GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 22

SGMŽOpćina Štrigova · 31. prosinca 2019. · KLASA 945-01/19-01/3 · URBROJ 2109/18-19-01

Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 6153

Članak 2.

31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6153 Skupština Međimurske županije je na 10. sjednici, održanoj dana 23. rujna 2010. godine, donijela Odluku o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 20/10), te na 11. sjednici održanoj dana 18. prosinca 2014. godine Odluku o izmjeni Odluke o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/14). Županijska skupština Međimurske županije na 11. sjednici održanoj dana 18. prosinca 2014. godine donijela je Rješenje o imenovanju predsjednice i članova Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/14) te na 20. sjednici održanoj dana 07. srpnja 2016. godine Rješenje o razrješenju članova i imenovanju članica Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/16), Popis u Prilogu 3. Stručne i administrativne poslove za Županijsko povjerenstvo obavlja Upravni odjel za gospodarske djelatnosti. Temeljem čl. 12. stavka 4. Zakona članovi Županijskog povjerenstva u svojem radu dužni su postupati savjesno i u skladu s odredbama Zakona, u suprotnom, oštećenici imaju pravo tražiti nadoknadu štete od Međimurske županije za učinjene propuste. Obaveze Državnog povjerenstva: Poslovi Državnog povjerenstva definirani su člankom 10.

Članak 2.

stavkom 1. Zakona. Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 14. lipnja 2019. godine donio Odluku o imenovanju članova Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 61/19). • Stručno povjerenstvo Ako Općinsko povjerenstvo Općine Štrigova nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva na području Općine Štrigova. U svojem radu stručno povjerenstvo surađuje s Općinskim povjerenstvom Općine Štrigova. Procjenu šteta Županijsko povjerenstvo obavezno je dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda i resornim Ministarstvima. 7.2. Agrotehničke mjere Agrotehničke mjere su mjere kojima su vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni poljoprivredno zemljište obrađivati na način na koji ne umanjuju njegovu bonitetnu vrijednost i one su propisane Pravilnikom o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 22/19). Općinsko vijeće Općine Štrigova je dana 19. srpnja 2019. godine donijelo Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova KLASA: 363-01/19-01/2, URBROJ: 2109/18- 19-01. Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i sprječavanje smanjenja njegove plodnosti.

Članak 2.

Pod agrotehničkim mjerama definirane Pravilnikom o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 22/19) smatraju se: 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: a) redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta, b) održavanje ili poboljšanje plodnosti tla, c) održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama. 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. 3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

Članak 2.

4. Gospodarenje biljnim ostacima U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom. Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: a) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla, b) primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla, c) obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, d) obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, Stranica 6154 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl. Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Članak 2.

5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. 6. Održavanje povoljne strukture tla Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. 7. Zaštita od erozije Na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena. Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa. Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi. 8. Održavanje plodnosti tla Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

Članak 2.

Temeljem čl. 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 22/19) Općina Štrigova u obavezi je podnijeti Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku, godišnje izvješće o primjeni agrotehničkih mjera do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu. Vezano na Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova komunalno redarstvo Općine Štrigova je dana 19. kolovoza 2019. godine javno uputilo Naredbu za čišćenje zapuštenih poljoprivrednih površina na području Općine Štrigova. 7.3. Mjera zaštite od suše - MJERA 4 Pravilnikom o provedbi Mjere M04 „Ulaganja u fizičku imovinu“ Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. („Narodne novine“ broj 7/15) navedeno je ulaganje u građenje novih sustava navodnjavanja kojim bi se znatnije smanjile štete od suše. Stupanjem na snagu Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. („Narodne novine“ broj 91/19), prestaje važiti prethodno navedeni Pravilnik, ali postupci koji su pokrenuti po odredbama tog Pravilnika u skladu s tim odredbama će se i završiti. Obzirom da je suša sve učestalija na području Općine Štrigova veoma su bitne agrotehničke mjere kojima se umanjuje utjecaj nedostatka oborina. U posljednjih 10 godina, elementarna nepogoda zbog suše proglašena je jedanput, s time da se suša pojavljivala i češće, ali s nedovoljno šteta kako bi se proglasila elementarna nepogoda. Nastavno u Planu prikazane su mjere kojima se sprječava isušivanje tla.

Članak 2.

Tijekom obrade tla, cilj je povećanje njegove sposobnosti da akumulira što veću količinu oborina te da je zadrži u tlu i spriječi isparavanje kako bi u zadanom trenutku bila biljkama na raspolaganju. Na zadržavanje vlage u tlu utječu struktura tla, organska tvar u tlu i biljni ostaci na tlu koji pospješuju upijanje oborina, a ujedno štite tlo od erozije i utječu na mikrobiološku aktivnost tla. Dubokim oranjem dolazi do akumuliranja zimske vlage u tlu. Prilikom obrade tla zahtijeva se primjereno korištenje mehanizacije na način da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe/žetve uroda). U jesen uzorana zimska brazda pospješuje upijanje zimskih oborina, kiše i snijega. Na proljeće je zimsku brazdu potrebno zatvoriti, primjerice drljanjem, pri čemu se stvara površinski izolacijski sloj tla, koji čuva vlagu u dubljim slojevima. Nakon žetve žitarice, najpoželjnije je odmah obaviti plitko oranje kako bi se zaustavio kapilarni uspon vode, spriječilo isparavanje i sačuvala voda u tlu. Osim same obrade tla, veoma je bitna i gnojidba tla. U periodu suše, način gnojidbe treba prilagoditi vremenskom periodu trajanja sušnih uvjeta. Ako biljke pokazuju teže posljedice suše, uvenuće/žućenje listova, gnojidba im ne može pomoći. Tijekom visokih temperatura i nedostatka vlage, treba izbjegavati gnojidbu dušičnim gnojivima (KAN, UREA), prije svega na travnjacima jer u nedostatku vlage gnojiva ne mogu djelovati kako treba2.

Članak 2.

Temeljem iskustava, kod sušnih razdoblja koja su uglavnom praćena visokim temperaturama zraka dolazi do pojave stresa kod biljaka. Stres kod biljaka utječe na rast i razvoj, pri čemu on različito djeluje na različite kulture. Moguća rješenja koja su dana za rješavanje navedene problematike jest navodnjavanje i sadnja kultura koje su tolerirane na sušu i ekstremno visoke temperature zraka. Većina gena odgovornih za tolerantnost na sušu te nedostatak vlage u tlu općenito, ima inducibilne promotore, a hormon abscizinska kiselina (ABA) je signal koji ih u dosta slučajeva aktivira. Kod pšenice je identificirano više lokusa za kvantitativna svojstva (QTL-a) povezanih sa svojstvom tolerantnosti, a nalaze se na različitim kromosomima. Genetički modificirana pšenica pokazala je veliku tolerantnost na sušu. Tolerantnost genotipova na sušu je kompleksna odlika i može se postići ako genotip posjeduje jedan od sljedećih mehanizama: mehanizam za izbjegavanje suše, mehanizam za smanjenje dehidracije, te mehanizam za tolerantnost na dehidraciju3. 2 Izvor: http://www.savjetodavna.hr/adminmax/File/savjeti/ agrotehnika.pdf 3 Izvor: Mehanizmi tolerantnosti biljaka na sušu i njihova genska osnova kod pšenice (Autori: Snježana Kereša, Marijana Barić, Martina Horvat i Ivanka Habuš Jerčić) 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6155 7.4. Mjere zaštite od tuče i mraza • Mjere zaštite od tuče U svrhu sprječavanja posljedica olujnog nevremena i tuče bitno je poštovati dolje navedene savjete:

Članak 2.

- Držite u pričuvi jače najlonske folije i cerade, letve i čavle za privremenu sanaciju oštećenih krovnih konstrukcija ili za prekrivanje razbijenih prozorskih stakala, - Ako ste u zatvorenom dobro zatvorite sve prozore i vrata, spustite rolete ili zatvorite prozorske kapke, - Ako ste na otvorenom, vodite računa o mogućnosti pada crijepa s krova, grana s drveća i sl., - Ne sklanjajte se ispod drveća zbog opasnosti od udara groma, loma grana ili rušenja stabla, - Vozila sklonite u čvrste objekte, ako isto nije moguće, zaštitite ih dekama ili ceradom protiv tuče. Župan Međimurske županije dana 23. prosinca 2016. godine donio je Program potpora u poljoprivredi Međimurske županije za razdoblje 2017. -2020. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/17 i 12/17). Programom potpora poljoprivredi Međimurske županije za razdoblje 2017.-2020. godine utvrđuju se potpore za unaprjeđenje poljoprivrede, temeljem kojih se one dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava iz Županijskog proračuna. Popis mjera iz Programa značajne za područje prirodnih nepogoda su: a) Edukacija i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, b) Sufinanciranje kontrole plodnosti tla, c) Podizanje i obnova trajnih nasada, d) Nabava i postavljanje sustava za zaštitu od višegodišnjih nasada od tuče. • Mjere zaštite od mraza Zaštita vinograda od mraza Vremenske nepogode koje najviše pogađaju vinovu lozu jesu mraz i tuča. Prva i najvažnija mjera zaštite od mraza je odabir povoljnog položaja za vinograd. Druga mjera je izbor kultivara. Osim pravilnog odabira položaja i kultivara, postoje i razne direktne mjere protiv mraza. Njih je moguće primijeniti samo ako se dobro odabrao i položaj i kultivari, jer nijedna mjera direktne borbe protiv mraza ne može uspjeti ako je mraz prejak ili dugotrajan.

Članak 2.

Postoje tri mjere kojima se može djelovati na kontroli temperature: 1. Sustav umjetnog kišenja najdjelotvornija je mjera. Do povišenja temperature dolazi zbog izmjene topline između vode kojom se prska i okolnog zraka. Prskanjem se oko pupova stvara ledeni omotač unutar kojeg ostaje temperature od 0oC pa se oni ne smrzavaju. Prskanje treba započeti na -0,5 oC, a prestati na 3oC. 2. Sustav velikih ventilatora koji pokreću zrak i premještaju topliji zrak odozgo prema zraku dolje oko nasada. Gornji slojevi zraka u uvjetima kad nastaje mraz mogu biti znatno topliji od zraka koji okružuje nasad. Ventilatori taj topliji zrak tjeraju prema dolje čime se povisuje temperatura zraka u dodiru s nasadom za 1-3 oC. 3. Zagrijavanje zraka u nasadu grijačima, najčešće su to naftni plamenici. Dimljenje može biti znatno smanjeno nepovoljnim učinkom vjetra. Određenu zaštitu od mraza pruža i mreža zaštite od tuče, pri čemu se mraz skuplja na mreži koja na taj način štiti nasad. Na otpornost trsova prema mrazu može se utjecati i rezidbom. Smatra se da je trs rezan kasnije otporniji na djelovanje mraza od trsa rezanog ranije. Opasnost od mraza može se umanjiti odgađanjem kretanja vegetacije. To se postiže prskanjem vinograda nekoliko dana prije pupanja 25%-tnom otopinom zelene galice uz dodatak 7%-tnog parafinskog ulja. Kretanje vegetacije na taj način se može usporiti 10 do 20 dana. Zaštita nasada voća i povrća Mjere koje se koriste za ograničavanje štetnog utjecaja mraza za nasade voća i povrća su orošavanje i zagrijavanje nasada. Nadalje, plastenike ili nasade na otvorenom potrebno je dodatno zaštiti pokrivanjem najlonskom folijom i lutrasil folijama (agrotkanina) kao i drugim materijalima npr. slamom ili sijenom. Preporuča se odmah nakon mraza nasad, kod kojeg nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa odnosno ako izboji, cvjetovi ili mladi plodići nisu potpuno promrzli, a što se očituje posmeđenjem i uvenućem tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina.

Članak 2.

7.5. Primjena jedinstvenih cijena i priroda za razdoblje od 1.travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine Dana 27. ožujka 2019. godine, na sjednici Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesen je Zaključak o prihvaćanju prosječnih prinosa i cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine. Navedenim Zaključkom su prihvaćene cijene za procjenu štete od elementarnih nepogoda koje će se koristiti od 01. travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine prilikom utvrđivanja šteta u poljoprivredi (Prilog 7.). 7.6. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka Pravilnikom o provedbi mjere 17 Upravljanje rizicima, podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“ broj 29/18) kao jedna od podmjera navedeno je osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Stupanjem na snagu Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. („Narodne novine“ broj 91/19), prestaje važiti prethodno navedeni Pravilnik, ali postupci koji su pokrenuti po odredbama tog Pravilnika u skladu s tim odredbama će se i završiti. Predmet osiguranja je vrijednost biljne ili stočarske proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod uključujući kvalitetu) na određenoj proizvodnoj jedinici koju u proizvodnji predstavlja ARKOD parcela, a u stočarskoj proizvodnji Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva. Ako se dogodi osigurani slučaj osiguravateljsko društvo je dužno isplatiti osigurninu. Osigurninu po polici osiguranja moguće je ostvariti ako je župan proglasio nepovoljnu klimatsku priliku, koja se može izjednačiti s elementarnom odnosno prirodnom nepogodom. U slučaju da župan ne proglasi elementarnu (prirodnu) nepogodu, društvo za osiguranje prije isplate osigurnine mora zatražiti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na području Općine Štrigova.

Članak 2.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, objavila je Natječaj za provedbu podmjere 17.1 Stranica 6156 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ dana 6. travnja 2018. godine, na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www. appprr.hr), mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i Programa ruralnog razvoja (www.ruralnirazvoj. hr). Prve izmjene Natječaja za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka na snazi su od 5. veljače 2019. godine4. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i koje odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika. Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore. Isti (jedan) korisnik može podnijeti više zahtjeva za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, a zahtjev se može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja5. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je dana 26. srpnja 2019. godine objavila Izmjene natječaja za provedbu Podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Najznačajnija promjena u Izmjenama natječaja odnosi na način isplate potpore. Naime, potpora se isplaćuje na žiro račun korisnika naveden u Evidenciji korisnika i/ili na žiro račun društva za osiguranje. Kada se na temelju dokumenta kojim se dokazuje plaćanje utvrdi da je korisnik podmirio više od 30% od ukupne vrijednosti premije osiguranja po pojedinoj polici, ali premija osiguranja nije plaćena u cijelosti, potpora se isplaćuje društvu za osiguranje koje je izdalo predmetnu policu osiguranja. U navedenom slučaju društva za osiguranja obvezna su dio iznosa potpore koji se odnosi na premiju osiguranja iznad 30% ukupne vrijednosti premije osiguranja koju je podmirio korisnik uplatiti na račun korisnika najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je predmetna uplata izvršena od strane Agencije za plaćanja.

Članak 2.

Predmet osiguranja nije nadoknada izgubljene dugotrajne imovine (višegodišnji nasadi, osnovno stado, zemljišni pokrov) već prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod). Ono što je malo manje poznato, jest pravo nadoknade štete za izbijanje bolesti životinja i zoonoza, čiji popis se nalazi u Tablici 4. Tablica 4. Popis bolesti životinja i zoonoza iz Uredbe (EU) br. 652/2014 europskog parlamenta i vijeća R.B. BOLESTI BOLESTI ŽIVOTINJA I ŽIVOTINJA ZOONOZE 1. Goveđa kuga Tuberkoloza goveda 2. Kuga malih preživača Bruceloza goveda 3. Vezikularna bolest Bruceloza ovaca i koza svinja (B.melitensis) 4. Bolest plavog jezika Bolest plavog jezika u endemskim ili visokorizičnim područjima 5. Tješinska bolest Afrička svinjska kuga 6. Ovčje i kozje boginje Vezikularna bolest svinja 7. Groznica riftske Klasična svinjska kuga doline 8. Bolest kvrgave kože Bedrenica 9. Konjska kuga Zarazna pleuropneumonija goveda 4 Izvor: https://www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranjeusjeva-zivotinja-i-biljaka/ 5 Izvor: http://www.redea.hr/osiguranje-usjeva-zivotinja-ibiljaka-2/ 10. Vezikularni stomatitis Influenca ptica 11. Venezuelski virusni Bjesnoća encefalitis konja 12. Epizootska Ehinokokoza hemoragijska bolest jelena 13. Klasična svinjska Transmisivne-spongiformne kuga encefalopatije (TSE) 14. Afrička svinjska kuga Kampilobakterioza 15. Zarazna Listerioza pleuropneumonija goveda 16. Influenca ptica Salmoneloza (zoonotska salmonela) 17. Newcastelska bolest Trihineloza 18. Slinavka i šap Verotoksična Escherichia coli (VTEC)

Članak 2.

19. Infekcija s Bonamia Virusna hemoragijska exitiosa septikemija (VHS) 20. Infekcija s Perkinsus Zarazna hematopoetska marinus nekroza (IHN) 21. Infekcija s Bolest koju uzrokuje virus Microcytos mackini koi herpes (KHV) 22. Infekcija s Marteilia refringen 23. Infekcija s Bonamia ostreae 24. Kuga malih preživača 25. Ovčje boginje 26. Kozje boginje 27. Bolest kvrgave kože Izvor: https://www.apprrr.hr/podmjera-17-1-osiguranje-usjevazivotinja-i-biljaka/ 8. Zaključak Iskustveni podaci pokazuju važnost primjene raznih mjera kako bi se posljedice prirodnih nepogoda što više ublažile. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. Analizom učestalosti pojave prirodnih nepogoda i njihovih šteta, dolazi se do zaključka o korištenju mjera za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova. Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Analizom učestalosti pojave prirodnih nepogoda i njihovih šteta, dolazi se do zaključka o korištenju mjera za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova. Ovim Planom uočeno je da fokus provođenja mjera treba biti na mrazu obzirom na njegovu učestalost i posljedice po stanovništvo Općine. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, objektima kritične infrastrukture, vodoopskrbi pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen te je veoma bitno povećanje broja osiguranja imovine.

Stranica 6157

Članak 2.

31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6157 Postojeći uspostavljeni sustav omogućuje dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi kao i Program ruralnog razvoja koji kroz mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a što uključuje i prirodne nepogode koje određuje ovaj Plan. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. Nadalje, kao i do sada provoditiće se preventivne mjere koje su Općina Štrigova i njezini stanovnici u mogućnosti provoditi. Uz navedeno, posebnu pozornost treba obratiti na unaprjeđenje sustava civilne zaštite Općine Štrigova i ulaganje u snage civilne zaštite, osiguravajući im financijsku pomoć pri nabavci opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja stanovništva, imovine i gospodarskih funkcija. Analizirajući nositelje mjera može se zaključiti da Općina Štrigova ima snage kojima će se provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodne nepogode. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠTRIGOVA KLASA: 945-01/19-01/3 URBROJ: 2109/18-19-01 Štrigova, 18. prosinca 2019. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Blaženka Heric, v.r.

Ostali akti u ovom izdanju (136)