Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja istočno od Štrigovščaka u Štrigovi
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2268
Članak 26.
Članak 26.
(1) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđaju sadržaji dječjeg vrtića i/ili jaslica ili smještajni kapaciteti 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik socijalnog sadržaja s više od 12 ležajeva, površina takve građevne čestice ne smije biti manja od 2.500,0 m2.
(2) Maksimalna veličina građevne čestice za sadržaje iz prethodnog stavka nije ograničena, odnosno ograničena je jedino površinom funkcionalne zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/.
Članak 27.
(1) pomoćni sadržaji u funkciji obavljanja društvenih djelatnosti mogu se organizirati u jednoj ili više pomoćnih građevina smještenih u stražnjem dijelu građevne čestice: - priručno spremište - garaža za službeno vozilo - druge vrste pomoćnih prostora u funkciji obavljanja djelatnosti.
Članak 28.
Članak 28.
(1) Za sve građevne čestice na kojima se predviđaju sadržaji društvenih djelatnosti, sukladno uvjetima prostornog plana uređenja Međimurske županije, obavezno je 30% površine građevne čestice urediti kao zelenu površinu, pri čemu najmanje 1/3 te površine treba biti previđena za sadnju visokog zelenila.
Članak 29.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje utvrđuju se prema poglavlju 4. „uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. uVjeTi i način graDnje sTamBenih građeVina 3.1. opći uvjeti
Članak 30.
Članak 30.
(1) na građevnim česticama unutar područja obuhvata upu stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) unutar funkcionalnih zona stambene namjene individualne gradnje /oznaka namjene S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ na pojedinačnoj građevnoj čestici dozvoljen je isključivo individualni način gradnje, odnosno po pojedinoj građevnoj čestici moguće je graditi najviše 3 zasebne korisničke jedinice (ZkJ).
(3) unutar područja funkcionalne zone višestambene namjene /oznaka namjene S2/ dozvoljen je isključivo višejedinični način gradnje i to na način da se unutar osnovne građevine može predvidjeti najmanje 4 a najviše 6 zasebnih korisničkih jedinica (ZkJ) stambene namjene.
(4) na pojedinačnoj građevnoj čestici: - stambeni sadržaj je obavezan unutar zona stambene namjene /oznaka namjene S1 i S2/ - stambeni sadržaj nije obavezan unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/.
Članak 31.
Članak 31.
(1) Dozvoljene prateće i pomoćne građevine se mogu graditi ukoliko je osnovna građevina već izgrađena ili se predviđa istovremena gradnja osnovne i prateće, odnosno pomoćne građevine. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2269
(2) Sadržaj pomoćnih građevina uz stanove: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - fontana, dekorativno vrtno jezerce i slične vodene površine dubine do 80,0 cm - najviše jedan bazen.
(3) Sadržaj pomoćnih građevina uz građevine ili prostore gospodarskih i društvenih djelatnosti utvrđen je u poglavljima 2. i 3.
Članak 32.
Članak 32.
(1) Formiranje građevnih čestica i način gradnje utvrđen za stambene sadržaje analogno se odnosi i na građevine i prostore drugih dozvoljenih namjena, a utvrđuje se ovisno o lokaciji pojedine građevne čestice prema: - pripadnosti funkcionalnoj zoni, prema kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“ - pripadnosti zoni načina gradnje, prema kartografskom prikazu broj 4. „način i uvjeti gradnje“ - očekivanoj etažnosti osnovne građevine, što uvjetuje minimalne dimenzije čestice.
(2) Zone načina gradnje prema kartografskom prikazu broj 4. „način i uvjeti gradnje“ utvrđuju se kao: - zona slobodnostojeće individualne gradnje /oznaka gradnje SS/ - zona slobodnostojeće višejedinične gradnje /oznaka gradnje Sv/ - zona mješovite gradnje /oznaka gradnje MJ/.
Članak 33.
Članak 33.
(1) u zonama slobodnostojeće gradnje /oznake gradnje SS i vS/ obavezni način gradnje osnovne građevine je slobodnostojeća gradnja.
(2) u zoni mješovite gradnje /oznaka gradnje MJ/ za osnovnu građevinu moguć je odabir između slobodnostojeće gradnje, poluugrađene ili gradnje arhitektonskog kompleksa, ovisno o raspoloživim dimenzijama građevne čestice, namjeni građevina i očekivanoj etažnosti.
(3) Gradnja dvojnih građevina, kao podtipa poluugrađene gradnje, jednako kao ni gradnja u nizu, unutar obuhvata upu nije moguća. 3.2. uvjeti formiranja građevnih čestica
Članak 34.
Članak 34.
(1) u kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica, kao i preoblikovanje postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: Stranica 2270 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik najmanja najmanja dubina način gradnje osnovne građevine širina građevne građevne čestice čestice /m/ /m/ inDiviDuaLna SLOBODnOStOJEĆ MJEŠOvita GRaDn prizemne do 16,0 30,0 E=po+p+pk (ili nE) katne do 18,0 30,0 E=po+p+1k+pk (ili nE) SLOBODnOStOJEĆa viŠEJEDini isključivo katne, do 26,0 35,0 E=po+p+1k+pk (ili nE)
(3) Širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(4) Dodatno uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, u funkcionalnoj zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/, koja je identična zoni mješovite gradnje / oznaka gradnje MJ/ najmanja i najveća površina pojedinačne građevne čestice na kojoj se predviđaju pojedine gospodarske i društvene djelatnosti dodatno se utvrđuje prema poglavljima 2. „uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti“ i poglavlja 3. „uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“, a osim uvjeta iz navedenih poglavlja nema ograničenja utvrđivanja najveće površine građevne čestice.
(5) u zoni individualne slobodnostojeće gradnje /oznaka gradnje SS/ najveća površina pojedinačne građevne čestice utvrđuje se s 1.000,0 m2.
(6) u zoni višejedinične slobodnostojeće gradnje /oznaka gradnje vS/ najveća površina pojedinačne građevne čestice utvrđuje se s 2.000,0 m2.
Članak 34.
(7) izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevne čestice za građevine infrastrukture (trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično) formiraju se prema poglavlju 5. „uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
Članak 35.
(1) kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: osnovna građevina ili ulični dio arhitekoznaka zone tonskog kompleksa načina gradnje visina / etažnost /Eos/ vos/ ss 7,0 m E=4 /po+p+1+pk (ili nE)/ Vs 7,0 m E=4 /po+p+1+pk (ili nE)/ mj 7,0 m E=4 /po+p+1+pk (ili nE)/
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, mogu imati veću visinu (vijenca) MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020. najmanja najveći koefici- najveći koeficipovršina jent izgrađenosti jent iskoristivosti građevne čestice građevne čestice/ građevne čestice/ /m2/ kig/ kis/ a GRaDnJa /oznaka gradnje SS/ i Ja /oznaka gradnje MJ/ 480,0 0,4 1,0 540,0 0,4 1,0 Čna GRaDnJa /oznaka gradnje vS/ 910,0 0,4 1,0 - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među - dubina planirane građevne čestice treba omogućiti propisanu dubinu za formiranje građevnih čestica uz liniju regulacije paralelne ulice.
Članak 35.
(2) unutar iste funkcionalne zone moguće je međusobno spajanje čestica ili pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz ovog poglavlja. 3.3. uvjeti gradnje 3.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 36.
(1) Moguća visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se ovisno o zoni načina gradnje unutar koje se pojedina građevna čestica nalazi, dimenzijama pojedine građevne čestice i uvjetima iz sljedeće tabele: prateća građevna ili dvorišni dio pomoćna građevina arhitektonskog kompleksa visina / visina / etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ vpr/ vpo/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /p/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /p/ E=3 E=1 5,0 m 3,5 m /po+p+pk/ /p/ - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji ili sadržaji 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremište strojeva, hladnjača i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne alineje, visina silosa koji se gradi u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od 7,0 m, ali ga je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja.
Članak 36.
3.3.2. smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 37.
(1) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa utvrđuje se: - kod individualnog načina gradnje /zone gradnje oznaka SS i MJ/: - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru užom stranom, najmanje 5,0 m i najviše 8,0 m uvučeno od linije regulacije - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru dužom stranom, najmanje 4,0 uvučeno od linije regulacije. - kod višejediničnog načina gradnje /zone gradnje oznake vS/ najmanje 7,0 i najviše 10,0 m.
(2) preporuča se osnovnu građevinu na građevnoj čestici smjestiti na način da je se što je moguće više približi sjevernoj ili istočnoj bočnoj međi čestice.
Članak 38.
Članak 38.
(1) u zoni slobodnostojeće individualne gradnje /oznaka gradnje SS/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(2) udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m.
(3) pomoćne građevine se: - u odnosu na građevni pravac smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi. - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
Članak 39.
Članak 39.
(1) u zoni slobodnostojeće višejedinične gradnje /oznaka gradnje vS/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu i jednu pomoćnu građevinu, a prateća građevina se ne može graditi.
(2) udaljenost osnovne građevine od bočnih i stražnje međe treba iznositi najmanje ½ visine (vijenca) građevine mjereno na pročelju orijentiranom na predmetnu među, ali najmanje 4,0 m.
(3) pomoćne građevine se: - u odnosu na građevni pravac smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2271 - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi. - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
Članak 40.
Članak 40.
(1) u zoni mješovite gradnje /oznaka gradnje MJ/ na čestici je moguće smjestiti: - jednu osnovnu građevinu, jednu prateću građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina - alternativno od prethodne alineje na čestici je moguće smjestiti arhitektonski kompleks.
(2) Osnovna građevina se, u odnosu na bočne međe čestice, može smjestiti: - kao slobodnostojeća, odnosno udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kao poluugrađena, odnosno osnovnu građevinu treba smjestiti na jednu bočnu među čestice, od nasuprotne međe čestice je treba udaljiti najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kao arhitektonski kompleks, u kom slučaju udaljenost najisturenijeg dijela kompleksa od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 0,6 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje ½ visine (vijenca) građevine ili dijela građevine najbližeg stražnjoj međi čestice.
(3) kod gradnje arhitektonskog kompleksa sva građevna struktura se u cjelini smatra osnovnom građevinom.
(4) prateće i pomoćne građevine se: - u odnosu na građevni pravac smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi. - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
Članak 41.
Članak 41.
(1) izuzetno od prethodna dva članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
Članak 42.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od: - 4,0 m ukoliko su obje građevine prizemne - 6,0 m ukoliko je najmanje jedna građevina katna.
(2) preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. Stranica 2272 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik
Članak 43.
Članak 43.
(1) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 3.3.3. oblikovanje građevina
Članak 44.
Članak 44.
(1) krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha je 45°.
(3) najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 45.
(1) ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
Članak 45.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).
Članak 46.
(1) ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020. - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. 3.3.4. uređenje građevnih čestica 3.3.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 47.
Članak 47.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s uličnog koridora ili druge površine uređene za kolni promet, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 3.3.4.2. uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici
Članak 48.
(1) uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 3.3.4.3. gradnja ograda
Članak 49.
Članak 49.
(1) u odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(2) pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(3) ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 50.
Članak 50.
(1) teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) najveća visinska razlika između uređene kote terena susjednih čestica može biti 1,0 m.
(3) najveća visina potpornog zida može biti 2,0 m.
(4) u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 3.3.4.4. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 51.
Članak 51.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u zelenilom zasađenom prirodnom terenu najmanje - 20% vlastite površine ukoliko na čestici nije predviđen sadržaj društvene namjene - 30% vlastite površina ukoliko je na čestici predviđen sadržaj društvene namjene.
(2) iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) u obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i Ek priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 51.
4. uVjeTi uređenja, oDnosno graDnje, rekonsTrukCije i opremanja promeTne, komunalne i TelekomunikaCijske mreže s pripaDajućim oBjekTima i poVršinama 4.1. opći uvjeti
Članak 52.
(1) površine rezervirane za gradnju prometnih površina / oznaka namjene uk, pS i pp/ prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“.
(2) trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na slijedećim kartografskim prikazima - 2.1. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 12 - Stranica 2273 - 2.2. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(3) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Ovaj upu kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkim ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenja javnih zelenih površina.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.
Članak 54.
Članak 54.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno locirati unutar javnih površina, prvenstveno unutar uličnih koridora, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima iz grupe 2. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.
Članak 55.
Članak 55.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar funkcionalnih zona višestambene namjene / oznaka namjene S2/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ kao slobodnostojeće pomoćne građevine ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice. Stranica 2274 - Broj 12 “SLužBEni GLaSnik
(2) uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava: - građevinu infrastrukturnih sustava treba locirati iza linije regulacije ulice i na način da ne smeta javnom prometu - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od međa vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje 4,0 m - ukoliko je građevinu infrastrukturnih sustava iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(3) na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
(4) nove nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se locirati na udaljenosti manjoj od 15,0 m od osi potoka.
Članak 55.
4.2. uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 56.
(1) Cestovni i pješački promet obuhvaća sve kolne i pješačke površine unutar područja obuhvata upu.
Članak 57.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama s gospodarskim sadržajima u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) u zonama namijenjenim visokogradnji /oznaka namjene S1, S2 i M1/ mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(3) unutar prometnih površina /oznake namjene uk, pp i pS/ i površinama javnog i zaštitnog zelenila /oznake namjene Z1 i Z/ ne mogu se postavljati reklamni panoi. 4.2.1. ulični koridori /oznaka namjene uk s dodatnom numeričkom oznakom/
Članak 58.
Članak 58.
(1) ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju prema grafičkim prilozima, radi izgradnje prometnica, pješačkih i/ili biciklističkih staza, zelenih površina i trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža. MEĐiMuRSkE županiJE” 31. srpnja 2020.
(2) ulični koridori se formiraju kao građevne čestice prometne infrastrukture, a mogu se formirati i graditi fazno u linearnim segmentima.
Članak 59.
(1) Širina uličnih koridora treba iznositi najmanje 10,0 m.
(2) unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke, odnosno pješačko-biciklističke površine, kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.
(3) kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(4) najmanja širina pješačkih staza unutar uličnih koridora ne može biti manja od 1,20 m.
(5) Biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza.
Članak 60.
Članak 60.
(1) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(2) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 4.2.2. poljski put /oznaka namjene pp/
Članak 61.
(1) poljski put predstavlja postojeću površinu za pristup obradivim površinama, a koja s može koristiti i za pristup građevnim česticama unutar obuhvata upu.
(2) predviđeno je djelomično proširenje koridora poljskog puta, prema kartografskim prikazima.
(3) kolna površina poljskog puta može biti izvedena kao asfaltirana ili kao makadam, a širina joj treba iznositi najmanje 3,0 m. 4.2.3. pješačka staza izvan uličnih koridora /oznaka ps/
Članak 62.
Članak 62.
(1) pješačka staza izvan uličnih koridora je površina rezervirana za pješački promet u vidu šetnice ili pješačke prečice, te dodatno može služiti za servisni pristup građevnim česticama unutar ili izvan obuhvata upu.
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, kao opločenje betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
(3) ukoliko je prostorno moguće, širinu hodne površine pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe. 4.2.4. javna parkirališta
Članak 63.
Članak 63.
(1) Javna parkirališta, kao dio komunalnih površina u općinskom vlasništvu, moguće je graditi izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površine višestambene ili mješovite, pretežito stambene zone /oznake namjene S2 i M1/. 31. srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik
(2) Javna parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i na način da se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(3) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa. 4.2.5. promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).
Ostali akti u ovom izdanju (57)
- Zaključak o povećanju sredstava Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima po programu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva u Međimurskoj županiji za 2020. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica za provođenje postupka jednostavne nabave udžbenika za školsku godinu 2020./2021.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća županijske bolnice Čakovec o zaključivanju Sporazuma o uređenju vlasničkih odnosa na nekretninama unutar kompleksa županijske bolnice Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća županijske bolnice Čakovec o zaključivanju ugovora o prijenosu vlasništva nekretnine
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o zaključivanju Sporazuma o uređenju vlasničkih odnosa na nekretninama unutar kompleksa županijske bolnice Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o zaključivanju ugovora o prijenosu vlasništva nekretnine
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude u provedbenom postupku jednostavne nabave „Ostala oprema za Centar za posjetitelje Med dvemi vodami“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude u provedbenom postupku jednostavne nabave „nabava softvera za projekt Med dvemi vodami za Grupu 2. – aplikacija za pametne telefone“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku upravnog vijeća županijske bolnice Čakovec za potpisivanje ugovora za javnu nabavu „Jednokratni operacijski setovi“, Grupa 2. Jednokratni operacijski setovi ii
- Zaključak o sufinanciranju troškova prijevoza na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen 2020. godine
- Zaključak o financijskoj pomoći za organizaciju „Dana svetog Jeronima“ u Štrigovi
- Izmjene i dopune programa potpora male vrijednosti poduzetnicima za troškove prijave projektnih prijedloga
- Program potpora male vrijednosti za financijske potpore i instrumente (pročišćeni tekst)
- Izmjene i dopune Odluke o imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec
- Odluka o izmjenama i dopunama poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini i raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Gornji Mihaljevec za 2020. godinu
- Odluka o izradi ii. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/05. i 03/14.)
- Zaključak o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije
- Polugodišnji izvještaj proračuna Općine Orehovica za razdoblje od 01.01.-30.06.2020. godine
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2020. godinu
- Izmjene i dopune Odluke o povremenim radnim tijelima Općinskog vijeća Općine Orehovica
- Odluka o dopuni Odluke o mjerilima za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području Općine Orehovica
- Odluka o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
- Odluka o privremenom korištenju i zakupu prostora u vlasništvu Općine Orehovica
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. antuna pintara
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. antuna Šoltića
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. ivanke Bradović
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. karoline turk
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. valentina klineca
- Odluka o određivanju imena ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o određivanju imena ulice na području Općine Strahoninec
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača u Općinskom vijeću Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Odluka o sklapanju aneksa ugovora o zakupu poslovnog prostora Centra za posjetitelje Sveti Martin na Muri
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Sveti Martin na Muri, u naselju Sveti Martin na Muri
- Odluka o izmjeni Statuta Općine Šenkovec
- 3. izmjene i dopune plana proračuna Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Šenkovec od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja za 2019. godinu
- Odluka o popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Šenkovec u 2019. godini
- Odluka o prihvaćanju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Šenkovec
- Odluka o oslobađanju roditelja sudjelovanja u cijeni programa Dječjeg vrtića „vrapčić“ Šenkovec
- Odluka o dopuni Odluke o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Izmjena Odluke o javnim priznanjima Općine Šenkovec
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Šenkovec za 2020. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Izvještaj o provedbi plana razvojnih programa Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Izvješće o izvršenju programa gradnje komunalne infrastrukture na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Izvješće o izvršenju programa javnih potreba u kulturi na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Izvješće o izvršenju programa javnih potreba u sportu na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Srpnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 16. izvješće o izvršenju Socijalnog programa na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2019. godini za Općinu Šenkovec
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Šenkovec za 2019. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Šenkovec za razdoblje od 2020. do 2023. godine
- Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja istočno od Štrigovščaka u Štrigovi
- Odluka o izmjenama i dopunama plana djelovanja civilne zaštite Općine Vratišinec
- Statut turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri