Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec

38. Na temelju članka 109. stavka 4. i članka 198. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18) i članka 62. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 39/19), članka 31. Statuta Općine Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije» broj 03/13, 02/18) i Odluke o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/18), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 16. sjednici održanoj 18.07.2019. donijelo je: ODLUKU o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/04), (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio Elaborata: „I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Domašinec“ (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2271
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana.
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina MJ=1:25.000 2. Infrastrukturni sustavi MJ=1:25.000 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu 3. MJ=1:25.000 prostora Građevinska područja naselja 4. MJ=1:5.000 Domašinec i Turčišće
(5) Obrazloženjem se daje analiza, ciljevi prostornog uređenja i plansko obrazloženje rješenja, te evidencija postupka izrade I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec.

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Domašinec naziv poglavlja: „II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE“ mijenja se i glasi: „II. ODREDBE ZA PROVEDBU“.
(2) Podpoglavlje „OPĆE ODREDBE“ s člancima od članka 1. do članka 3. se brišu.
Članak 5.
(1) Članak 4. mijenja se i glasi: „(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. - Erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.

Članak 5.

- Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/.

Članak 5.

- Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja površina tlocrta zgrade /PTZ/ svih zgrada na čestici, kao i površine tlocrtne projekcije uređaja i građevina koje nisu zgrade a visina iznad uređenog terena im je veća od 2,0 m i površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunava površina tlocrta Stranica 2272 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. potpuno ukopane podzemne garaže, niti djelomično ukopane podzemne garaže sa sustavom „zelenog krova“ kao pokrova u razini poda prizemlja zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan linije pročelja zgrade. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija pročelja zgrade je vertikalna projekcija vanjske linije ovojnice zgrade na zemljišnu česticu, odnosno vanjske ravnine kompozitnog vanjskog zida ili drugog vanjskog velikoplošnog strukturnog elementa bez obzira na stupanj perforiranosti, kao što su vanjske ravnine lođa, galerija, stubišnih vertikala, kontinuiranih vertikalnih brisoleja i drugih tipova panela i slično.

Članak 5.

Linijom pročelja zgrade se ne smatraju vertikalne projekcije oboda pojedinačnih konzolnih istaka kao što su pojedinačni balkoni, pojedinačna ulazna stubišta uključujući nadstrešnice nad ulazom, pojedinačni prozorski istaci i slično. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici prometne površine u javnoj funkciji. - Maksimalno dozvoljena etažnost (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža zgrade ili arhitektonskog kompleksa uz uvjet: - ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Površina tlocrta etaže /PTE/ je vertikalna projekcija na podnu ravninu etaže, svih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade pripadajućih istoj etaži, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Članak 5.

- Površina tlocrta zgrade /PTZ/ je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice. - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično). - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov.

Članak 5.

- Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica je dio nekretnine, koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici: - funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa u funkciji poljoprivredne djelatnosti - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.

Članak 5.

- Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2273 - Slobodnostojeća zgrada je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada se jednom svojom stranom prislanja uz među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu je zgrada koja se s najmanje dvije, a najviše tri strane prislanja na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(2) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima.

Članak 5.

- Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.

Članak 5.

- Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav.

Članak 5.

- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“
(3) Vrste zgrada i drugih građevina prema sadržaju: - Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o mogućem utjecaju na okolinu može biti: Stranica 2274 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 5.

- Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište, restoran, bar, bistro i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnosti i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 5.

- Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade bez ograničenja u površini industrijskog kompleksa, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično)

Članak 5.

- drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine kompleksa do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice, manje pilane, sušare i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa.

Članak 5.

- s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2275 - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. - Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje. - Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično). - Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene:

Članak 5.

- razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice. - Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja, a mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, elektroničke komunikacijske, plinske i druge stanice, komunikacijska, elektro i druga oprema, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). - Klijet je gospodarska poljoprivredna građevina bez izvora zagađenja u funkciji uzgoja trajnog nasada vinograda i/ili voćnjaka, unutar koje je kao prateći sadržaj moguće organizirati prostor za povremeni stambeni boravak i/ili prezentaciju i prodaju poljoprivrednih proizvoda, te prerađevina. - Poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje.

Članak 5.

- Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostore smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Članci od članka 5. do članka 79., kao i pripadajući naslovi i podnaslovi, zamjenjuju se novima i glase: „1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
Članak 5.
(1) Namjena površina Općine Domašinec određena je kartografskim prikazom broj 1. “Korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinska područja naselja i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja - izdvojena građevinska područja izvan naselja - površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - površine infrastrukturnih sustava.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevinska područja naselja su površine namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naseljima Općine: Domašinec i Turčišće.
(2) Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja, nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom.
(3) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine namijenjenih gradnji ili drugim zahvatima za gospodarske i druge sadržaje, osim stanovanja, a na području Općine se utvrđuju zone, odnosno površine: - sportsko – rekreacijske namjene: - za lovstvo /oznaka R6/ Stranica 2276 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/ - komunalne infrastrukture: - groblje Domašinec /oznaka groblja/.
(4) Površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina utvrđena su istražna i/ili eksploatacijska polja, sukladno odgovarajućem rješenju za: - neenergetske mineralne sirovine – građevnog pijeska i šljunka /oznaka E3/ - energetske mineralne sirovine – ugljikovodika /oznaka granice istražnog prostora/, neovisno o namjeni površine zemljišta na tlu.
(5) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je unutar općinskog područja utvrđeno u kategorijama: - vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostala obradiva tla /oznaka P3/.
(6) Šume isključivo osnovne namjene su unutar općinskog područja utvrđene u kategorijama:

Članak 6.

- gospodarske šume /oznaka Š1/ - zaštitne šume /oznaka Š2/.
(7) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznake PŠ/ je prostor miješane strukture zemljišta koje se koristiti u funkciji poljoprivrede i šumarstva.
(8) Vodene površine su: - vodena površina rijeke Mure, uključujući rukavce i mrtvice, te druge veće vodene površine /oznaka V/ - rekreacijski ribnjaci /oznaka RI/ - postojeći otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(9) Površine infrastrukturnih sustava su zemljišne čestice koje zauzimaju građevine i/ili uređaji infrastrukture i koridori rezervirani za njihovu gradnju, odnosno rekonstrukciju: - površine koje zauzimaju ili su rezervirane za prometnu infrastrukturu državnog i županijskog značaja - površine zaštitnih nasipa od poplava rijeke Mure i kanala Trnava - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih i opskrbnih infrastrukturnih sustava, kao i sustava zbrinjavanja otpadnih voda (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje se u narednom planskom razdoblju može pojaviti potreba izgradnje izvan građevinskih područja utvrđenih Prostornim planom.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskih područja naselja.
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima.
(4) Površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i načelno u funkciji osnovne djelatnosti, u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava, a samo izuzetno se izvan građevinskih područja planiraju lokacije u funkciji turizma i/ili rekreacije.
(5) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama površina, na način da što manje narušavaju prostornim planom utvrđenu namjenu površina.
(6) Prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene ovom Odlukom, poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - zabranjuje gradnja građevina visokogradnje, uključujući i postavu ograda – unutar utvrđenih inundacijskih pojaseva vodotoka, a za vodotoke za koje inundacijski pojas nije utvrđen na udaljenosti od 6,0 m od nožice nasipa i od ruba otvorenog vodotoka (potoka i kanala), dok ostala ograničenja zahvata u pojasu inundacije otvorenih vodotoka utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže „Natura 2000“ utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) - zabranjuje prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.2. „Poljoprivreda“. - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 68/18, 115/18) i odredbi poglavlja 3.3.3.

Članak 8.

„Šumarstvo i lovstvo“ - ograničenja zahvata uz površine utvrđene za djelatnost rudarstva utvrđuju se prema poglavlju 3.3.4. „Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina“. - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo.
(3) Izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog Prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2277 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

Članak 9.

Članak 9.
(1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14, 154/14).
(2) Uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevine, površine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, od državnog značaja, na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - prometne – cestovne građevine: - autocesta A4 /GP Goričan (granica s Rep. Mađarskom) – Varaždin – Zagreb (čvor Ivanja Reka s A3)/ - mogući planirani zahvat na A4 – čvor Turčišće, prema Prostornom planu Međimurske županije - građevine i površine elektroničkih komunikacija: - magistralni komunikacijski vodovi - svjetlovodni sustav prijenosa. 2. Energetske građevine: - za prijenos električne energije: - dalekovod 2x400 kV Žerjavinec – Heviz (Rep. Mađarska) - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - otpremni plinovod DN 300/75, čvor Međimurje – CPS Molve, i pripadajući optički kabel u istoj trasi - Jadranski naftovod (JANAF) – trasa međunarodnog naftovoda Virje – Lendava, prema Prostornom planu Međimurske županije planirano izmještanje trase naftovoda u koridor otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 „Sotin – Mursko Središće“, kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava, u koridoru otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipom – glavni murski nasip - zaštitne građevine na vodotocima I. reda – nasip kanala Trnava 4. Zahvati u prostoru i površine koje se ne smatraju građenjem:

Članak 10.

- istraživanje i eksploatacija energetskih mineralnih sirovina: - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „SZH–01“ - istraživanje i eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina: - utvrđena eksploatacijske polja građevnog pijeska i šljunka: EP „Turčišće“, EP „Turčišće I“ i EP „Turčišće II“ - deponije mineralnih sirovina: - planirana lokacija površine za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova: - južni dio gospodarske, proizvodne zona u Turčišću / oznaka I1/.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevine i površine od područnog (regionalnog) značaja, na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - trasa moguće planirane spojne cesta Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz II. kategorije s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - Ž 2003 / G.P. Bukovje (gr. R. Slovenije) – Sv. Martin na Muri – M. Središće – Miklavec – Turčišće – Hodošan (D3) - Ž 2018 / Dekanovec (Ž2003) – Belica – A.G. Grada Čakovca - Ž 2023 /Turčišće (Ž2002) – Palovec – D3 - L 20030 / Gardinovec (Ž2018) – Domašinec (Ž2003) - L 20031 / Ž2003 – Palinovec – Sveti Juraj u Trnju (D3) - građevine i površine elektroničkih komunikacija - bežična elektronička komunikacijska infrastruktura - bazne postaje, antenski sustavi, te prateća oprema ukoliko se smještaju izvan građevinskih područja 2. Energetske građevine: - za prijenos električne energije: - 35 kV zračni dalekovod TS 35/10(20) kV Dekanovec – TS 35/10 (20) Prelog 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim za vode I. reda: - postojeća kanalska mreža za melioracijsku odvodnju. Stranica 2278 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Razgraničenje površina naselja

Članak 12.

Članak 12.
(1) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000, te detaljnije na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Članak 13.
(1) Prema izgrađenosti i uređenosti građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja razlikuju: - izgrađena područja i neizgrađena područja planirana za daljnji prostorni razvoj naselja. - komunalno uređena i komunalno neuređena područja.
(2) Neizgrađena područja smatraju se komunalno uređenim ukoliko je izvedena pristupna prometnica planirana ovim prostornim planom ili prostornim planovima užeg područja.
(3) Za provedbu zahvata u prostoru na izgrađenim područjima i na neizgrađenim komunalno uređenim područjima naselja, uključujući i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, neposredno se primjenjuje ova Odluka.
(4) Za pojedine veće neizgrađene i komunalno neuređene površine građevinskih područja naselja u poglavlju 9. ove Odluke utvrđena je obveza izrade provedbenih prostornih planova kao osnova za utvrđivanje namjene i načina uređenja, te provedbu zahvata u prostoru, iz kojeg razloga neposredna provedba zahvata u prostoru samo temeljem ove Odluke nije moguća.
(5) Za ostale neizgrađene i komunalno neuređene površine građevinskih područja naselja, za koja ovom Odlukom nije propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana: - komunalno opremanje predviđa se proširenjem postojećih mreža prometa i komunalne infrastrukture temeljem pojedinačnih projekata prometne i komunalne infrastrukture, sukladno ovoj Odluci - provedba pojedinačnog zahvata u prostoru uvjetovana je osiguranjem minimalnih komunalnih uvjeta koji se sastoje od osiguranja neposrednog kolnog pristupa na građevnu česticu s kolne prometne površine, te mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom, sukladno ovoj Odluci.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja se s obzirom na namjenu razgraničuju na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja.
(2) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, onečišćenja zraka i drugih potencijalno negativnih utjecaja.
(3) Pojedinačni sadržaj se ne može smjestiti unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko takva mogućnost nije izričito utvrđena u odredbama za provedbu za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima za koje je u ovoj Odluci mogućnost smještaja unutar pojedine funkcionalne zone izričito utvrđena.