GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Nedelišće · 30. studenoga 2020. · KLASA 021-05/04-01/765 · URBROJ 2109/12-01-11-192

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4280

Članak 94.

Članak 94.
(1) ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 95.
(1) ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja naselja treba mu osigurati pristup s odgovarajuće javne prometne površine. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
(2) najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene na ili uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(3) udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 96.

Članak 95.

(4) ukoliko se unutar kompleksa smještaju gospodarske djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda s potencijalnim negativnim utjecajem (klaonice i slično), građevine i prostore s takvom namjenom treba odmaknuti najmanje 20,0 m od susjednih stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(5) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(6) najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(7) ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(8) etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (e= po+p+1k+pk).
(9) visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(10) iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, a visina silosa smještenih u stražnjem dijelu čestice nije ograničena.

Članak 96.

Članak 96.
(1) udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno o planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4281 najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog prostora, odgojne ili kapacitet građevine za pratećeg obrazovne ustanove uzgoj (držanje) životinja turističkog i drugog smještajnog - broj uvjetnih grla /uG/ sadržaja sadržaja (turistički, vlastitog lječilišni, socijalni i sl.) OpG-a na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 ne utvrđuje se udaljenost više od 10 – 50 50 više od 50 – 100 100 više od 100 – 250 200 20 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost
(2) utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.
(3) postojeći, legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet proizvodnje, odnosno broj uvjetnih grla ne povećava. 3.3.2.1.2. klijeti

Članak 97.

Članak 97.
(1) Gradnja klijeti na području Općine nije dozvoljena. 3.3.2.1.3. staklenici, plastenici, spremišta
Članak 98.
(1) postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake p2, p3 i pŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s e=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) v=3,0 m.
(3) plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) moguće je izvan građevinskih područja predvidjeti jedino u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva, a preporuča ih se smještati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka i/ unutar građevinskih područja naselja ili unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja. građevinskog područja naselja i izdvojenog županijskih i državnih cesta građevinskog područja lokalnih cesta izvan naselja najmanje za širinu odgovarajućeg zaštitnog cestovnog pojasa, prema ne utvrđuje se posebnim propisima udaljenost 50 20 300 100 500 3.3.2.1.4. nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu

Članak 99.

Članak 99.
(1) postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je na svim kategorijama obradivog tla / oznake p2, p3 i pŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s e=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.5. pčelinjaci

Članak 100.

Članak 100.
(1) postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake p2, p3 i pŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š3/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake p2, p3 i pŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od e=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od v=3,0 m.
(3) pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema posebnom propisu za držanje pčela. 3.3.2.1.6. ribnjaci

Članak 101.

Članak 101.
(1) na području općine postoje - komercijalni ribnjak na području naselja Črečan stranica 4282 - broj 20 “službeni Glasnik M - rekreacijski ribnjaci na području naselja Gornji Hrašćan i pušćine.
(2) novi ribnjaci se na području Općine ne predviđaju.
(3) Zahvati na uređenju i održavanju svih kategorija ribnjaka provode se prema posebnim propisima, uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema odgovarajućim poglavljima ove Odluke.
(4) Mogućnost i uvjeti korištenja komercijalnog ribnjaka u rekreacijskoj funkciji utvrđuju se prema posebnim propisima kojima se uvjetuje zdravstvena ispravnost uzgajane ribe za ljudsku prehranu. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo

Članak 102.

Članak 102.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19).
(2) na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - Šumarija Čakovec, g.j. Donje Međimurje i Gornje Međimurje - Šumarija varaždin, g.j. varaždinske podravske šume - privatne šume.
(3) Šume su utvrđene u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ u sjevernom i istočnom dijelu Općine - šume posebne namjene /oznaka Š3/ uz stari tok Drave i unutar varaždinskog jezera.
(4) Šume je potrebno koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(5) svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.

Članak 103.

Članak 103.
(1) u šumama se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti predviđene odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(2) ukoliko je njihova gradnja predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom i dodatno i šumskom gospodarskom osnovom: - u gospodarskim šumama /oznaka Š1/ mogu se graditi građevine za potrebe djelatnosti lovstva - u šumama posebne namjene /oznaka Š3/ mogu se graditi pojedinačni lovnogospodarski i lovnotehnički objekti tlocrtne površine manje od 9,0 m2.
(3) Gradnja za potrebe turizma u šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.

Članak 104.

Članak 104.
(1) u građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika i uzgoj ukrasnog bilja na otvorenom, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 105.
(1) Za gradnju lovačkog doma specifično je utvrđeno odgovarajuće izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - zona za lovstvo /oznaka R6/, za koje su uvjeti provedbe zahvata utvrđeni poglavljem 2.3.1.3.3. „izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/“.
(2) lovački domovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(3) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati i izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake p2, p3 i pŠ/, a unutar šuma prema poglavlju 3.3.3.1. „Šumarstvo“. 3.3.4. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. energetske mineralne sirovine 3.3.4.1.1. ugljikovodici

Članak 106.

Članak 106.
(1) na području Općine nalazi se dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „sZH-01“.
Članak 107.
(1) istražne bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora ugljikovodika.
(2) eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika, pri čemu se granice epu utvrđuju rješenjem na osnovu Zakona o rudarstvu.
(3) preporuča se da se eksploatacijske bušotine ugljikovodika ne predviđaju unutar građevinskih područja naselja.
(4) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M
(5) sustavi prijenosa ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika“

Članak 108.

Članak 108.
(1) udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(2) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(3) buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.

Članak 109.

Članak 109.
(1) neaktivna bušotina ugljikovodika na području Općine „Međimurje 6“ (Mđ-6) označena je na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“.
(2) kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 3.3.4.1.2. Geotermalne vode
Članak 110.
(1) na općinskom području utvrđena je mogućnost iskorištavanja geotermalne energije u komercijalne svrhe.
(2) istraživanje i eksploatacija geotermalne energije u komercijalne svrhe može se planirati u okviru utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „sZH-01“ pod jednakim uvjetima kao i za ugljikovodike.
(3) smještaj komercijalnih energana na geotermalnu energiju utvrđuje se prema poglavlju 3.3.6. „proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (Oie) i kogeneracije“. 3.3.4.2. neenergetske mineralne sirovine

Članak 111.

Članak 111.
(1) na području Općine se nalazi dio utvrđenog eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka „kuršanski lug – poleve“.
(2) sukladno odredbama prostornog plana Međimurske županije („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01, 23/10 i 7/19) na području Općine nedelišće nije moguće planirati istraživanje i eksploataciju pijeska i šljunka na drugim lokalitetima.
(3) Za ostale neenergetske mineralne sirovine ne postoje utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu iskorištavanja. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4283 3.3.5. komunalno gospodarstvo

Članak 112.

Članak 112.
(1) komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se: - unutar građevinskih područja naselja ukoliko je smještaj pojedine komunalne djelatnosti predviđen prema uvjetima namjene pojedine funkcionalne zone - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske, proizvodne namjene, prema uvjetima za pojedino izdvojeno područje. 3.3.6. proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (Oie) i kogeneracije
Članak 113.
(1) proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 113.

(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode i ekološke mreže.
Članak 114.
(1) individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) utvrđuje se prema posebnom propisu, pri čemu je potrebno voditi računa o osnovnoj namjeni građevne čestice na koju se takva energana smješta i namjeni okolnih građevnih čestica. stranica 4284 - broj 20 “službeni Glasnik M
(3) individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.

Članak 114.

(4) uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.
(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.

Članak 115.

Članak 115.
(1) kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - geotermalne energane - bioplinske energane i energane na biomasu - kombinacije navedenih tipova.
(2) Gradnja vjetroparkova na području Općine nije predviđena.
(3) najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne komercijalne energane (električne i toplinske energije) utvrđuje se prema posebnom propisu ovisno o vrsti, a na osnovu ovog plana mogu se predviđati pojedinačne komercijalne energane do 10,0 MW.
(4) sunčane energane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova energana, a kao osnovni sadržaj predviđene su na području gospodarske, poslovne zone u jugoistočnom dijelu nedelišća /oznaka k/.
(5) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(6) energana na biomasu, kao i bioplinska energana mogu se smjestiti unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/ kao, te dodatno kao prateći sadržaj izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/ i od granica zona javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 100,0 m.

Članak 115.

(7) Geotermalne energane mogu se smjestiti unutar građevinskih područja s gospodarskom proizvodnom i poslovnom namjenom /oznaka i i k/.
(8) postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(9) postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje Oie primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „postupanje s otpadom“.
(10) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju Oie energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. uVjeTi smjeŠTaja DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi 4.1. OpĆi uVjeTi Za DruŠTVene DjeLaTnOsTi

Članak 116.

Članak 116.
(1) vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave:
(2) sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/ 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - mogu se smještati i unutar zona mješovite namjene / oznaka M1 i M2/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: - primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/ - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D2, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole ili socijalne ustanove, a koje se mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.

Članak 118.

Članak 118.
(1) najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
Članak 119.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. uVjeTi prOVeDBe ZaHVaTa saDržaja DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi prema LOkaCiji 4.2.1. u zoni javne i društvene namjene unutar /oznaka D/

Članak 120.

Članak 120.
(1) u zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
Članak 121.
(1) pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4285 - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.

Članak 122.

Članak 122.
(1) udaljenost građevine društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog stavka postojeće zgrade se mogu dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(3) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(5) etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže e=4 /po+p+2k ili po+p+1k+pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (e=p).

Članak 122.

(6) ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(7) pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stranica 4286 - broj 20 “službeni Glasnik M stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka r/

Članak 123.

Članak 123.
(1) u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina sporta i rekreacije, a mogući prateći sadržaji utvrđeni su uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona sportsko - rekreacijske namjene / oznaka R/“.
(2) veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(3) pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovitih zona /oznaka M1 i M2/.

Članak 124.

Članak 124.
(1) udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu biti odmaknuta od međe ili smještena na među.
(2) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 12,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (e=po+p+2k) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (e=p+1k).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(6) parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.

Članak 124.

m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. u funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 125.
(1) sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4.2.4. izvan građevinskih područja

Članak 126.

Članak 126.
(1) izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine gradnja sportsko – rekreacijskog građevina nije predviđena.
(2) Moguće su rekreacijske aktivnosti bez utjecaja na prostor. 5. uVjeTi uTVrđiVanja kOriDOra iLi Trasa i pOVrŠina prOmeTniH i DruGiH inFrasTrukTurniH susTaVa 5.1. OpĆi uVjeTi GraDnje inFrasTrukTure
Članak 127.
(1) infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima iz grupe 2. „infrastrukturni sustavi“.
(2) infrastrukturne građevine od interesa za Državu i županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori državnog ili županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 128.

Članak 128.
(1) linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih prometnih koridora, prvenstveno unutar zelenih pojasa ulica, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je ovisno o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazanu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Ostali akti u ovom izdanju (90)