Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag (pročišćeni tekst)

1. na temelju članka 39. statuta Općine nedelišće (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 2/14-pročišćeni tekst i 1/18) Odbor za statut, poslovnik i propise na sjednici održanoj 30.11.2020. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag koji sadrži: Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja izdvojenog građevnog područja trnovca - parag („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04), Odluku o donošenju izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja naselja parag („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/08), Odluku o donošenju ii. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja naselja parag („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/11) i Odluku o donošenju iii. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja naselja parag („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/20), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu. ODLuka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag (pročišćeni tekst) i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1. Detaljni plan uređenja donosi se kao dio socijalno – komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela naselja, parag naseljenih romskom populacijom. Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: - detaljna namjena površina - uvjeti uređenja zemljišta i uklanjanja građevina koje priječe komunalno uređenje područja - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom - uvjeti osnivanja građevnih čestica, te izvođenja građevnih interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji za postojeće, bespravno izgrađene stambene i pomoćne građevine - uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4241 - i drugi elementi od važnosti za uređenje područja i kontaktnog prostora koji čini obrambeni nasip rijeke Drave.

Članak 2.

Članak 2. područje obuhvata detaljnog plana uređenja obuhvaća naselja parag, utvrđenog prostornim planom općine nedelišće, i kontaktni prostor područja izvlaštenog za izgradnju obrambenog nasipa rijeke Drave, na dionici trnovec – Gornji Hrašćan. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine nedelišće. Odredbama za provođenje Dpu-a određuje se način postupanja za zahvate u prostoru unutar bespravno izgrađenih dijelova naselja i na površinama za osnivanje novih građevinskih čestica. Granica obuhvata prikazana je na kartografskim prikazima. površina obuhvata iznosi cca 15,0 ha.

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela za provedbu i obrazloženja. tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag s odredbama za provedbu. Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz iii. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja naselja parag: 1. Detaljna naMjena pOvRŠina Mj=1:1000 plan kOMunalne Mj=1:1000 2.1. inFRastRuktuRe - plan pROMeta plan kOMunalne Mj=1:1000 inFRastRuktuRe – MReže 2.2. vODOOpskRbe, ODvODnje i plinOOpskRbe plan kOMunalne Mj=1:1000 inFRastRuktuRe – 2.3. MReže elektROOpskRbe, javne Rasvjete i telekOMunikaCija uvjeti kORiŠtenja, uReđenja Mj=1:1000 3. i ZaŠtite pOvRŠina 4. uvjeti GRaDnje GRađevina Mj=1:1000 Obrazloženja sadrže analizu i prostorna rješenja, te evidencije postupaka izrade Detaljnog plana uređenja naselja parag i pojedinih izmjena i dopuna, te evidencije postupaka njihovih izrada i donošenja. ii. ODreDBe Za prOVeDBu 1. uVjeTi ODređiVanja namjene pOVrŠina

Članak 4.

Članak 4. namjena površina utvrđuje se prema kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena površina“, a razlikuju se površine: - stambene namjene: - izgrađeni dio naselja /oznaka s1/ - područje nove gradnje /oznaka s2/ - društvene namjene: stranica 4242 - broj 20 “službeni Glasnik M - predškolske i/ili školske /oznaka D2/ - za društveni dom /oznaka D3/ - sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - dječje igralište /oznaka Z2/ - nasip – dio građevine za obranu od poplava na Dravi / oznaka n/ - površine infrastrukturnih sustava za komunalno opremanje naselja /oznaka is/ - prometne površine: - ulični koridor /oznaka uk s numeričkom oznakom/ - kolni prilaz /oznaka kp s numeričkom oznakom/.

Članak 5.

Članak 5. namjena pojedinačne građevne čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površina unutar koje se zemljište nalazi, pri čemu se razlikuju površine javne namjene i druge površine namijenjene građenju. površinama javne namjene smatraju se sve površine osim površina označenih kao površine stambene namjene /oznaka s1 i s2/. na površinama javne namjene nije dozvoljeno formiranje građevnih čestica niti dijelova građevnih čestica stambene namjene. na svim građevnim česticama javne namjene moguće je smjestiti građevine infrastrukturnih sustava kao što su plinske i transformatorske stanice, tk stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično, osim samostojećih antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.

Članak 6.

Članak 6. na površinama stambene namjene /oznaka s1 i s2/ moguće je formirati građevnu česticu za gradnju jedne osnovne građevine individualnog stanovanja, do najviše 3 zasebne stambene jedinice. uz jednu građevinu stambene namjene, na građevnoj čestici čija širina nije manja od 18,0 m, a dužina nije manja od 30,0 m, može se graditi jedna prateća građevina namijenjena za: - trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovine za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) - ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slastičarna, bistro, restoran i slično) - uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i sl.), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 12,0 m). uz osnovnu građevinu stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine – garaža, spremište drva i alata i slično.

Članak 7.

Članak 7. površina društvene namjene – predškolske i/ili školske / oznaka D2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. građevine predškolske namjene ili kompleksa koji će objedinjavati sadržaje predškolske ustanove i osnovne škole. kao prateći sadržaj u okviru kompleksa može se pojaviti sadržaj dječjeg doma, čitaonice, sportskih i dječjih igrališta i sličnih kompatibilnih sadržaja.
Članak 8. površina društvene namjene za društveni dom /oznaka D3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju društvenog doma s dvoranom za okupljanja, prostorije mjesnog odbora, prostore za djelovanje građanskih udruga i slično. kao prateći sadržaj u sklopu kompleksa može se urediti sadržaj javnog wc-a, javne kupaonice, trgovine dnevne opskrbe i ugostiteljski sadržaj.

Članak 9.

Članak 9. javne zelene površine /oznaka Z1 i Z2/ se trebaju uređivati sadnjom zelenila i uređenjem pješačkih površina. površina javnog parka /oznaka Z1/ može se urediti i izvedbom manjeg trga s prostorom za odmor s klupama za sjedenje i igralištem za manju djecu. unutar površine dječjeg igrališta /oznaka Z2/ moguća je dodatno: - postava igrala za djecu, sprava za vježbanje i slično - a najviše 10% ukupne površine može se zauzeti prizemnom gradnjom za autobusno stajalište s nadstrešnicom, i za građanske udruge, kao i za postavu nadzemnih infrastrukturnih uređaja za komunalno opremanje naselja. na svim zelenim površinama moguća je postava javne skulpture.

Članak 10.

Članak 10. površina sportsko - rekreacijske namjene /oznake R1/ namijenjena je formiranju čestice sportsko - rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta i to nogometno, rukometno i košarkaško igralište, te moguća tenis igrališta i dječja igrališta.
Članak 11. površina za izgradnju građevina infrastrukture /oznake is/ namijenjena je za formiranje građevne čestice i gradnju transformatorske stanice i tk stanice.
Članak 12. površina nasipa /oznaka n/ je dio građevine za obranu od poplava na Dravi prema Državnom planu obrane od poplava – zaštitni nasipi „pušćine – Gornji Hrašćan – trnovec“. unutar površine nasipa su zabranjeni svi zahvati osim zahvata u funkciji održavanja, odnosno rekonstrukcije nasipa. Zatečenu bespravnu gradnju potrebno je ukloniti sukladno odgovarajućim propisima.

Članak 13.

Članak 13. kolni prilazi /oznaka kps numeričkom oznakom/ formiraju se kao javne prometne površine za osiguranje kolnog prilaza zatečenim izgrađenim građevnim česticama bez neposrednog izlaza na ulični koridor. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M unutar čestice kolnog prilaza moguće je smjestiti vodove komunalnih infrastrukturnih mreža i pojedinačne infrastrukturne priključke.
Članak 14. ulični koridori /oznaka uk sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, pješačkih staza i lociranju mreža (nadzemne, odnosno alternativno podzemne mreže elektroopskrbe i telekomunikacija, mreže javne rasvjete, vodoopskrbe, javne odvodnje i plinoopskrbe. 2. DeTaLjni uVjeTi uređenja i kOriŠTenja GrađeVniH ČesTiCa, Te GraDnje GrađeVina

Članak 15.

Članak 15. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici - namjena građevina - smještaj građevina na građevnoj čestici - oblikovanje građevina - uređenje građevnih čestica. 2.1. VeLiČina i OBLik GrađeVniH ČesTiCa
Članak 16. Građevne čestice javne namjene formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice.

Članak 17.

Članak 17. Osnivanje građevnih čestica u postojećim stambenim područjima parag i i ii /oznaka s1/, planom je predviđeno prema vlasničkoj, odnosno korisničkoj podjeli zemljišta. interpolacije novih čestica, odnosno promjena međa građevnim česticama utvrđenim ovim planom moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: - okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja susjednih građevinskih čestica u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine - cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da površina čestice na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina nije manja od dvostruke bruto površine stambene građevine i pripadajućih pomoćnih (garaže, drvarnice i drugih), a površina novo odcijepljene građevinske čestice nije manja od 250,0 m2, te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz prethodnog stavka, može iznositi najviše 0,5, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 50%. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4243

Članak 18.

Članak 18. u kartografskom prikazu broj 4. „uvjeti gradnje građevina“ je utvrđeno područje za razvoj građevina, te koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice za građevne čestice društvene namjene i građevnu česticu sportsko – rekreacijske namjene.
Članak 19. Minimalna širina novoformiranih stambenih građevnih čestica prema ovom planu utvrđuje se sa 10,50 m, a minimalna dužina sa 24,0 m. izuzetno, novoformirane čestice stambene namjene nepravilnog oblika ili čestice koje se formiraju usklađivanjem prema dijelom postojećoj gradnji u području planiranog dijela naselja, mogu biti i manje dužine, od onih navedenih u stavku 1, ovog članka, ali im površina ne može biti manja od 200,0 m2. nije dozvoljeno formiranje čestice stambene namjene na površini čestice javne namjene i to – nasipa, ulice, kolnog i/ili pješačkog prolaza, čestice škole, društvenog doma, rekreacijske površine niti čestica namijenjenih građevinama infrastrukturnih sustava - trafostanicama ili telekomunikacijskim stanicama.

Članak 20.

Članak 20. Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše dvije susjedne planirane građevne čestice stambene namjene, objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih.
Članak 21. brisan
Članak 22. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 23. brisan 2.2. VeLiČina i pOVrŠina GrađeVina

Članak 24.

Članak 24. veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Dpu ovisi o namjeni i površini građevne čestice. veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/vosn/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /vpom/ stranica 4244 - broj 20 “službeni Glasnik M - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /eosn/ - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /epom/.

Članak 25.

Članak 25. koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. koeficijent izgrađenosti građevnih čestica: - stambene i društvene namjene utvrđuje se s najviše kig=0,4 - sportsko – rekreacijske namjene utvrđuje se s najviše kig=0,1 - formiranih za građevine komunalne infrastrukture se ne ispituje. koeficijent izgrađenosti postojećih građevnih čestica stambene namjene, radi provedbe organiziranog ozakonjenja stambenog fonda nacionalne manjine može biti i veći od kig=0,4.

Članak 26.

Članak 26. koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. koeficijent iskoristivosti građevnih čestica: - stambene i društvene namjene utvrđuje se s najviše kis=1 - sportsko – rekreacijske namjene utvrđuje se s najviše kis=0,1 - formiranih za građevine komunalne infrastrukture se ne ispituje.
Članak 27. brisan
Članak 28. Maksimalno dozvoljena visina građevina /v/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. unutar obuhvata ovog Dpu, maksimalno dozvoljena visina građevina /v/ iznosi: - vosn = 8,0 m za sve građevine društvenih djelatnosti - vosn = 4,50 m za stambene građevine - vosn = 4,00 m za građevine infrastrukture – transformatorske stanice i tk stanice - vpom = 3,00 m za sve pomoćne građevine.

Članak 29.

Članak 29. u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,20 m iznad kote uređenog terena. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50. m.
Članak 30. unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: - eosn = po+p+k (podrum + prizemlje + kat) za građevine društvenih djelatnosti na građevnim česticama predškolske ustanove /oznaka D2/ i društvenog doma /oznaka D3/ - eosn = po+p+pk (podrum + prizemlje + potkrovlje) za sve stambene građevine, - eosn = p (prizemlje) za građevine infrastrukture – transformatorske stanice i tk stanice - epom = p (prizemlje) za sve pomoćne građevine – garaže, drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. 2.3. namjena GrađeVina

Članak 31.

Članak 31. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. - Detaljna namjena površina.
Članak 32. pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice.
Članak 33. pomoćne građevine se dijele na: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. ukupna površina pomoćnih građevina treba biti manja od površine građevine osnovne namjene. pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene, a njihova ukupna površina ograničena je na najviše 50,0 m2. 2.4. smjeŠTaj GrađeVina na GrađeVnOj ČesTiCi

Članak 34.

Članak 34. smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja dijelom je uvjetovan strukturom postojeće 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M bespravne izgradnje, a novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije mogući su na način koji osigurava: - kolni prilaz na vlastitu i susjedne građevne česticu s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m - udaljenost stambene građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, a pomoćnih građevina najmanje 5,0 m, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe - međusobnu udaljenost susjednih stambenih građevina najmanje 4,0 m - udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. izuzetno od prethodnog stavka udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu. na postojećim česticama stambene namjene /oznake s1/ moguća je legalizacija postojećih građevina stambene namjene istog ili različitih vlasnika i slučaju kada je veći broj stambenih građevina izgrađen na istoj građevnoj čestici. nije dozvoljeno legaliziranje stambenih građevina na površini čestice javne namjene i to ulice, kolnog i/ili pješačkog prolaza, vegetacijskog pojasa kanala trnava, čestice predškolske namjene, društvenog doma, dječjeg igrališta, rekreacijske površine niti čestice transformatorske stanice ili plinske redukcijske stanice.

Članak 35.

Članak 35. smještaj građevina na građevnim česticama uvjetovan je principom da se u prednjem dijelu čestice smješta osnovna građevina, a u stražnjem prateće i pomoćne građevine. nove osnovne građevine smještaju se uvlačenjem od linije regulacije najmanje 5,0 m. linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. prateće građevine lociraju je iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 12,0 m. pomoćne građevine potrebno je locirati po dubini čestice, iza građevine osnovne i prateće namjene. pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba iznositi najmanje 5,0 m.

Članak 36.

Članak 36. Za novoformirane građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4245 2.5. OBLikOVanje GrađeVina
Članak 37. stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. Građevine društvenih djelatnosti mogu biti oblikovane kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 38.

Članak 38. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 39.

Članak 39. Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. na postojećim česticama stambene namjene /oznake s1 i s2/ moguća je legalizacija postojećih građevina i u slučajevima kada imaju otvore na udaljenostima manjim od 3,0 m od susjedne međe ili od susjedne građevine, ukoliko se u postupku legalizacije dokaže primjena mjera zaštite od širenja požara s jedne građevine na drugu. 2.6. uređenje GrađeVniH ČesTiCa

Članak 40.

Članak 40. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 41. uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. stranica 4246 - broj 20 “službeni Glasnik M
Članak 42. na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,80 m. ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.

Članak 43.

Članak 43. Čestice društvenih djelatnosti – /oznake D2 i D3/ i sportsko – rekreacijskih sadržaja /oznake R3/ nije potrebno ograđivati. ako se ograđuju, ogradu treba izvesti kao živu ogradu.
Članak 44. unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 DRuŠtvena 2 100 m2 korisnog DjelatnOst prostora ODGOja i ObRaZOvanjai 2 DRuŠtveni 4 100 m2 korisnog DOM, tRGOvina, prostora usluGe, uGOstiteljstvO 3 staMbene 1 1 stan GRađevine smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine.

Članak 45.

Članak 45. Za površine javne namjene, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. naČin Opremanja ZemLjiŠTa prOmeTnOm, uLiČnOm, kOmunaLnOm i TeLekOmunikaCijskOm inFrasTrukTurnOm mrežOm 3.1. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja CesTOVne i uLiČne mreže
Članak 46. prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom broj 2.1. „plan komunalne infrastrukture - plan prometa“. unutar obuhvata plana predviđeno je: - deset uličnih koridora /oznaka uk i odgovarajuća numerička oznaka/ - dva kolna prilaza /oznaka kp i odgovarajuća numerička oznaka/.

Članak 47.

Članak 47. ulice se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema slijedećim tehničkim karakteristikama: eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - asfaltni kolnik treba biti širine minimalno 3,0 m u postojećem dijelu naselja, te od 4,50 do 6,00 m za planirani dio naselja, s prilagođavanjem vođenja trase terenu, te mogućnošću izvedbe otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina - pješačke staze širine minimalno 1,2 m, kao obostrane, a u slučaju prostornih ograničenja koridora kao jednostrane - pješačke staze se u slučajevima izuzetno uskih uličnih koridora mogu predvidjeti u ravnini s kolnikom, odnosno čitav koridor koji uključuje i kolnu i pješačku površinu, može se izvesti u ravnini - zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice. visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih priključaka građevnim česticama. najmanja širina čestice kolnog prilaza utvrđuje se s 4,0 m. kolni prilaz se preporuča asfaltirati u širini najmanje 3,0 m, a izuzetno se može izvesti kao makadam. 3.2. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja kOmunaLne inFrasTrukTurne mreže i naČin prikLjuČiVanja kuĆniH insTaLaCija 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 48.

Članak 48. planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje fekalnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 49. Mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda su izvedene, a rekonstrukciju i dogradnju moguće je vršiti prema potrebi. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima. Mreža plinoopskrbe predviđena je opcionalno, a izvedba se treba uskladiti s odgovarajućim mrežnim pravilima i tehničkim propisima.