Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u Prelogu (pročišćeni tekst)

1. temeljem članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (nn br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19. i 98/19.) i članka 30. poslovnika Gradskog vijeća Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 14/09. i 5/13.) Odbor za statut i poslovnik na sjednici održanoj dana 24.11.2020. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu koji sadrži: Odluku o eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 8/04.); Odluku o donošenju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/09.); Odluku o donošenju ii. izmjena i dopuna Dpu dijela naselja jug u prelogu (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/13.); Odluku o donošenju iii. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/19.) i Odluku o donošenju iv. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 15/20.), u kojima je naznačeno njihovo stupanje na snagu. ODbOR Za statut i pOslOvnik klasa: 351-02/20-01/03 uRbROj: 2109/14-01-20-76 prelog, 24.11.2020. godine pReDsjeDniCa ana Vojsk kemec, v.r. ODLuka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u prelogu (pročišćeni tekst) i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Detaljni plana uređenja dijela naselja jug u prelogu („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/04, 5/09, 5/13, 12/19, 15/20). 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata Dpu.

Članak 2.

Članak 2. 1) područje obuhvata nalazi se u južnom dijelu preloga i obuhvaća prostor od završenog prostora naselja jug – područje južno od ulice koja s južne strane tangira građevnu česticu osnovne škole i školska sportska igrališta, zatim prostor južno od ulice t. ujevića, južno i istočno od ulice Zrinski, te južno od novog naselja kojeg čine izgrađeni dijelovi ulica jug i, jug ii i jug iii, dok je južna granica obuhvata međa čestice lijevog drenažnog kanala He Dubrava. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja usklađene su prema prostornom planu uređenja Grada preloga. 3) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima.

Članak 3.

Članak 3. 1) elaborat sadrži opće priloge, tekstualni i grafički dio za provedbu i obrazloženje. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 3) tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Dpu s odredbama za provedbu. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz iv. izmjena i dopuna Dpu: 1. Detaljna naMjena Mj=1:2.000 pOvRŠina 2.1. plan kOMunalne inFRastRuktuRe - plan Mj=1:2.000 pROMeta 2.2. plan kOMunalne inFRastRuktuRe – MReže Mj=1:2.000 vODOOpskRbe, ODvODnje i plinOOpskRbe 2.3. plan kOMunalne inFRastRuktuRe – MReže elektROOpskRbe, Mj=1:2.000 javne Rasvjete i telekOMunikaCijska MReža 3. uvjeti kORiŠtenja, uReđenja i ZaŠtite Mj=1:2.000 pOvRŠina 4. uvjeti GRaDnje Mj=1:2.000 5) Obrazloženje sadrži polazišta i plan prostornog uređenja te evidencije postupka izrade i donošenja Dpu. ii. ODreDBe Za prOVeDBu 1. uVjeTi ODređiVanja namjene pOVrŠina

Članak 4.

Članak 4. 1) namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina“, kojim su definirane površine za formiranje uličnih koridora, kolnih prilaza i pješačkih staza, te površine za formiranje novih čestica za gradnju građevina i/ili uređenje javnih prostora.
Članak 5. 1) površine za formiranje uličnih koridora /oznaka uk s pripadajućom numeričkom oznakom / su građevne čestice javnih ulica, vezanih na postojeću uličnu mrežu, a ovisno o značaju i funkciji sadrže: - kolne prometne površine, - pješačke i biciklističke staze, - površine za smještaj koridora infrastrukture, pri čemu se predviđa proširenje čestice ceste uz drenažni kanal He Dubrava za osiguranje izvedbe vodova sustava javne odvodnje jedinice lokalne samouprave, - zelene površine sa ili bez drvoreda i - parkirališne površine. 2) površine pješačkih staza /oznakaps/ su čestice namijenjene uređenu javnih pješačkih površina, izvan uličnih koridora, a u izuzetnim slučajevima za izvedeni dio naselja mogu se koristiti za kolni pristup građevnim česticama, ukoliko je to označeno kartografskom prikazu br. 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 3) kolni prilaz /oznaka kp/ je čestica javne površine za kolni pristup građevnim česticama višestambenih zgrada i osiguranje vatrogasnog pristupa unutar bloka, a sadrži eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4085 asfaltiranu ili na drugi način opločenu površinu za dvostrani kolni promet.

Članak 6.

Članak 6. 1) površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površina jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na površine različitih namjena. 2) Za čestice koje sadrže površine različitih namjena, osnovna namjena se odnosi na predviđeni zahvat gradnje.
Članak 7. 1) namjene površina građevnih čestica, ili dijelova građevnih čestica utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: OZnaka bROjevi naMjene naMjena GRađevniH GRađevne ČestiCa ČestiCe mješovita, pretežito M1 stambena namjena - 22-191, 196-225 individualna mješovita, pretežito 16,17,18,19,20,21, M2 stambena namjena - 226, 227, 228,229, višestambena 230 mješovita, poslovna M3 i/ili stambena 5, 6, 7, 8, 14,15 namjena društvena namjena – D3 13 predškolska poslovno – stambeni k1 8 kompleks poslovna, pretežito K2 9 trgovačka namjena površina is1 infrastrukturnog 192, 193, 194, 195 sustava – trafostanica površina infrastrukturnog is2 sustava - precrpna 234 stanica sustava javne odvodnje sportsko – rekreacijska namjena R1 231 otvorena sportska igrališta Z1 javni park 1, 2 javna dječja i Z2 10, 11, 12 sportska igrališta javna zaštitna i Z3 parkovna površina uz 3, 4 ulični koridor zaštitna zelena Z4 232 površina parkovna površina unutar građevne dio građevne čestice Z5 čestice druge broj 9 osnovne namjene p parkiralište 233

Članak 8.

Članak 8. 1) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina i/ili uređenju površina čija namjena je određena osnovnom stranica 4086 - broj 20 “službeni Glasnik M namjenom građevne čestice, te izgradnji građevina i uređenju površina za moguće prateće sadržaje, što se određuje za svaku pojedinačnu česticu ili više čestica iste namjene u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 2) površina dijela građevne čestice utvrđena u drugoj namjeni utvrđuje obvezu uređenja određenog dijela građevne čestice u utvrđenoj drugoj namjeni. 2. DeTaLjni uVjeTi uređenja i kOriŠTenja GrađeVniH ČesTiCa, Te GraDnje GrađeVina OBZirOm na namjenu GrađeVne ČesTiCe 2.1. uVjeTi FOrmiranje GrađeVniH ČesTiCa i OpĆi parameTri Za ODređiVanje uVjeTa iZGrađenOsTi i iskOrisTiVOsTi GrađeVne ČesTiCe, Te Visine i BrOja eTaža GrađeVina 2.1.1. uVjeTi FOrmiranja GrađeVniH ČesTiCa

Članak 9.

Članak 9. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. 3) Ovaj Dpu kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 4) kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.

Članak 10.

Članak 10. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja – tabelom iz obrazloženja plana. 4) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8% planirane površine.
Članak 11. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.

Članak 12.

Članak 12. 1) u kartografskom prikazu br. 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 2.1.2. OpĆi parameTri Za ODređiVanje uVjeTa iZGrađenOsTi i iskOrisTiVOsTi GrađeVne ČesTiCe, Te Visine i BrOja eTaža GrađeVina
Članak 13. 1) veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a određuju se posebno za svaku građevnu česticu i građevinu u poglavlju 2.2. ovih odredbi.

Članak 14.

Članak 14. 1) veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /v/ - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /e/ 2) Za pojedine građevne čestice utvrđuju se i dodatni parametri: - minimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /emin/ - koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža /kig nadzemno/.
Članak 15. 1) etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - podrum (po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - suteren (s) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - prizemlje (p) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - kat (k) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja.

Članak 15.

- potkrovlje (pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 2) nepotpuna etaža (ne) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.
Članak 16. 1) Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /Gbp/. 2) Građevinska bruto površina zgrade /GBp/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. 3) koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (Gbp) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice, a planom se utvrđuje njegova najveća dozvoljena vrijednost. 4) koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. u obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. 5) koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno / kig nadzemno/ je koeficijent izgrađenosti građevne čestice obračunat samo za etaže koje se u potpunosti nalaze iznad razine uređenog terena, odnosno za prizemlje i sve etaže iznad prizemlja.

Članak 16.

6) maksimalno dozvoljena etažnost građevine (e) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. e=p+2k) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. e=p+2k+pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (ne). 7) minimalno dozvoljena etažnost građevine (emin) označava najmanji dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa. 8) Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. 9) ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 16.

eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4087
Članak 17. 1) Zasebna korisnička jedinica (Zkj) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno – stan, poslovni prostor i slično. 2) Za zgrade s više zasebnih korisničkih jedinica elaborat etažiranja obavezni je sastavni dio glavnog projekta. 2.2. DeTaLjni uVjeTi uređenja i kOriŠTenja GrađeVniH ČesTiCa, Te GraDnje GrađeVina OBZirOm na namjenu GrađeVne ČesTiCe
Članak 18. brisan (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 15/20)

Članak 19.

Članak 19. 1) na površinama s namjenom javni park /oznaka Z1/ potrebno je urediti park uređenjem nasada visokog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena. 2) park nije dozvoljeno ograđivati. 3) unutar parka potrebno je: - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti lokacije za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom, - predvidjeti pješačke komunikacije za povezivanje gradskih područja s istočne i zapadne strane parka, s usmjerenjem ka glavnom ulazu speedway stadiona, - odrediti lokacije za postavu javne plastike, fontane ili sličnog. 4) pejsažnim oblikovanjem potrebno je, ukoliko je to s biološkog stanovišta izvedivo, integrirati što je moguće više postojećeg kvalitetnog raslinja na površini čestice. 5) unutar površine parka nije dozvoljeno postavljati kioske niti postavljati montažne građevine komercijalnih sadržaja. 6) postojeći otvoreni kanal koji prolazi česticom potrebno je ukinuti u funkciji, a površinu koju zauzima integrirati u pejsažni prostor parka.

Članak 19a.

Članak 19a. 1) na površinama namijenjenim za javna dječja i sportska igrališta /oznaka Z2/ potrebno je urediti parkovni prostor za odmor i rekreaciju. 2) unutar čestica je moguća gradnja jednog košarkaškog igrališta i dječjeg igrališta za manju djecu, te postava javne ili sakralne plastike. 3) unutar površina se mogu uređivati šetnice i postavljati klupe za odmor. 4) na čestici broj 12 je dodatno moguće urediti javni pješački trg.
Članak 20. 1) na površinama s namjenom javna zaštitna i parkovna površina uz ulični koridor /oznaka Z3/ potrebno je urediti parkovni prostor za poboljšanje mikroambijenta stambenog naselja, u smislu zaštite od negativnog utjecaja ceste uz akumulacijsko jezero He Dubrava, a koja ima županijski značaj. 2) površinu je potrebno oblikovati kao javni park, na način da se omogući pješačka komunikacija od ulice uk1 stranica 4088 - broj 20 “službeni Glasnik M kontinuirano prema sportsko rekreacijskoj zoni, planiranoj istočno od obuhvata ovog Dpu. 3) unutar parka potrebno je predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti postavu primjerene urbane opreme, a moguća je postava sportskih naprava i dječjih igrala, javne plastike, fontane ili sličnog.

Članak 21.

Članak 21. 1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z4/ ima namjenu osiguranja prometne preglednosti ulice Matije Gupca. 2) uređenje površine treba osigurati sadnjom raslinja visine do najviše 1,0 m. 3) alternativno je ovu površinu moguće pripojiti uličnom koridoru ulice Matije Gupca, u kom slučaju se može iskoristiti i za ispravak trase kolnika, odnosno za rekonstrukciju prometnice.
Članak 22. 1) Građevna čestica poslovno – stambenog kompleksa / oznaka k1/ namijenjena je rekonstrukciji postojeće građevine u arhitektonski kompleks trgovačkog sadržaja u kombinaciji s višestambenim stanovanjem. 2) prizemni dio kompleksa može sadržavati - trgovačke sadržaje s priručnim skladištima i manipulativnim prostorom - ugostiteljske sadržaje - prostore za tihe i čiste uslužne djelatnosti (frizerski i slični saloni, fotograf, postolar i slično) - garažni prostor - ulaz na katni, višestambeni dio kompleksa - prostor za stambene servise (zajednički prostori, zajednička garaža ili parkiralište, prostor za skupljanje otpada i slično). 3) proizvodne i komunalno – servisne djelatnosti unutar građevne čestice nisu dozvoljene. 4) pomoćne prostore (skladišta, gospodarsko dvorište, garaže, prostor za skupljanje otpada i slične prostore) potrebno je oblikovati na način da budu sadržani unutar građevnog kompleksa i zaštićeni od pristupa i pogleda, a nikako ih se ne može locirati kao samostalne građevine na građevnoj čestici. 5) na katnim etažama moguća je gradnja isključivo stambenog dijela arhitektonskog kompleksa, uz uvjet da ulaz u stambeni dio bude predviđen sa zasebnim vertikalnim komunikacijskim prostorom, odijeljenim od ostalih sadržaja kompleksa, odnosno da može funkcionirati kao zasebna višestambena zgrada kada je poslovni dio kompleksa zatvoren.

Članak 22.

6) stambeni dio zgrade treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 7) preporuča se stambene jedinice orijentirati u smjeru istok – zapad. 8) Građevna čestica se ne smije ograđivati, ali se prema potrebi može ograditi servisno gospodarsko dvorište. 9) broj etaža kompleksa određuje se: - u slučaju nadogradnje na postojeću konstrukciju najviše 3 etaže i to e=p+2k (prizemlje+2 kata) - ukoliko se rekonstrukcijom predviđa uklanjanje dijela postojeće građevine, zamjenska gradnja pretežito eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. višestambenog dijela kompleksa može se predvidjeti s 4 nadzemne etaže i to e=p+3k (prizemlje+3 kata) - ukoliko je tehnički izvedivo moguće je rekonstrukcijom dijelom izvesti i podzemnu etažu u funkciji garaže. 10) najveći koeficijent izgrađenosti utvrđuje se zasebno za prizemni dio kompleksa i katove: - za prizemlje kig = 0,4 - za katove (svaki pojedinačno) kig = 0,2. 11) najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis= 0,8. 12) najveća visina vijenca kompleksa utvrđuje se s 13,0 m. 13) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 14) kolni prilaz višestambenom dijelu kompleksa potrebno je u potpunosti odijeliti od kolnog prilaza gospodarskom dvorištu trgovačkog dijela. 15) na građevnoj čestici je potrebno je osigurati: - parkiralište za potrebe zaposlenih i parkiranja korisnika poslovnog dijela kompleksa - parkiralište ili garažni prostor za dostavu, sa servisnim dvorištem - parkirališni ili garažni prostor za stambene sadržaje.

Članak 22.

16) parkirališni i garažni prostori dimenzioniraju se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi.
Članak 23. 1) Osnovna namjena građevne čestice broj 9. je poslovna, pretežito trgovačka /oznaka k2/, u funkciji trgovački centar dnevne opskrbe, širokog asortimana. 2) ugostiteljski sadržaj predviđen je kao prateći. 3) proizvodne i komunalno – servisne djelatnosti unutar građevne čestice nisu dozvoljene. 4) pomoćne prostore (skladišta, servisno gospodarsko dvorište, garaže, prostor za skupljanje otpada i slične prostore) potrebno je oblikovati na način da budu sadržani unutar građevnog kompleksa i zaštićeni od pristupa i pogleda, a nikako ih se ne može locirati kao samostalne građevine na građevnoj čestici. 5) najviše 2 kolna prilaza potrebno je osigurati s istočno postavljene ulice Zrinskih, odnosno s lC 20036. 6) unutar dijela građevne čestice s poslovnom, pretežito trgovačkom namjenom potrebno je osigurati: - parkiralište za potrebe zaposlenih i parkiranja korisnika - parkiralište ili garažni prostor za dostavu, sa servisnim dvorištem. 7) parkirališni i garažni prostori dimenzioniraju se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 8) Građevna čestica se ne smije ograđivati, ali se prema potrebi može ograditi servisno gospodarsko dvorište. 9) broj etaža građevine određuje se s najviše 2 etaže i to e=p+1k (prizemlje+1 kat). 10) najveći koeficijent izgrađenosti utvrđuje se zasebno za prizemlje i zasebno za katni dio građevine: - za prizemlje kig = 0,4 - za kat kig = 0,2. 11) najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis= 0,6.

Članak 23.

30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 12) najveća visina vijenca utvrđuje se s 11,5 m. 13) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta, a uračunava se površina dijela čestice utvrđena u namjeni javno dostupne parkovne površine. 14) na južnom dijelu čestice obavezno je uređenje područja kao javno dostupne parkovne površine /oznaka Z5/ i to: - sadnjom visokog raslinja – bjelogoričnih stabala koja u punoj zrelosti dostižu najmanje 20,0 m visine i imaju raspon krošnje od najmanje 10,0 m, pri čemu broj stabala na utvrđenoj površini ne smije biti manji od 5 - sadnjom ukrasnog grmlja i drugog niskog raslinja - izvedbom pješačkog pristupa - postavom urbane opreme - klupa za sjedenje i slično. 15) unutar područja javno dostupne parkovne površine / oznaka Z5/ zabranjena je: - prenamjena površina u smislu gradnje bilo kakvih građevina – nadzemnih ili podzemnih, uključujući i građevine infrastrukture (podzemna linijska i druga infrastruktura, trafostanice i slične građevine i oprema) - postava komercijalnih naprava (štandova, kioska i slično).

Članak 24.

Članak 24. 1) površina sportsko – rekreacijske namjene /oznaka r1/ namijenjena je uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, a mogu se dodatno urediti pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze, te dječja igrališta. 2) unutar površine utvrđene grafički u kartografskim prikazima, moguće je formirati više zasebnih zemljišnih čestica s namjenama iz prethodnog stavka. 3) Drugi sadržaji nisu dozvoljeni.
Članak 25. 1) Građevna čestica br. 13 namijenjena je za javnu i društvenu, predškolsku namjenu. 2) Minimalno 30% površine građevne čestice treba biti izvedeno kao parkovna površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 3) servisni prostori (servisna dvorišta, prostori za otpad, energetski sustavi i slično) trebaju biti integrirani unutar osnovne građevine. 4) najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,0. 5) broj etaža građevine određuje se s najviše 3 etaže i to podrum+prizemlje+1 kat, a najveća visina vijenca s 9,0 m. brojevi način odabir načina čestica kig kis gradnje gradnje mješoviti individualni 0,4 1,2 Mj 5, 6, 7 /prema višejedinični 0,3 1,2 odabiru/ višejedinični 14, 15 0,3 1,2 vs eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4089 6) Ravni krov ili skriveni kosi krov nije moguće rekonstruirati naknadnom izvedbom kosog krova nagiba većeg od 10°. 7) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda.

Članak 25.

8) na građevnoj čestici nije dozvoljeno postavljati kioske niti postavljati montažne prateće građevine komercijalnih sadržaja. 9) Garažu, ukoliko se izvodi treba integrirati u osnovnu građevinu. 10) broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi.
Članak 25a 1) na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, poslovnu i/ili stambenu namjenu /oznaka m3/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu građevinu jedne od navedenih namjena ili kompleksa koji će objedinjavati stanovanje i poslovne sadržaje 2) Građevne čestice nije moguće objedinjavati u jednu veću. 3) stambeni dio osnovne građevine treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 4) sadržaji poslovne namjene odnose se isključivo na tihe i čiste djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, pedikerske, manikirske i slične radnje), fitnes i plesne klubove, male ugostiteljske sadržaje (caffe bar, slastičarna i slično) i specijalizirane trgovine bez potrebe za većim manipulativnim prostorom (suveniri, zdrava hrana, drogerija, apoteka i slično). 5) Dijelovi građevina mogu se namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti iz prethodnog stavka ukoliko: - su funkcionalno cjeloviti - su integrirani u osnovni korpus građevine - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine. 6) servisni prostori za poslovne djelatnosti (skladišta, servisna dvorišta, prostori za otpad, energetski sustavi i slično) trebaju biti integrirani unutar osnovne građevine.

Članak 25a.

7) unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske. 8) uvjeti i način gradnje razlikuju se ovisno o načinu gradnje utvrđenom kartografskim prikazom broj 4. „uvjeti gradnje“ i sljedećom tabelom: broj Zkj v e emin min max 7,0 1/p/ 1 3 4 / po+p+1k+pk(ne)/ 7,0 2/p+1k/ 4 10 3 /p+1k+pk 10,5 4 /po+p+2k/ 6 18 (ne)/ stranica 4090 - broj 20 “službeni Glasnik M 9) Mješoviti način gradnje pretpostavlja mogućnost odabira između individualnog i višejediničnog načina gradnje. 10) visina atike iznad vijenca građevine ne smije biti viša od 70,0 cm. 11) Ravni krov ili skriveni kosi krov treće nadzemne etaže, nije moguće rekonstruirati naknadnom izvedbom kosog krova nagiba većeg od 10°. 12) Gradnja pratećih građevina na građevnim česticama nije dozvoljena. 13) Gradnja pomoćnih građevina na građevnim česticama brojeva 14 i 15 nije dozvoljena. 14) u dvorišnom dijelu građevnih čestica brojeva 5, 6 i 7 moguće je izvesti poluugrađene pomoćne građevine (garaže, spremišta i slično) visine (vijenca) do 3,0 m i etažnosti e= 1/p/ uz poštivanje sljedećih uvjeta: - prema susjednoj čestici treba predvidjeti vatrootporni zid, odnosno zadovoljiti posebne uvjete zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - u zidu prema susjednoj čestici ne smiju se izvoditi otvori - nagib kosih krovnih ploha građevine treba biti orijentiran na pripadajuću joj česticu - odvod krovne vode i snijega s građevine treba predvidjeti na pripadajućoj joj čestici. 15) na dvorišnom dijelu građevnih čestica brojeva 14 i 15 nije dozvoljeno graditi prateće i pomoćne građevine, osim pomoćne građevine za skupljanje otpada koja treba od susjedne osnovne građevine biti udaljena najmanje 10,0 m.

Članak 25a.

16) broj, odnosno površina parkirališta i/ili garažnih mjesta određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, a sve ih je potrebno osigurati unutar vlastite čestice. brojevi način gradnje kig kis čestica nadzemno 16, 19, višejedinični vs 0,3 0,9 230 17, 18, 20, 21, 226, 227, višejedinični vs 0,3 1,0 228, 229 9) višestambenu zgradu se obavezno oblikuje primjenom ravnog krova ili kosog krova nagiba do 10°, za koji se preporuča da ga se oblikuje kao skriveni kosi krov. 10) Minimalno 20% površine građevne čestice treba biti izvedeno kao parkovna površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 11) broj, odnosno površina parkirališta i/ili garažnih mjesta određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, a sve ih je potrebno osigurati unutar vlastite čestice. 12) Gradnja pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije dozvoljena. 13) izuzetno od prethodnog stavka, na građevnoj čestici je moguće predvidjeti gradnju pomoćne građevine za skupljanje komunalnog otpada, pod uvjetom da je od najbližeg stambenog prostora susjedne zgrade udaljena najmanje 10,0 m. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 1) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 2) pojedinu građevnu česticu moguće je ograditi zelenom ili niskom prozračnom gradom visine do 1,20 m.

Članak 26.

Članak 26. 1) na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, pretežito višestambenu namjenu /oznaka M2/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu višestambenu građevinu. 2) Građevne čestice nije moguće objedinjavati u jednu veću. 3) višestambene građevine potrebno je locirati unutar područja za razvoj građevina. 4) površina područja za razvoj građevine i njena udaljenost od međe čestice utvrđuje se prema kartografskom prikazu br. 4. „uvjeti gradnje“. 5) isključivo u prizemlju višestambene građevine može se organizirati jedan ili više poslovnih prostora za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, pedikerske, manikirske i slične radnje) mali ugostiteljski sadržaji (caffe bar, slastičarna i slično), te specijalizirane trgovine bez potrebe za većim manipulativnim prostorom. 6) stambeni dio zgrade treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 7) poslovni sadržaji unutar višestambene zgrade nisu obavezni, a ukoliko ih se predviđa mogu zauzimati najviše 50% neto površine prizemlja zgrade, u što se uračunavaju i površine pratećih servisa za poslovne sadržaje (skladišta, servisna dvorišta, prostori za otpad, energetski sustavi i slično) i trebaju imati vlastite ulaze. 8) uvjeti i način gradnje razlikuju se ovisno o broju građevne čestice i utvrđeni su kartografskim prikazom broj 4. „uvjeti gradnje“ i sljedećom tabelom: minimalni v e emin broj stanova 10,5 4 /po+p+2k/ 3 /p+1k+ne/ 12 14,0 5 /po+p+3k/ 3 /p+2k/ 16 14) unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske.

Članak 26.

15) pojedinačne građevne čestice nije dozvoljeno ograđivati.
Članak 27. 1) na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu građevinu osnovne namjene i to: - individualnu stambenu građevinu, - stambeno-poslovnu građevinu ili - poslovnu građevinu. 2) najviše dvije susjedne građevne čestice /oznake M1/ i to brojeva od 22 do 89 moguće je spojiti u jednu veću, uz uvjet da se zadovolje uvjeti broja i vrste dozvoljenih građevina na jednoj (objedinjenoj) građevnoj čestici iz 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M stavka 1. ovog članka, dok čestice ostalih brojeva u ovoj namjeni nije dozvoljeno spajati. 3) ukupni broj dozvoljenih zasebnih korisničkih jedinica (stambene i/ili poslovne namjene) na pojedinoj građevnoj čestici može iznositi najviše Zkj=3, a sve ih se obavezno smještava unutar osnovne građevine. 4) OSNOVNA GRAĐEVINA treba se locirati na građevnom pravcu određenom u kartografskom prikazu br. 4. „uvjeti gradnje“. 5) najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,2. 6) broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže i to podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje. 7) visina vijenca osnovne građevine može biti najviše 7,0 m. 8) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 9) na građevnim česticama od broja 67 do broja 77 moguće je uz osnovnu stambenu graditi jednu prateću poslovnu građevinu, dok na ostalim česticama – brojeva od 22 do 66 i od 78 do 191, kao i na česticama brojeva od 196 do 225, nije MOGuĆe GRaDiti pRateĆe GRađevine uz osnovnu.

Članak 27.

10) Djelatnosti koje se na česticama od broja 22 do broja 66 i od broja 78 do broja 191, kao i na česticama brojeva od 196 do 225, mogu obavljati u poslovnim ili stambenoposlovnim građevinama osnovne namjene su djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, optičarske, fotografske i slične radionice,), - specijalizirane manje trgovine (ljekarne, trgovine kućnim ljubimcima koje uključuju ambulante za male životinje, kladionice, videoteke i slično), - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i restorani) i - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite i skrbi za starije osobe, fizioterapija, fitness i slično). 11) Djelatnosti koje se na česticama od broja 67 do broja 77 mogu obavljati u pratećim građevinama poslovne namjene su djelatnosti iz alineja od 1 – 4, stavka 10. ovog članka. 12) prateću građevinu treba locirati iza osnovne građevine, na istoj strani kao i osnovnu, a može se protezati i izvan područja gradnje osnovne građevine određenom prema kartografskom prikazu br. 4. „uvjeti gradnje“. 13) Međusobna udaljenost osnovne i prateće građevine ne može biti manja od 4,0 m. 14) visina vijenca prateće građevine može biti najmanje 3,00 a najviše 4,80 m. 15) uz osnovnu građevinu na čestici je moguće graditi jednu ili više POMOĆNIH GRAĐEVINA za redovnu upotrebu stambene građevine i to garaže za osobna vozila, spremišta, vrtne paviljone, vrtne fontane i slične građevine.

Članak 27.

16) pomoćne građevine je potrebno locirati unutar područja za razvoj tlocrta osnovne ili pomoćnih građevina, odvojeno eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4091 od građevine osnovne (ili prateće) namjene ili u kompleksu s njom. 17) ako se pomoćne građevine lociraju unutar područja za razvoj tlocrta osnovne građevine obavezno se trebaju graditi iza osnovne građevine, a na građevnim česticama od broja 67 do broja 77 iza osnovne ili iza prateće građevine. 18) izuzetno od prethodnog stavka: - garažu je moguće integrirati u volumen osnovne građevine, u skladu sa stavkom 7. ovog članka, a - fontane i vrtne paviljone površine do 4,0 m2 i visine sljemena do 2,5 m mogu se locirati i ispred građevne linije osnovne građevine, ali najmanje 3,0 m udaljeno od svih međa građevne čestice. 19) kada se pomoćna građevina locira unutar površine za razvoj pomoćnih građevina koja se proteže do stražnje međe građevne čestice, moguće ju je graditi kao dvojnu na međi, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - da je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 20) izuzetno od stavka 16. ovog članka, jedna prizemna pomoćna građevina (garaža, spremište, alatnica i slično), se na česticama brojeva od 90 do 191 i od 196 do 225 može graditi i izvan područja za razvoj građevina uz poštivanje sljedećih uvjeta:

Članak 27.

- pomoćnu građevinu locira se na stražnjoj međi građevne čestice kao dvojnu građevinu ili uz stražnju među građevne čestice udaljeno za 1,0 m, - pomoćnu građevinu locira se, kao poluugrađenu, na jednoj bočnoj međi građevne čestice koja graniči sa susjednom građevnom česticom mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ ili sa susjednom česticom javne zelene površine /oznaka Z2 ili Z3/, - pomoćnu građevinu koja se locira na među sa susjednom česticom potrebno je oblikovati na način da je uz nju moguća gradnja pomoćne građevine na susjednoj čestici, - pomoćna građevina od osnovne građevine na susjednoj čestici treba biti udaljena najmanje 8,0 m, - bruto tlocrtna površina pomoćne građevine najviše može iznositi 7,0 m x 7,0 m, - visina (vijenca) pomoćne građevine najviše može iznositi 3,00 m na najvišem zidu, - ukupna visina pomoćne građevine, mjereno od uređenog terena do vrha (sljemena) kosog krova može najviše iznositi 4,0 m, - ukupna visina pomoćne građevine, mjereno od uređenog terena do vrha atike ravnog krova može najviše iznositi 3,50 m, - streha kosog krova pomoćne građevine ne smije prelaziti među vlastite čestice, - krovne vode treba riješiti odvodnjom na vlastitu česticu. stranica 4092 - broj 20 “službeni Glasnik M 21) ako je udaljenost građevina koje se grade na čestici manja od 3,0 m od susjedne međe, građevine na tu stranu ne mogu imati orijentirane otvore. 22) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 27.

23) uređenje okućnice izgradnjom bazena površine do 40,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom) moguće je samo na građevnim česticama dužim od 30,0 m, pod uvjetom da se bazen predviđa najmanje: - 20,0 m udaljeno od linije regulacije, - 2,0 m od stražnje i jedne bočne međe građevne čestice, te - 4,0 m od druge bočne međe građevne čestice. 24) uređenje okućnice izgradnjom jednog tenis igrališta moguće je jedino na građevnim česticama od broja 67 do broja 77, na način da budu najmanje 35,0 m udaljena od linije regulacije ulice uk4 i najmanje 12,0 m od osnovnih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, te najmanje 0,5 m od međa čestice. 25) na građevnim česticama nije moguće graditi pomoćne građevine za držanje životinja, osim za držanje kućnih ljubimaca, niti druge građevine poljoprivrednog gospodarstva (sjenike, kolnice, spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva i slično). 26) svi istaci na građevinama - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 27) krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 28) krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 29) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.