodno područje sjever - akumulacija He Čakovec - druge građevine, odnosno sustavi za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom se na području Općine ne nalaze, niti se predviđa mogućnost njihove gradnje - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Oie), te povlaštenih proizvođača.
(2) uvjeti za smještaj i gradnju ostalih građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (Oie) i kogeneracije“.
Članak 157.
Članak 157.
(1) kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava područjem Općine prolaze: - Dv 110 kv /ts nedeljanec – ts lenti (R. Mađarska) / - Dv 110 kv /ts nedeljanec – ts Čakovec / - Dv 110 kv /He Čakovec – ts Čakovec / - Dv 35 kv /ts Čakovec – ts železna Gora/ - Dv 35 kv /ts Čakovec – ts ivanovec/.
(2) planirani je priključni Dv 2 x 110 kv ts Čakovec 110 kv ts nedeljanec – ts lenti (R. Mađarska).
(3) elektroenergetske sustave je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.
(4) Zaštitni pojas zračnih elektroenergetskih vodova: - nazivnog napona 110 kv iznosi 20,0 m obostrano od osi voda - nazivnog napona 35 kv iznosi 15,0 m obostrano od osi voda.
(5) Zaštitni pojas podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 3,0 m obostrano od osi voda.
(6) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.
Članak 158.
Članak 158.
(1) javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kv) i niskonaponske (0,4 kv) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica ts 10 (20)/0,4 kv.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
(3) transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima naselja niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju se izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (kRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.
Članak 159.
Članak 159.
(1) elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (kRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika
Članak 160.
Članak 160.
(1) područjem Općine prolaze magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni plinovod Dn 200/50, varaždin ii – Šenkovec - magistralni plinovod Dn 200/50, varaždin ii – Čakovec - plinske mjerno – redukcijske stanice MRs kuršanec i MRs nedelišće.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (s.l. br. 26/85, preuzet zakonom nn br. 53/91.) 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M
Članak 161.
Članak 161.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) u pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. plinoopskrba
Članak 162.
Članak 162.
(1) sustav opskrbe plinom izgrađen je i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („narodne novine“ broj 50/18, 88/19) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(4) plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(5) plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(6) kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.
Ostali akti u ovom izdanju (90)
- Odluka o dodjeli jednokratne novčane potpore sportskim udrugama s područja Međimurske županije koje su provodile sportske programe i projekte u 2020. godini
- Odluka o imenovanju članova popisnih povjerenstva ispostava na području Međimurske županije u svrhu provedbe popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2021. godini
- Rješenje o imenovanju predstavnice Međimurske županije za članicu nadzornog odbora trgovačkog društva piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o.
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o vraćanju u sastav Doma zdravlja Čakovec ordinacije opće medicine u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme doktora medicine i medicinske sestre/tehničara za rad u ordinaciji opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme jednog izvršitelja/ice – spremačice za obavljanje poslova čišćenja nove zgrade u Čakovcu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju suglasnosti za produljenje ugovora o najmu stana u Donjoj Dubravi
- Odluka o preraspodjeli materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola
- Odluka o proračunu Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.-31.12.2021. godine i projekcije proračuna za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Mursko Središće za 2021. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti u 2021. godini
- Odluka o dopunama Odluke o porezima Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjenama Odluke o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće
- Odluka o oslobođenju obveznika plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost
- Odluka o izmjeni Odluke o visini ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada Mursko Središće
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za momčad godine u natjecateljskoj kategoriji
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreacijsku momčad godine
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreativku i rekreativca godine - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportaša i sportašicu godine u natjecateljskoj kategoriji - pojedinci
- Odluka o dodjeli nagrade za osobu godine Grada Mursko Središće
- Zaključci (s 23. sjednici održane 30.11.2020. godine)
- Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2021. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Odluka o programu gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2020. do 31.12.2021. godine
- Odluka o programu održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini na području Grada Mursko Središće
- Analiza davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Mursko Središće
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2020. godinu
- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika na području Grada Preloga
- Zaključak (o davanju suglasnosti na Odluku o promjeni ekonomske cijene Dječjeg vrtića Fijolica)
- Proračun Grada Preloga za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Preloga za 2021. godinu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Preloga
- Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Preloga
- Odluka o donošenju akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Preloga (seCap – sustainable energy and Climate action plan)
- Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju mjerila za sufinanciranje djelatnosti ustanova predškolskog odgoja na području Grada Preloga
- Zaključak o kupnji nekretnine na području k.O. Prelog
- Zaključak o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na području k.O. Čehovec
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu Zajednice sportskih udruga Grada Preloga
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u Prelogu (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)
- Statut turističke zajednice Grada Preloga
- Ii. izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o ustrojstvu i djelokrugu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Domašinec za razdoblje od 2020. do 2026. godine
- Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture u vlasništvu Općine Domašinec javnim dobrom u općoj uporabi
- Odluka o općinskim porezima Općine Domašinec
- Odluka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za tvrtku tremak d.o.o.
- Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Studenoga 2020. “službeni Glasnik M 55. Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o dodjeli božićnice umirovljenicima s područja Općine Domašinec koji primaju mirovinu u ukupnom iznosu do 3.000,00 kn
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije razvoja pametne Općine Donji Kraljevec 2020.-2023.
- Plan prijma u jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec za 2020. godinu
- Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Statutarna Odluka o ii. izmjenama i dopunama statuta Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini osnovice i koeficijenata za obračun plaće općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o pečatima koji se koriste u Općini Gornji Mihaljevec
- Odluka o kriterijima i načinu ocjenjivanja upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na statut Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima koji primaju mirovinu do 2.000,00 kn i osobama starijim od 65 godina koji nemaju pravo na mirovinu, a imaju mjesečna primanja manja od 2.000,00 kn
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2019. godinu
- Odluka o dodjeli pomoći redovnim studentima s područja Općine Kotoriba
- Odluka o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Kotoriba
- Odluka o mjerilima i kriterijima za financiranje redovitog programa u Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Kotoriba u području prirodnih nepogoda za 2021.godinu
- Odluka o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o suglasnosti za promjenu projekta Rekonstrukcije stare škole u Kotoribi
- Zaključak o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije
- Odluka o ii. izmjenama Odluke o porezima
- Odluka o imenovanju ulice u Gospodarskoj zoni Goričica Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora o pravu korištenja dijela nekretnine
- Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednika Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Mandatne komisije
- Odluka o utvrđivanju dana početka mirovanja mandata člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)
- Odluka o iii. izmjeni i dopuni Odluke o općinskim porezima Općine Orehovica
- Izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Pravilnik o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Vratišinec za 2021. godinu