Arhiva › 2020. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Štrigova · 31. srpnja 2020. · KLASA 021-05/20-24 · URBROJ 2109/25-20-5

Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja istočno od Štrigovščaka u Štrigovi

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2275

Članak 64.

Članak 64.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna pristupa na kolnu prometnu površinu.
(2) točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.
Članak 65.
(1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 pROiZvODnJa i 0,45 1 zaposlenika SkLaDiŠta 2 uREDSki 2,00 100 m2 pROStORi korisnog prostora 3 tRGOvinE, 4,00 100 m2 uSLuGE i korisnog uGOStitELJStvO prostora 4 StaMBEnE 1,00 1 stan GRaĐEvinE 5 SMJEŠtaJni utvrđuje se tuRiStiČki ovisno o SaDRžaJi kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Za trgovine mješovitom robom do 100,0 m2, potrebno je osigurati najmanje 5 parkirališnih mjesta.
(3) kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za predškolske ustanove, na jednu grupu djece - za ambulante, socijalne ustanove i slično na 3 zaposlena u smjeni.
(4) na pojedinačnoj građevnoj čestici višestambene namjene potrebno je osim parkirališnih mjesta utvrđenih prema MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2275 stavku 1. ovog članka, dodatno osigurati najmanje 2 parkirališna mjesta za osobna vozila za potrebe parkiranja gostiju.

Članak 65.

(5) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine.
(7) ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 66.
(1) parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Garaže u pomoćnim građevinama potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine.
(3) ukoliko je garažni prostor funkcionalno i oblikovno integriran u osnovnu građevinu, njegova pozicija unutar građevine se ne uvjetuje.
(4) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice.

Članak 67.

Članak 67.
(1) parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 4.3. uVjeTi graDnje, rekonsTrukCije i opremanja komunalne inFrasTrukTurne mreže i način priključiVanja kućnih insTalaCija 4.3.1. opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, odvodnja oborinskih voda, opskrba plinom, opskrba električnom energijom i drugi energetski izvori
Članak 68.
(1) trase sustava plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“.
(2) trase elektroenergetskog distribucijskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“. 4.3.1.1. javna vodoopskrba

Članak 69.

Članak 69.
(1) Sustav javne vodoopskrbe unutar obuhvata upu izgrađuje se kao proširenje postojećeg sustava javne vodoopskrbe naselja Štrigova. Stranica 2276 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik
(2) Mreže sustava javne vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 70.
(1) Mrežu javne vodoopskrbe treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 71.
(1) priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) vodomjerno okno se u pravilu smješta unutar građevne čestice i unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga nije određeno drugačije. 4.3.1.2. javna odvodnja i zbrinjavanje oborinskih voda

Članak 72.

Članak 72.
(1) nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, sukladno ovoj Odluci.
Članak 73.
(1) Sustav javne odvodnje za područje naselja Štrigova nije izgrađen, a planira ga se izvesti kao razdjelni i sa spojem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Štrigovi.
(2) priključke građevina na funkcionalni sustav javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina, prema posebnim propisima i uvjetima za priključenje izdanim od javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću, - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda („narodne novine“ br. 26/20) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.
(4) nakon izvedbe sustava javne odvodnje unutar područja upu i njegova priključivanja na odgovarajući uređaj za pročišćavanje, obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

Članak 74.

Članak 74.
(1) potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana. MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020.
(2) Oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav javne odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti.
(3) Oborinske vode s građevnih čestica ne smiju se izlijevati na koridore prometnih površina, odnosno na površine ulica, kolnih prilaza i pješačkih površina.

Članak 75.

Članak 75.
(1) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („narodne novine“ br. 26/20), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš. 4.3.1.3. plinoopskrba

Članak 76.

Članak 76.
(1) plinoopskrbu područja obuhvata upu treba riješiti proširenjem postojećeg plinskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih plinskih redukcijskih stanica, a ukoliko budu potrebne mogu se postaviti na odgovarajuće zemljište namijenjeno gradnji građevina visokogradnje unutar obuhvata upu, uz uvjet da ne smetaju prometu.
(4) plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinski distribucijski sustav predviđa se ugradnja plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, s unutarnje strane ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu ako je udaljenost priključka od javne pješačke površine manja od 3,0 m. 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 4.3.1.4. elektroopskrba

Članak 78.

Članak 78.
(1) Elektroopskrbu područja obuhvata upu predviđa se izvesti proširenjem postojećeg sustava elektroopskrbe naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(3) nove trafostanice unutar obuhvata upu se ne predviđaju.
(4) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja dodatnih transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se unutar funkcionalnih zona višestambene namjene /oznaka namjene S2/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ mogu formirati kao zasebne građevne čestice građevina infrastrukture.
(5) Za potrebe povezivanja nove transformatorske stanice u sustav unutar uličnih koridora moguća je izvedba srednjenaponskog raspleta 10(20) kv, kao podzemnog, lociranog unutar koridora ulica i drugih javnih površina, s vezom na trafostanice u neposrednoj blizini područja obuhvata upu, te na eventualne trafostanice unutar područja obuhvata upu.

Članak 79.

Članak 79.
(1) niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, kabelska mreža.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smještati kabelske razvodne ormare (kRO) sa svrhom elektroopskrbe većeg broja korisnika i/ili javne rasvjete.
Članak 80.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili neposredno na transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) tipski priključni elektroormar može se smjestiti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 4.3.1.5. Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 81.

Članak 81.
(1) toplovodni sustav se unutar obuhvata upu ne predviđa.
(2) u slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi u funkciji distribucije energije, mogu se smjestiti izvan kolnih površina unutar koridora ulica ili unutar drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2277 4.3.1.6. energija iz obnovljivih izvora
Članak 82.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije, prvenstveno električne u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na kojoj se predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu se locirati na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, a ne mogu se postavljati neposredno na tlo.
(4) postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima funkcionalne zone ne mogu se locirati unutar područja upu-a.

Članak 82.

4.3.2. elektronička komunikacijska infrastruktura (eki)
Članak 83.
(1) trase elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) izvedba elektroničke kabelske kanalizacije načelno se planira unutar uličnih koridora, izvan kolničkih površina, a iznimno i unutar njih ako prostorni uvjeti drugih infrastrukturnih operatora to zahtijevaju.
(3) Elektronička kabelska kanalizacija treba biti dimenzionirana za istovremeno vođenje vodova više operatera elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Sukladno odredbama prostornog plana Međimurske županije, unutar područja upu nije dozvoljeno smještati samostojeće antenske stupove za postavu antenskih uređaja, pri čemu se pod antenskim uređajem podrazumijevaju sve vrste elektroničkih komunikacijskih prijemnika i predajnika u funkciji bazne stanice elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova.
(2) Gradnju ostalih građevina i postavu opreme Eki moguće je predvidjeti unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se unutar funkcionalnih zona višestambene namjene / oznaka namjene S2/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ mogu formirati kao zasebne čestice građevina infrastrukture.
(3) instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na elektroničku komunikacijsku kanalizaciju smještaju podzemno unutar uličnog koridora, Stranica 2278 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik ne smiju onemogućiti smještaj i prolaz vodovima ostale predviđene linijske infrastrukture.

Članak 85.

Članak 85.
(1) kućne priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 4.3.3. javna rasvjeta
Članak 86.
(1) trase javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Javna rasvjeta unutar obuhvata upu predviđa se izvesti kao dogradnja postojeće javne rasvjete naselja.
(3) preporuča se izvedba podzemnog kabelskog voda javne rasvjete.
(4) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(5) prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5. uVjeTi uređenja jaVnih zelenih poVršina

Članak 87.

Članak 87.
(1) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(2) uređivanje parkovnih površina provodi se temeljem glavno-izvedbenog projekta krajobraznog uređenja javne površine.
(3) kod sadnja zelenila unutar uličnih koridora treba voditi računa o mjerama zaštite linijske podzemne infrastrukture od korijena biljaka.

Članak 88.

Članak 88.
(1) površina pojedinačnih čestica unutar funkcionalne zone javne zelene površine načelno je identična površini zone, ali može biti i manja ukoliko se zona sastoji od više zemljišnih čestica različitih namjena, prema uvjetima namjene zone (npr. dječje igralište i javni park). 6. mjere zašTiTe priroDnih, kulTurnopoVijesnih i krajoBraznih VrijeDnosTi 6.1. mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 89.
(1) područje obuhvata upu ne nalazi se unutar područja zaštićenog prema odredbama Zakona o zaštiti prirode („narodne novine“ br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19).
(2) područje obuhvata upu ne nalazi se unutar područja ekološke mreže, prema odredbama uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020. područjima ekološke mreže („narodne novine“ broj 80/19).
(3) unutar područja obuhvata i u blizini područja obuhvata nema evidentiranih recentnih nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
(4) unutar područja obuhvata utvrđeno je kao prevladavajuće prirodno stanište - C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (as.arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. ex Scherrer 1925).
(5) Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i obvezom zbrinjavanja otpadnih voda prema posebnom propisu i ovoj Odluci.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Zajednica Srednjoeuropske livade rane pahovke predstavlja najvažniju livadu-košanicu atlantskog dijela Srednje Europe, koja se u pravilu razvija izvan dohvata poplavnih voda, te je jedna od floristički najbogatijih livadnih zajednica, u čijem sastavu se ističuarrhenatherum elatius, trisetum flavescens, Crepis biennis, tragopogon pratensis, knautia pratensis, Heracleum sphondilium i niz drugih.
(2) Stanište je potrebno očuvati unutar površina javnog i zaštitnog zelenila.
(3) Mjere zaštite staništa: - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip - uklanjati strane invazivne vrste - ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme - izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u tlu, - održavati povoljni vodni režim, - sprečavati zarastanje travnjaka na način da ih se održava košnjom jednom do dva puta godišnje, te ih malo ili nimalo gnojiti, - ukoliko se primjenjuje gnojidba koristiti organsko gnojivo. 6.2. mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 91.

Članak 91.
(1) unutar područja obuhvata upu ne nalaze se zaštićena kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20).
Članak 92.
(1) ne postoje podaci o eventualnim arheološkim nalazištima unutar obuhvata upu.
(2) ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar obuhvata upu, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni konzervatorski odjel u varaždinu ili arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 6.3. mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 93.

Članak 93.
(1) Čitavo područje Općine Štrigova područje je osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja, utvrđenog u prostornom planu Međimurske županije.
(2) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti utvrđuje se: - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - potrebno je dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(3) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vizure na povijesne građevine - gradnja na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta. 7. posTupanje s oTpaDom

Članak 94.

Članak 94.
(1) unutar područja upu nije moguće smjestiti djelatnosti gospodarenja otpadom.
Članak 95.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta potrebno je definirati mjesto za postavu spremnika za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) kompostiranje biootpada na kućnoj razini dozvoljeno je u okviru čestice individualne gradnje, uz uvjet da kompostište bude najmanje 20,0 m udaljeno od najbližeg stambenog prostora na susjednim građevnim česticama.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom važećih propisa, načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada. 8. mjere sprečaVanja nepoVoljna uTjeCaja na okoliš 8.1. zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama
Članak 97.
(1) područje obuhvata upu ne nalazi se unutar zona zaštita izvorišta vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.3.1.2. „Javna odvodnja i zbrinjavanje MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2279 oborinskih voda“ i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („narodne novine“ br. 26/20), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje, odnosno u površinske i podzemne vode i tlo.
(3) Oborinske vode s cijelog područja obuhvata upu mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta većim od 10, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i masti. 8.2. zaštita od zagađenja zraka

Članak 98.

Članak 98.
(1) potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka („narodne novine“ br. 127/19) i pravilniku o praćenju kvalitete zraka („narodne novine“ 3/13, 79/17). 8.3. zaštita od buke
Članak 99.
(1) Mjere zaštite od buke provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti od buke („narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) ukupno područje obuhvata upu, se prema pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („narodne novine“ broj 145/04), smatra zonom mješovite, pretežito stambene namjene, za koju je najviše dopuštena ocjenska razina imisije buke LRaeq za dan (Lday) utvrđena s 55 dB(a), a za noć (Lnight) utvrđena s 45 dB(a).

Članak 100.

Članak 100.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti na granici vlastite građevne čestice ne smije premašivati vrijednosti 55 dB(a) danju i 45 dB(a) noću. 8.4. zaštita od požara
Članak 101.
(1) u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine Stranica 2280 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.

Članak 101.

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).
Članak 102.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od pu međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 8.5. svjetlosno onečišćenje
Članak 104.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („narodne novine“ broj 14/19). 8.6. osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 105.

Članak 105.
(1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske standarde i sanitarne propise.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani su Zakonom o gradnji („narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), odgovarajućim normama i posebnim propisima. MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020. 8.7. upravljanje rizicima
Članak 106.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za područje Općine je sastavni dio procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova.
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladne Zakonu o sustavu civilne zaštite („narodne novine“ broj 82/15, 11/18, 31/20) i pripadajućim podzakonskim aktima.
(3) urbanističkim planom uređenja nije predviđena izgradnja javnih skloništa na području obuhvata.
(4) Gradnja novih skloništa se unutar obuhvata upu ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude utvrđeno u odgovarajućim aktima iz stavka 1. ovog članka, u kom slučaju ih se projektira i izvodi sukladno odgovarajućim posebnim propisima i tehničkim normama. 8.8. ostale mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 107.

Članak 107.
(1) najmanja udaljenost prostora namijenjenih gospodarskim djelatnostima s potencijalno negativnim utjecajem, kao i najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od najbližih stambenih prostora utvrđena je u poglavlju 3. „uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“.
Članak 108.
(1) provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 9. mjere proVeDBe plana

Članak 109.

Članak 109.
(1) uređenje sadržaja planiranih upu-om predviđa se kroz duži vremenski period.
(2) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi unutar područja upu, korisnike komunalnih usluga smještene unutar obuhvata upu, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili u blizini područja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga. iii. prijelazne i zaVršne oDreDBe
Članak 110.
(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za utvrđivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u slučajevima izmjene i dopune odnosno supstitucije propisa novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važećim propisom.
(2) Svi obračuni se vrše prema važećoj zakonskoj regulativi. 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik
(3) u slučaju da se numerički urbanističko – tehnički uvjeti iz kartografskih prikaza ne podudaraju s uvjetima iz odredbi za provedbu upu, primjenjuju se odredbe za provedbu.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Elaborat izvornika urbanističkog plana uređenja područja istočno od Štrigovščaka u Štrigovi ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) izvornik je izrađen u 4 primjerka.
(3) Digitalni oblik Elaborata urbanističkog plana uređenja područja istočno od Štrigovščaka u Štrigovi istovjetan izvorniku, kao i ove Odluke, dostupni su na mrežnim stranicama Općine Štrigova. općina V akTi općinskog načelnika

Ostali akti u ovom izdanju (57)