Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu

43. Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19.) i članka 31. Statuta Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ 1/18., 14/18.), Općinsko vijeće Općine Štrigova na 15. sjednici, održanoj dana 18. prosinca 2019.,donosi ODLUKU o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu
Članak 1. Općinsko vijeće Općine Štrigova donosi Odluku o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu. Plan djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu čini sastavni dio ove Odluke.

Članak 2.

Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠTRIGOVA KLASA: 945-01/19-01/3 URBROJ: 2109/18-19-01 Štrigova, 18. prosinca 2019. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Blaženka Heric, v.r. PLAN djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu Štrigova, listopad 2019. godine SADRŽAJ: 1. Uvod 3 2. Prirodne nepogode 4 2.1. Obaveze Općine Štrigova iz područja civilne zaštite i zaštite od požara, a koje se tiču prirodnih nepogoda 5 3. Popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode na području Općine Štrigova 11 4. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 13 5. Proglašenje prirodne nepogode 14 5.1. Sadržaj prijave prve procjene štete 15 5.2. Konačna procjena štete 15 5.3. Žurna pomoć 16 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6143 6. Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradavanja stanovništva 18 6.1. Elementarne nepogode na području Općine Štrigova u posljednjih 10 godina 18 7. Mjere i suradnja s nadležnim tijelima 19 7.1. Povjerenstva 20 7.2. Agrotehničke mjere 22 7.3. Mjera zaštite od suše - MJERA 4 24 7.4. Mjere zaštite od tuče i mraza 26 7.5. Primjena jedinstvenih cijena i priroda za razdoblje od 1.travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine 27 7.6. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 27 8. Zaključak 29 TABLICE:

Članak 2.

Tablica 1. Registar prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova 8 Tablica 2. Prikaz mjera i nositelja mjera uslijed mraza, vjetra, snijega i leda, tuče, suše i druge pojave 12 Tablica 3. Prikaz šteta uslijed prijašnjih događaja (elementarne nepogode) na području Općine Štrigova 18 Tablica 4. Popis bolesti životinja i zoonoza iz Uredbe (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i vijeća 29 1. Uvod Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) Općinsko vijeće Općine Štrigova do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Osnovni cilj Zakona temeljem kojeg se donosi ovaj Plan jest prikazivanje važnosti poljoprivrednih dobara te nužnosti uspostave Registra šteta. Registar šteta sadrži podatke koji se odnose na vrstu šteta, vrijeme nastanka prirodne nepogode, po vrstama korisnika (fizičke i pravne osobe) te na područje koje je zahvaćeno prirodnom nepogodom1. Također, sadrži evidenciju svih prijavljenih šteta na području proglašenja prirodne nepogode, na jednom mjestu. Omogućuje veću preciznost pri unosu podataka te smanjuje mogućnost pogrešnog zbrajanja više vrsta unesenih šteta. Registar šteta je središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Državna tvrtka APIS IT u suradnji sa Državnim povjerenstvom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (danas prirodnih nepogoda) napravila je aplikaciju za prijavu šteta „Registar šteta“ koja je za JLS u uporabi od 2014. godine.

Članak 2.

Korištenje aplikacije je besplatno, pri čemu se cijeli proces prijava šteta znatno ubrzava. Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 65/19) propisan je sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona načelnik Općine Štrigova podnosi Općinskom vijeću Općine Štrigova do 31. ožujka 1 Terminološki gledano elementarne nepogode su jednake prirodnim nepogodama te će se zbog perioda prilagodbe ponegdje još koristiti naziv elementarne nepogode tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. Obzirom na postupanje i obaveze Županijskog povjerenstva za procjenu šteta, a koje se odnose i na Općinu Štrigova u ovom Planu su navedene i obaveze Županijskog povjerenstva. Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona Plan djelovanja treba sadržavati sljedeće: 1. popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, 2. procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, 3. sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: - preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode koje obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprječavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i sl.

Članak 2.

- mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s prometnica te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. 2. Prirodne nepogode Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: a) potres, b) olujni, orkanski i ostali jak vjetar, c) požar, d) poplava, e) suša, f) tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, g) mraz, h) izvanredno velika visina snijega, i) snježni nanos i lavina, j) nagomilavanje leda na vodotocima, k) klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, l) druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Stranica 6144 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. Prema podacima, Općina Štrigova je u posljednjih 10 godina proglašavala elementarne nepogode zbog kiše, suše, mraza i klizišta, a što će biti jasnije prikazano u Poglavlju 6.

Članak 2.

ovog Plana. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: - građevine, - oprema, - zemljište, - šume, - poljoprivreda, - biljna proizvodnja, - višegodišnji nasadi, - obrtna sredstva u poljoprivredi, - stočarstvo, - ribarstvo i akvakultura, - divljač. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti koja je potrebna da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije nepogode. Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda Općine Štrigova za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području Općine Štrigova ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području Općine Štrigova najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Štrigova. U vrijednost štete ubrajaju se i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprječavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i dr.). Najmanja jedinica procjene štete za fizičke osobe je domaćinstvo, a za pravne osobe šteta cjelovite pravne osobe.

Članak 2.

Troškovi obuhvaćaju sve izdatke za privremene mjere obrane, za spašavanje i zbrinjavanje stanovništva, životinja i drugih dobara za trajanja ili neposredno nakon nastanka prirodne nepogode ili drugog uzroka koji je izazvao neposrednu (direktnu) štetu. 2.1. Obaveze Općine Štrigova iz područja civilne zaštite i zaštite od požara, a koje se tiču prirodnih nepogoda • Civilna zaštita Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18) Općina Štrigova je obveznik izrade Procjene rizika od velikih nesreća koja je donesena Odlukom o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova KLASA: 833-01/18-01/4, URBROJ: 2109/18-01/1, od 28. ožujka 2018. godine, Odlukom o izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova KLASA: 830-01/18-01/4, URBROJ: 2109/18-18-2, od 13. rujna 2018. godine. Prirodne nepogode kao što su: potres, poplave i klizišta prepoznate su i u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova. Osnova za izradu Plana djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova je Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova unutar koje su identificirani svi, a obrađeni samo najznačajniji rizici, a za koje su definirane mjere civilne zaštite Planom djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova. Plan djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova u postupku je donošenja. Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena) zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.

Članak 2.

Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18) kao jedna od mjera je prepoznata asanacija terena koja označava skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. Plan djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu označava blisku poveznicu sa sustavom civilne zaštite te djelovanjem operativnih snaga u sustavu civilne zaštite (Prilozi 1.). Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) za sprječavanje nastanka i uklanjanje posljedica velikih nesreća i katastrofa te dr. *Napomena: Prirodne nepogode koje su analizirane u Poglavlju 6. Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova neće se obrađivati ovim Planom jer su mjere i postupci za iste razrađeni u Procjeni rizika te će biti prikazane i u Planu djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova, ali će se isti prikazati u Tablici 1. • Zaštita od požara Dokumenti zaštite od požara Općine Štrigova kojima se uređuju organizacija i mjere zaštite od požara su: Procjena ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara KLASA: 214- 01/14-01/2, URBROJ: 2109/18-14/01, od 09. rujna 2014. godine. Procjena ugroženosti od požara izrađena je s ciljem stručne analize, utvrđivanja postojeće opasnosti i predviđanja odgovarajuće mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija kako bi se izbjeglo ugrožavanje života i zdravlja ljudi, kao i uništavanje građevina i njihovih sadržaja.

Članak 2.

U cilju zaštite od požara, Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) propisano je poduzimanje organizacijskih, tehničkih i drugih mjera radnji za: otklanjanje opasnosti od nastanka požara; rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara; sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom; sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara; utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara Općine Štrigova donosi se na temelju Godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara Međimurske županije, a što je potrebno donijeti za svaku tekuću godinu. Općinsko vijeće Općine Štrigova dužno je najmanje jednom godišnje razmatrati Izvješće o stanju zaštite od požara na području Općine Štrigova i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara. 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6145 Zaštitu od požara provode, osim fizičkih i pravnih osoba i pravne osobe te udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i djelatnost civilne zaštite, Općina Štrigova te Međimurska županija. Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu. Općinsko vijeće Općine Štrigova je dana 19. srpnja 2019. godine donijelo Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova unutar koje su navedene posebne mjere zaštite od požara, a koje se odnose na sprječavanje požara na poljoprivrednom zemljištu.

Članak 2.

U Tablici 1. prikazan je registar prirodnih nepogoda, odnosno potencijalnih prijetnji za područje Općine Štrigova te u skladu s time prikazane su moguće posljedice te mjere odgovora na prijetnje. KRATAK OPIS PRIRODNA PODRUČJE R.B. PRIRODNE NEPOGODA UTJECAJA NEPOGODE 1. Potres Potres je prirodna Potres uzrokuje nepogoda uzrokovana oštećenje objekata, prirodnim događajem prekid opskrbom koji je vjerojatno najveći struje, vode, plina, uzrok stradavanja ljudi probleme u opskrbi i uništenja materijalnih i nedostatak hrane, dobara. Potresi su Registar prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova izrađen je na temelju praćenja pojave prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova u posljednjih 10 godina te identifikacije prijetnji temeljem Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova. Registar prirodnih nepogoda Općine Štrigova sadrži prirodne prijetnje čija je pojava evidentirana i vjerojatna na području Općine Štrigova, prirodne prijetnje koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi kao i prirodne prijetnje koje bi svojom pojavom prouzročile katastrofalne posljedice na području Općine Štrigova. Tablica 1. Registar prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova PREVENTIVNE MJERE ODGOVORA MJERE Protupotresno Postojeće operativne projektiranje, kao i snage sustava civilne gradnja građevina, zaštite dovoljne su za treba se provoditi otklanjanje posljedica sukladno zakonskim uzrokovanih potresima propisima o građenju slabije jačine.

Članak 2.

reducirane mogućnosti i prema postojećim U slučaju vrlo jakog uzrok katastrofa koje u telekomunikacijama, tehničkim propisima potresa postojeće snage karakterizira brz psihoze, depresije nastanak, događaju i paniku kod ljudi, se učestalo i bez mogućnost gubitka prethodnog upozorenja. za navedenu seizmičku ne bi bile dovoljne te zonu. Projektiranje, bi u navedenom slučaju građenje i rekonstrukcija bilo potrebno angažirati stambenog prostora. važnih građevina mora snage sa županijske i 2. Poplave Poplava je prirodni Opasnost za fenomen čija se pojava se provesti tako da državne razine. građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. Građenje, tehničko Uzbunjivanje i stanovništvo, opskrba i gospodarsko obavješćivanje, ne može izbjeći, ali se vodom i odvodnja, rizici od poplavljivanja cestovni promet te mogu smanjiti na održavanje regulacijskih evakuacija, zbrinjavanje, i zaštitnih vodnih sklanjanje, spašavanje i proizvodnja i distribucija građevina. Edukacija i pružanje prve pomoći. prihvatljivu razinu, električne energije. poduzimanjem različitih Poplava izazvana preventivnih mjera. osposobljavanje snaga Postojeće operativne sustava civilne zaštite snage sustava civilne izlijevanjem kopnenih Općine Štrigova. zaštite dovoljne su za Poplave su među vodenih tijela može otklanjanje posljedica najopasnijim prirodnim uzrokovati posljedice uzrokovanih poplavama.

Članak 2.

nepogodama jer mogu na život i zdravlje uzrokovati gubitke ljudi, gospodarstvo te ljudskih života, velike društvenu stabilnost i materijalne štete, politiku. oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. 3. Tuča Područje Hrvatske Moguće su štete na Najugroženiji sadržaji na Upozoravanje, predmetnom području su obavješćivanje. nalazi se u umjerenim nepokretnoj i pokretnoj voćnjaci, a posebno se Postojeće operativne geografskim širinama imovini, odnosno na gdje je pojava tuče i kućama, osobnim ulaže i potiče u zaštitu snage sustava civilne izgradnjom sustava zaštite dovoljne su za sugradice relativno česta. vozilima, strojevima, zaštitnih mreža od tuče. reagiranje u slučaju tuče Pojava tuče i sugradice uređajima i opremi kao Potrebno je izbjegavati i saniranju posljedica. najčešća je u toplom i na infrastrukturnim izgradnju nasada i dijelu godine. građevinama u području. Stranica 6146 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. Tuča i sugradica svojim intenzitetom nanose velike štete na poljoprivrednim kulturama, kao i na pokretnoj i nepokretnoj imovini. 4. Mraz Mraz je oborina koja građevina osjetljivih na kišu i tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. Edukacija i Upozoravanje. Posljedice mogu biti nastaje kad uz hladno tlo osposobljavanje smanjenje ili potpuni prizemni sloj zraka pri stanovnika. gubitak prinosa trajnih temperaturi nižoj od 0o C nasada te u poljoprivredi.

Članak 2.

izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenje tkiva te odumiranje biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. 5. Suša Meteorološka suša Utjecaj na vodostaje Za sigurno korištenje Upozoravanje. Postojeće ili dulje razdoblje vodocrpilišta, bunara, vode potrebno je snage vatrogastva bez oborina može zbog smanjenja uzrokovati ozbiljne formirati zone sanitarne dovoljne su za opskrbu razine istih ovisno o zaštite kako bi se vode stanovništva pitkom štete u poljoprivredi, trajanju suše. Otežana zaštitile od slučajnih i vodom. vodoopskrbi i sl. distribucija vode, Nedostatak oborina u namjernih zagađivača. mogućnost pojave zaraza U mjerama zaštite duljem vremenskom (hidrične: epidemija- od suše i smanjenju razdoblju može, s trbušni tifus, dizenterija) eventualnih šteta određenim faznim su veće. pomakom uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha voda. 6. Vjetar Olujni vjetar, a ponekad Štete na objektima (kretanje i orkanski, zajedno s elektroenergetike, zračnih masa velikom količinom kiše telekomunikacija, općenito) ili čak i tučom, osim što poljoprivrednim stvara velike štete na površinama, šteta imovini, poljoprivrednim na stambenim, i šumarskim dobrima, gospodarskim te raznim građevinskim potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Prilikom projektiranja Upozoravanje, objekata voditi računa obavješćivanje.

Članak 2.

da isti izdrže opterećenja Postojeće operativne navedenih vrijednosti snage sustava civilne koje podrazumijevaju zaštite dovoljne su za olujno i orkansko pomoć stanovništvu nevrijeme. Uz u saniranju posljedica poslovnim objektima i sl. prometnice koje prolaze uzrokovanih vjetrom. objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. kroz šumsko područje održavati svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6147 7. Snijeg i led Snijeg i led mogu Posljedice po život uzrokovati ozljede ili i zdravlje ljudi su U cilju ublažavanja Operativne snage posljedica od snježnih sustava civilne zaštite oborina i poledica raspolažu s dovoljnim gubitke života, štete ozlijede uslijed više na građevinama i prometnih nesreća. potrebno je redovito ljudskim i materijalnim čišćenje prometnica, potencijalima za drugoj infrastrukturi, Štete za gospodarstvo pločnika, pristupnih otklanjanje posljedica prekide u odvijanju i te društvenu stabilnost nesreće u prometu kao i politiku mogu biti putova, čišćenje snijega uzrokovanih ovom i leda s vozila prije vrstom prirodne i prekide u opskrbi katastrofalne. Pojava uslugama (struja i voda, leda na objektima uključivanja u promet nepogode.

Članak 2.

i korištenje zimske telekomunikacije). U kritične infrastrukture područjima gdje snijeg (elektroenergetika, rijetko pada, čak i male telekomunikacije, opreme na vozilu i sl. visine snijega mogu vodoopskrba) može izazvati negativne učiniti znatne materijalne posljedice na ljude i štete. Nedostatak odvijanje normalnog energenata kod života. stanovništva stvara Snijeg do visine probleme u prehrani, 50 cm može bitno higijeni, zagrijavanju poremetiti svakodnevno prostora, održavanju funkcioniranje zajednice farmi, poslovnih prostora (nemogućnost opskrbe i narušava cjelokupno vitalnim proizvodima, funkcioniranje društva. prekid opskrbe Posljedice neodržavanja električnom energijom, prometnica mogu biti prekid prometa, stvaranje dugotrajnih onemogućavanje hitne zastoja, izolacija medicinske pomoći i sl.). pojedinih dijelova Pojava zaleđenih kolnika naselja, a može doći i do može biti uzrokovana prekida prometa. meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi Republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Poznati su ekstremni slučajevi kada je ova pojava okovala čitava područja, pa je led debeo nekoliko centimetara ili više, pod svojim velikim teretom, rušio stabla, dalekovode i stupova, oštetio prometnice. 8. Klizišta Klizišta te odroni Klizišta mogu uzrokovati Blokada balvanima, Sanacija klizišta je zemlje primarno su štetu na materijalnim i drenaža za odvod vode iz odgovoran i skup nastali kao rezultat kulturnim dobrima te zemlje koja se postavlja posao. Svako klizište iskrčivanja šumskih okolišu, mogu uzrokovati u dubinu ili na površinu obilježavaju različite površina čime je tlo štetu na stambenim postalo podložno čestim građevinama te erozivnim procesima.

Članak 2.

te kanali, ježevi/ značajke, prema tome barikade za kratkotrajnu potrebna je visoka razina industrijske i komunalne stabilizaciju, manji stručnosti i kako bi Pojavi klizišta doprinose infrastrukture, zastoj u odroni mogu se osigurati se što točnije odredio i bujične vode te velike prometu i neprohodne zečjim nasipima, razlog nastanka, dubinu količine oborina. Uzorci prometnice. nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, površine natopljene i osobine te kako bi vodom za vrijeme jakih se uz odgovarajuću oborina prekrivaju se projektnu dokumentaciju vodonepropusnim dugoročno sanirala šteta. Stranica 6148 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci dijele se na geološke i morfološke. Geološke karakterizira mineraloški sastav stijena, nagib plićih slojeva tla i smjer pružanja, odnos nagiba klizišta u odnosu na nagib površine kosine te njihova geotehnička svojstva. Morfološke uzroke karakteriziraju promjene reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih te egzogenih sila. Klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. 3. Popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode na području Općine Štrigova Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela Zakona obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj ceradama da bi se Postojeće operativne spriječilo daljnje snage civilne zaštite natapanje tla. Dugoročne dovoljne su za mjere su pošumljavanje, otklanjanje posljedica građenje zaštitnih, uzrokovanih klizištima.

Članak 2.

betonskih zidova te smanjenje nagiba putem sanacije terena. prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. Tablica 2. Prikaz mjera i nositelja mjera uslijed mraza, vjetra, snijega i leda, tuče, suše i druge pojave R.B. MJERE 1. Organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti Organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika operativnih snaga civilne zaštite za 2. preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta Pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za 3. otklanjanje posljedica od ekstremnih vremenskih uvjeta s utvrđenim zadaćama Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih 4. službi *Druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. 4. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva NOSITELJI MJERA - Općinski načelnik (Prilog 6.) - Stožer civilne zaštite Općine Štrigova (Prilog 1.1.) - DVD-i s područja Općine Štrigova (Prilog 1.2.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 5.) - DVD-i s područja Općine Štrigova (Prilog 1.2.) - JVP Čakovec (Prilog 5.) - Vlasnici kritičnih infrastruktura (Prilog 5.) - Hrvatski telekom d.d. – Regija Sjever (Prilog 5.) - Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici (Prilog 1.6.) - Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (Prilog 4.)

Članak 2.

- Ordinacija opće medicine (Prilog 4.) - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec (Prilog 1.3.) - Centar za socijalnu skrb Čakovec (Prilog 5.) - Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije (Prilog 4.) - Županijska bolnica Čakovec (Prilog 4.) - Veterinarska stanica Bioinstitut d.o.o. Čakovec (Prilog 4.) - Udruge građana (Prilog 1.5.) - DVD-i s područja Općine Štrigova (Prilog 1.2.) - Vlasnici objekata kritične infrastrukture (Prilog 5.) - Općina Štrigova ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: - Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6149 - Fondova Europske unije i - Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i nenamjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Općine Štrigova. Načelnik Općine Štrigova te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 2.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: a) štete na imovini koja je osigurana, b) štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite, c) neizravne štete, d) štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela, e) štete nastale na objektu ili području koje je u skladu s propisima koji uređuju zaštitu kulturnog dobra aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, f) štete koje nisu prijavljene i na propisan način i u zadanom roku unijete u Registar šteta prema odredbama Zakona, g) štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine. Iznimno, od navoda d) sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave.

Članak 2.

Iznimno, od navoda g) oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. O prijedlogu i prihvaćanju ovih uvjeta odlučuje Županijsko povjerenstvo na prijedlog Općinskog povjerenstva. • Primjena pravila o državnim potporama Temeljem članka 22. Zakona, prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 5. Proglašenje prirodne nepogode Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete je proglašenje prirodne nepogode. Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Općinu Štrigova donosi župan Međimurske županije, na prijedlog načelnika Općine Štrigova. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko), 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko), 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko).

Članak 2.

Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine Štrigova je Općinsko povjerenstvo. Općinsko povjerenstvo, u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći Općinskog povjerenstava u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu Općine Štrigova u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Nakon isteka roka od 8 dana, Općinsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Također, iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos podataka u Registar šteta, produljiti za osam dana. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Općinskog povjerenstva Općine Štrigova.

Članak 2.

5.1. Sadržaj prijave prve procjene štete Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, Stranica 6150 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu. 5.2. Konačna procjena štete Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, 4. podatke o uzroku i opsegu štete, 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Štrigova, 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom. Prijavu konačne štete Općinsko povjerenstvo Općine Štrigova unosi u Registar šteta sukladno rokovima iz članka 28. stavaka 4. i 5. Zakona. Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Ona obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.

Članak 2.

Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika, a tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: - stradanja stanovništva, - opseg štete na imovini, - opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, - iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, - opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja, - vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka 25. i 26. Zakona, Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete u skladu sa prijašnjim navodom, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. • Način izračuna konačne procjene štete Kod konačne procjene štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za procjenu štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke.

Članak 2.

5.3. Žurna pomoć Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi većeg opsega, a uzrokovane su prirodnom nepogodom, i/ili katastrofom, te prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini: - Općini Štrigova za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša, - oštećenicima, fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu Zakona, a koje su pretrpjele velike štete na imovini, a posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. U slučaju ispunjenja navedenih uvjeta, Općina Štrigova može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava Proračuna. Općinsko vijeće Općine Štrigova donosi Odluku o prijedlogu žurne pomoći, koja sadržava sljedeće: - vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, - kriteriji, način raspodjele i namjena korištenja žurne pomoći te - drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći.

Članak 2.

Vlada RH o dodjeli žurne pomoći donosi Odluku o dodjeli žurne pomoći za Općinu Štrigovu, koju može donijeti na temelju prijedloga Državnog povjerenstva i/ili Općine Štrigova. Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći, Općina Štrigova dužna je dostaviti Vladi RH u roku navedenom u zaprimljenoj Odluci. Nakon potvrde konačne procjene štete od strane nadležnog ministarstva te Odluke Vlade RH o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, Općinsko povjerenstvo raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima te prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu. Općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi Županijskom povjerenstvu Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Uz Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, Općinsko povjerenstvo dostavlja Županijskom povjerenstvu i druge podatke u pisanom i/ili elektroničkom obliku koji osobito uključuju obrazloženja koja se odnose na utrošak i namjensko korištenje novčanih sredstava dodijeljenih iz državnog 31. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6151 proračuna Republike Hrvatske, uključujući i izvore sredstava iz fondova Europske unije.

Članak 2.

Ako se na području Međimurske županije prirodna nepogoda dogodi dva ili više puta tijekom jedne kalendarske godine štete se zbrajaju. U tom slučaju pomoć iz državnog proračuna određuje se usporedbom propisane granice za dodjelu pomoći i zbroja šteta od prirodnih nepogoda u toj godini. 6. Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradavanja stanovništva Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva procjenu opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Općina Štrigova ne raspolaže vlastitom opremom ni sredstvima za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Uz navedeno, veoma je važno planiranje tekuće proračunske pričuve s namjenom podmirenja rashoda nastalih i uslijed elementarne nepogode. Temeljem članka 56. stavka 3. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća. Proračunom Općine Štrigova za 2019. godinu nisu planirana sredstva u svrhu podmirenja rashoda nastalih uslijed elementarne nepogode.

Članak 2.

Kako bi se zadržala te unaprijedila spremnost vatrogasnih te ostalih snaga koji imaju ulogu u zaštiti i sprječavanju stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradavanja stanovništva, veoma je bitno kontinuirano ulaganje u opremu i sredstva kao i osposobljavanje te uvježbavanje pripadnika istih. 6.1. Elementarne nepogode na području Općine Štrigova u posljednjih 10 godina U Tablici 3. prikazane su elementarne nepogode zabilježene na području Općine Štrigova u posljednjih 10 godina sa svim relevantnima podacima o istima. Tablica 3. Prikaz šteta uslijed prijašnjih događaja (elementarne nepogode) na području Općine Štrigova BROJ PRVE PRIRODNA PRIJAVA SA PROCJENE GODINA NEPOGODA DIREKTIMA ŠTETE ŠTETAMA -KN- 2009. KIŠA 2010. 2011. SUŠA 2012. MRAZ KLIZIŠTA 2013. KLIZIŠTA 2014. 2015. 2016. MRAZ 2017. MRAZ 2018. 2019. Za otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Državnim proračunom osigurana su sredstva, o kojima Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o raspodjeli oštećenicima prema Konačnim obračunima šteta od prirodnih nepogoda, a na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Državno povjerenstvo) pri Ministarstvu financija, te uz potvrdu izračuna štete od strane Ministarstva poljoprivrede. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. prosinca 2017. godine donijela Odluku o dodjeli sredstava IZVOR SREDSTAVA ZA POMOĆ U SANACIJI KONAČNA PRIHOD RASHOD ŠTETA ŠTETA SREDSTAVA SREDSTAVA Državni, -KN- -KN- -KN- županijski, općinski proračun/ osiguravateljsko društvo 53.200,00 DRŽAVNI PRORAČUN 588.252,00 DRŽAVNI PRORAČUN 459.222,00 DRŽAVNI PRORAČUN žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017. godini u Republici Hrvatskoj KLASA: 022- 03/17-04/476, URBROJ: 50301-25/14-17-2. U Tablici 1.

Članak 2.

Odluke „Raspodjela sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017. godini u Republici Hrvatskoj“ Općini Štrigova su dodijeljena sredstva žurne pomoći u iznosu od 459.222,00 kuna. Dana 22. prosinca 2016. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode mraza iz Stranica 6152 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2019. travnja 2016. godine KLASA: 022-03/16-04/359, URBROJ: 50301-25/14-16-2. Sredstva pomoći raspodijeljena su u Tablici 1. Odluke „Raspodjela sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode mraza iz travnja 2016. godine“ koja je sastavni dio Odluke. Navedenom Odlukom Općini Štrigovi dodijeljena su sredstva žurne pomoći u iznosu od 588.252,00 kuna. Odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u rujnu i listopadu 2014. godine, donijela je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. srpnja 2015. godine KLASA: 022-03/15-04/281, URBROJ: 50301-05/16-15-2. Sredstva državnog proračuna dala su se kao pomoć za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda za 20 jedinica lokalne samouprave u 4 županije, u ukupnom iznosu od 5.312.737,00 kuna, od čega su Općini Štrigova raspoređena sredstva u iznosu od 53.200,00 kn. 7. Mjere i suradnja s nadležnim tijelima Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda jesu:

Članak 2.

- Vlada Republike Hrvatske, - Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, - Nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu...), - Međimurska županija, - Općina Štrigova. Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status. 7.1. Povjerenstva Poslove u svezi dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju: - Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Postupanja i poslove vezane uz dodjelu sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje prirodnih nepogoda povjerenstva provode u suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima koja sudjeluju u određenju kriterija i isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. Obaveze Općinskog povjerenstva: - utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine Štrigova, - unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, - unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, - raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, - prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, - izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavlja ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, - surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, - donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

Članak 2.

Temeljem članka 14. stavka 2. točke 8. Zakona, Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Općine Štrigova donijelo je Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda (Prilog 8.). Općinsko vijeće Općine Štrigova je na svojoj 02. sjednici održanoj 12. rujna 2017. godine donijelo Odluku o izboru i imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda KLASA: 920-11/17-01/1, URBROJ: 2109/18-03-17-01. Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda ima predsjednika i 6 članova povjerenstva (Popis u Prilogu 2.). Stručne i administrativne poslove za Općinsko povjerenstvo obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova, a sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u Proračunu Općine Štrigova. Članovi Općinskog povjerenstva u svojem radu dužni su postupati savjesno i u skladu s odredbama Zakona, u suprotnom, oštećenici imaju pravo tražiti nadoknadu štete od Općine Štrigove za učinjene propuste. Obaveze Županijskog povjerenstva: - usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, - provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, - podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, - po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, - objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, - imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga Općinskog odnosno Gradskog povjerenstva, - donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.