Arhiva › 2019. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Domašinec · 24. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-01/02 · URBROJ 2109/4-19-02-192

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2285

Članak 38.

(6) Kod planiranja novog višestambenog naselja izradom provedbenog prostornog plana, međusobna udaljenost višestambenih zgrada dodatno se ispituje na zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, sukladno posebnom propisu.
Članak 39.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 2), preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne može biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 87.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično)

Članak 39.

utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 40.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Stranica 2286 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. osnovna građevina ili TIPOLOGIJA GRAD- ulični dio kompleksa NJE NA POJEDINAČNOJ etažnost GRAĐ. ČESTICI visina /Vos/ /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 7 m DO 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ MANJA VIŠEJEDINIČNA E=4 7 m OD 3 DO 6 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ VEĆA VIŠEJEDINIČNA E=4 11 m VIŠE OD 3 ZKJ /Po+P+2K/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Individualna i manja višejedinična gradnja primjenjiva je u obje zone mješovite namjene i u zoni javne i društvene namjene /oznake M1 i M2/.
(3) Veća višejedinična gradnja, odnosno stambene i/ili poslovne zgrade ili kompleksi s više od 6 zasebnih korisničkih jedinica mogu se smjestiti: - u zoni mješovite, stambeno – poslovne namjene / oznaka M2/ - u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ samo ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom.
(4) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se gradi kao prateća ili kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 5,0 m, osim silosa koji mogu biti viši ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu čestice - visina zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, može u stražnjim dijelovima čestice biti veća od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (silos, spremište strojeva, hladnjača i slično).

Članak 41.

Članak 41.
(1) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.
Članak 42.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanje pokretljivosti. prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina / etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpr/ Vpo/ E=2 5 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevine na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na otvore koji su manje od 3,0 m udaljeni od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, pješačka staza, put, trg, park, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
(4) Ukoliko se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe vlastite građevne čestice predviđa gradnja lođe, balkona, prohodne terase, otvorene galerije, otvorenog stubišta ili drugog otvorenog korisnog prostora građevine, na tu stranu građevna treba imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu najmanje visine 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim česticama.
(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom (poluugrađena i ugrađena gradnja), trebaju biti oblikovane na način: - između zgrada obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - ukoliko se u zidu osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom predviđaju otvori, pozicija 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2287 otvora treba od uličnog pročelja zgrade biti udaljena najmanje 10,0 m, a građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - kod pratećih i pomoćnih građevina se u zidu smještenom na međi sa susjednom česticom ne mogu predvidjeti otvori - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Kod oblikovanja zgrada na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°.
(2) Zgrade se mogu oblikovati i primjenom ravnog krova, skrivenog kosog krova ili drugačije.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog primjereno je za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višestambene zgrade - slobodnostojeće individualne zgrade, osobito u novijim dijelovima naselja.
(4) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i navedenih kao evidentiranih u svrhu zaštite na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
Članak 47.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, ali se među njima ne treba nužno postavljati ograda. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 48.

Članak 48.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti - dekorativno vrtno jezerce - najviše jedno otvoreno tenis igralište - najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene.
(5) Sportsko - rekreacijska igrališta i kompleks od više bazena trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu: - najmanje 30% vlastite površine, ako je na njoj osnovna građevina društvene namjene - najmanje 20% vlastite površine, za osnovne građevine drugih namjena.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično.
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).

Članak 50.

Članak 50.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 51.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga. Stranica 2288 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije ili iz oblikovnog razloga, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju imati manju visinu ili biti oblikovane od prozračnih elemenata na način da se osigura preglednost raskrižja.
(5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.

Članak 51.

(6) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(7) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 52.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - na površini najmanje 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka - na površini vegetacijskog pojasa otvorenog vodotoka koji se utvrđuje s 15,0 m obostrano od osi vodotoka unutar građevinskog područja naselja.
(2) Izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati niskogradnje za pristup i održavanje vodotoka, ukoliko ih, u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) prethodno odobri nadležna ispostava Hrvatskih voda. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 54.

Članak 54.
(1) Uvjeti za priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključenje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno distributera i u skladu s posebnim propisima.
(3) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(4) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 56.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Općine utvrđuju se kao zone, odnosno površine: - sportsko – rekreacijske namjene: - za lovstvo /oznaka R6/ - za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/. - komunalne infrastrukture: - groblje Domašinec /oznaka groblja/. 2.3.1.1. Izdvojene zone sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.1.1. Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/

Članak 57.

Članak 57.
(1) Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/ utvrđena je sjeveroistočno od naselja Domašinec, a namijenjena je formiranju građevnih čestica i gradnji lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina, postavu opreme i uređenje drugih površina iz djelatnosti lovstva, te u funkciji lovačkih udruga.
(2) Prateće djelatnosti unutar pojedine zone mogu biti pružanje smještajnih turističkih i/ili ugostiteljskih usluga.
(3) Unutar pojedine zone za lovstvo može se, sukladno lovnogospodarskoj osnovi: - graditi, odnosno rekonstruirati lovački dom s ili bez pratećih ugostiteljskih i smještajnih turističkih sadržaja u funkciji lovstva - graditi lovnogospodarski i lovnotehnički objekti - urediti lovačke streljane - urediti lovačke remize - graditi drugi objekti i uređivati druge površine predviđene lovnogospodarskom osnovom.
(4) Unutar zone za lovstvo ne mogu se graditi stambene građevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste, osim: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2289 - neautohtonih životinjskih vrsta koje se prema posebnim propisima iz područja lovstva smatraju divljači koja obitava na teritoriju Republike Hrvatske - neautohtonih životinjskih vrsta ako se drže u sklopu manjeg zoološkog vrta, organiziranog prema posebnim propisima za takvu djelatnost.
(5) Ukoliko unutar zone postoji šuma ili šumsko zemljište, projektnim rješenjem je potrebno voditi računa da se takve površine što je više moguće zadrže, a gradnju po mogućnosti smjestiti izvan njih.

Članak 57.

(6) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(7) Ukupna površina prirodnog terena obračunava se na ukupnu površinu izdvojene zone i treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(8) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(10) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom arhitektonskom kompleksu od više zgrada, koje mogu biti smještene na jednoj ili na više zasebnih građevnih čestica.
(11) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 57.

2.3.1.1.2. Izdvojene zone za sportski ribolov i rekreaciju / oznaka R9/
Članak 58.
(1) Izdvojene zone za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/ utvrđuju se kao izdvojena građevinska područja izvan naselja, a obuhvaćaju širu površinu obale oko vodenih površina postojećih rekreacijskih ribnjaka na lokacijama: - Rulekovo, jugoistočno od Domašinca - Meka – Stara straža, južno od murskog nasipa.
(2) Za izdvojene zone utvrđuje se mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namijenjenom raznih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog ili stalnog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba privezišta za čamce, pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(4) Unutar pojedine zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(5) Ukupna površina prirodnog terena obračunava se na ukupnu površinu izdvojene zone i treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(6) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.

Članak 58.

(7) Maksimalna nadzemna etažnost zgrada unutar zone iznosi dvije etaže /P+Pk/, najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(8) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom arhitektonskom kompleksu od više zgrada, koje mogu biti smještene na jednoj ili na više zasebnih građevnih čestica, minimalne površine pojedinačne građevne čestice 600,0 m2.
(9) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(10) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(11) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(12) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2. Izdvojene površine komunalne infrastrukture 2.3.1.2.1. Groblje Domašinec /oznaka groblja/

Članak 59.

Članak 59.
(1) Površina groblja Domašinec utvrđuje se kao specifična površina komunalne infrastrukture, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, izvan građevinskih područja naselja.
(2) Groblje je potrebno uređivati i održavati u skladu sa Zakonom o grobljima („Narodne novine“ broj 19/98, 50/12, 89/17). Stranica 2290 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(3) Osim građevina utvrđenih Zakonom o grobljima, na groblju je moguće dodatno smjestiti i sadržaje utvrđene odgovarajućim pravilnikom o grobljima.
(4) Etažnosti građevina na groblju utvrđuje se s najviše E=1 /P/ - prizemlje.
(5) Visina (vijenca) građevina na groblju utvrđuje se s najviše 5,0 m, a zvonici kapela i slični elementi mogu biti i viši. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja

Članak 60.

Članak 60.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja, uključujući i gradnju u okviru površina eksploatacijskih i istražnih polja mineralnih sirovina, moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti turizma i rekreacije, poljoprivrede, šumarstva i lovstva, rudarstva, komunalnog gospodarstva i proizvodnje energije temeljeno na obnovljivim izvorima.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - gradnje i rekonstrukcije linijskih i drugih (podzemnih i nadzemnih) građevina infrastrukturnih sustava i transportnih gospodarskih sustava - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično). 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. OPĆI UVJETI ZA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Članak 61.

Članak 61.
(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se smještaju unutar naselja i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan naselja, pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja.
(2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor i primjenu ograničenja u odnosu na javne ceste i željezničku infrastrukturu prema poglavlju 5.2. „Prometni sustav“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima funkcionalne zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, do izmještanja na primjereniju lokaciju, legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Članak 62.

Članak 62.
(1) U građevinskim područjima naselja je proizvodne i poslovne gospodarske djelatnosti potrebno, što je više moguće, usmjeravati u odgovarajuće gospodarske zone – proizvodne /oznaka I/ ili poslovne /oznaka K/, a uvjeti provedbe zahvata utvrđuju se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naselju utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu. - uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zonama mješovite namjene utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite stambene namjene“. - uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zoni javne i društvene namjene utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(3) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata, unutar građevinskih područja nisu dozvoljeni.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti se smještaju: - prvenstveno u izdvojena građevinska područja izvan naselja - na površinama izvan građevinskih područja, ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su bazične rudarske djelatnosti, šumarstvo i poljoprivreda, a izuzetno i turističke djelatnosti. 3.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U GOSPODARSKIM ZONAMA
Članak 64.
(1) Vrste djelatnosti koje se mogu smještavati unutar gospodarskih zona: - u građevinskim područjima naselja određene su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“ - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja određene su poglavljem 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2291

Članak 65.

Članak 65.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske zone može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 66.

Članak 66.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar gospodarske zone određuje se s 3.000,0 m2, a najmanja širina čestice na liniji regulacije s 20,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, izgrađene čestice gospodarske namjene smještene unutar gospodarskih zona, mogu imati manju površinu i manju širinu na liniji regulacije.
(3) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice i/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene na ili uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama stambene namjene i zonama javne i društvene namjene - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.

Članak 66.

(5) Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina koje ne zadovoljavaju uvjete minimalne udaljenosti, građevine se mogu zadržati u postojećim gabaritima i dograđivati u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, uz uvjet da se tehničkim rješenjem osigura zaštita takvih sadržaja od negativnih utjecaja obavljanja gospodarske djelatnosti.
Članak 67.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona u naseljima / oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona u naseljima / oznaka K/ utvrđuje se do 12,0 m.
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi, i slično) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Gradnja visokoregalnih skladišta, visokih silosa i sličnih građevine, visine iznad 15,0 m unutar Općine nije dozvoljena.
(4) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk).
(5) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GOSPODARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIČNOSTIMA GOSPODARSKE DJELATNOSTI 3.3.1. Turizam

Članak 70.

Članak 70.
(1) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata. Stranica 2292 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost utvrđuju se ovisno o vrsti osnovnog sadržaja prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(3) Rekreacijski sadržaji koji predstavljaju turizam u širem smislu (poučne staze, biciklističke trase s odmorištima i slični sadržaji) u ovoj Odluci se smatraju turističkom djelatnošću. 3.3.1.1. Turizam unutar građevinskih područja

Članak 71.

Članak 71.
(1) Unutar građevinskih područja naselja, uključujući i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, turistički sadržaji se mogu smještati ovisno o namjeni pojedine funkcionalne zone, u sljedećim funkcionalnim zonama: - turistički smještajni oblici u zgradama (hotel, motel, pansion, turističko naselje, apartmani, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično) mogu se smjestiti u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ i u zoni gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ - kamp i slični turistički sadržaji mobilnog tipa (kamping, glamping) mogu se smjestiti u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, sukladno posebnom propisu iz turističke djelatnosti, ukoliko je osnovna građevina na čestici individualna stambena zgrada - kamp odmorište se može smjestiti unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, kao osnovni sadržaj na pojedinačnoj građevnoj čestici ili kao prateći sadržaj osnovnoj ugostiteljskoj građevini.
(2) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje turističkih sadržaja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite, pretežito stambene namjene“, uz uvjet da smještajni dio turističkog sadržaja mobilnog tipa, prema alineji 2. prethodnog stavka treba biti najmanje 20,0 m udaljen od linije regulacije ulice.

Ostali akti u ovom izdanju (44)