GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Domašinec · 24. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-01/02 · URBROJ 2109/4-19-02-192

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2292

Članak 72.

Članak 72.
(1) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja / oznaka R6 i R9/ predviđena je mogućnost gradnje turističkih sadržaja kao pratećih, ovisno o specifičnostima pojedinog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, prema poglavlju 2.3.1.3. „Izdvojene zone sportsko – rekreacijske namjene“. 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja
Članak 73.
(1) Izvan građevinskih područja pojedinačne građevine i građevni kompleksi turističke namjene mogu se predvidjeti: - kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prema poglavlju 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ukoliko građevna čestica ima površinu najmanje 2,0 ha - na kat.čest.br. 240/1 k.o. Domašinec – na bivšoj vojnoj lokaciji „Stara karaula“ sjeverno od nasipa, uz južnu (desnu) obalu Mure – Izletnički punkt „Stara karaula“ - na kat.čest.br. 12770/5 k.o. Domašinec na obalnom području uz južnu (desnu) obalu Mure - Info punkt s odmorištem na poučnoj stazi „Mura“.
(2) Na drugim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama / oznake P2, P3, PŠ, Š1 i Š2/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Turističke - rekreacijske, poučne i slične staze za biciklizam, trčanje, jahanje i slične aktivnosti mogu se trasirati na poljskim i šumskim putovima, stazama i drugim servisnim površinama primarno uređivanim za potrebe obavljanja poljoprivrede ili šumarstva.
(2) Postava instalacija adrenalinskog turizma tipa zip-line, adrenalinski park, zabavni park i slično, moguća je kao osnovni sadržaj ili kao prateći sadržaj ugostiteljskog i/ili turističkog objekta unutar građevinskog područja, a nije dozvoljena izvan građevinskih područja. 3.3.1.2.1. Izletnički punkt „Stara karaula“

Članak 75.

Članak 75.
(1) Na bivšoj vojnoj lokaciji sjeverno od nasipa, uz južnu (desnu) obalu Mure (vojna pozicija za kontrolu granice još iz vremena turske opasnosti, obnovljena za „Informbiroa“, zapuštena nakon ustanovljenja RH) planira se uređenje izletničkog punkta, kao memorijske kulturne baština.
(2) Moguće je predvidjeti rekonstrukciju postojećeg vojnog objekta ili izvedba historijskog faksimila ukoliko se nađu povijesni podaci za period iz vremena turske opasnosti.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, moguća je manja intervencija u obliku drvene nadstrešnice s klupama za sjedenje ili prizemnog sezonskog ugostiteljskog objekta ukupne neto površine do 100,0 m2, uključujući i površinu nadstrešnice.
(4) Obzirom da se radi o području inundacije Mure, nužne sanitarije rješavaju se postavom kemijskih wc-a ili na drugi način prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
(5) Oblikovanje građevina, odabir materijala i boje trebaju biti takvi da ne se uklope u krajobraz.
(6) Svi zahvati podliježu kontroli u odnosu na zaštitu okoliša i prirode, sukladno uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. 3.3.1.2.2. Info punkt s odmorištem na poučnoj stazi „Mura“

Članak 76.

Članak 76.
(1) Info punkt s odmorištem se predviđa kao rekreacijski prostor za smještaj tipske informacijske ploče o zaštićenom području i poučnoj stazi koja prolazi inundacijom.
(2) Uz informacijsku ploču se predviđa postaviti nekoliko klupa za sjedenje i koševi za komunalni otpad.
(3) Sva oprema treba biti izrađena od materijala koji nije škodljiv za okoliš i način da ciklus plavljenja rijeke na nju što manje utječu (betonske klupe, klupe od drvenih balvana i slično).
(4) Ukupna površina info punkta može iznositi najviše 250,0 m2 otvorenog prostora.
(5) Nadstrešnice i druga gradnja nisu dozvoljeni.
(6) Svi zahvati podliježu kontroli u odnosu na zaštitu okoliša i prirode, sukladno uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2293 3.3.2. Poljoprivreda

Članak 77.

Članak 77.
(1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede ovisi o mogućnostima korištenja obradivog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18) i odgovarajućim podzakonskim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Izvan građevinskih područja se za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezerviraju: - obradiva tla osnovne namjene u kategorijama vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostala obradiva tla /oznaka P3/ - ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu.
(2) Obje vrste obradivog tla osnovne namjene predviđene su za poljoprivrednu proizvodnju, sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivredne proizvodnje.
(3) Unutar građevinskih područja: - lovačke remize mogu se zasnivati unutar izdvojenih građevinskih područja za lovstvo /oznaka R6/ - biljna poljoprivredna proizvodnja se može privremeno odvijati unutar neizgrađenih i komunalno neuređenih funkcionalnih zona u naseljima, sve do komunalnog uređenja pojedine zone, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 79.

Članak 79.
(1) Građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje smještaju se: - unutar naselja, u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/: - kao samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći i/ili pomoćni sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu. - izvan naselja je moguće smjestiti gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje i/ili za uzgoj životinja, uz dokaz gospodarske opravdanosti u odnosu na prenamjenu primarnog poljoprivrednog resursa tla: - na površini vrijednog obradivog tla /oznake P2/ samo unutar područja specifično označenog za tu namjenu na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ - na svim površinama utvrđenim kao ostala obradiva tla /oznaka P3/.
(2) Zasnivanje novog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstava izvan građevinskih područja, na površinama obradivog tla osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo / oznake P2/ i ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka PŠ/ nije dozvoljeno.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Iza članka 79. dodaju se novi članci od članka 80. do članka 212., kao i pripadajući naslovi i podnaslovi, koji glase: „Članak 80.
(1) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva za stočarstvo, peradarstvo i druge vrste poljoprivredne proizvodnje koja podrazumijeva držanje životinja, izvan građevinskih područja je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla.
(2) Uvjetnim grlom (UG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(3) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode na uvjetna grla matematičkim svođenjem na masu od 500,0 kg ili primjenom koeficijenata prema dokumentu „II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla“ („Narodne novine“ broj 60/17).“

Članak 81.

Članak 81.
(1) Pojedinačne građevine i građevne komplekse (obiteljskih) poljoprivrednih gospodarstava u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje u pravilu je potrebno usmjeravati unutar građevinskih područja naselja.
(2) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskih područja, odnosno na površinama obradivog tla osnovne namjene – ostala obradiva tla /oznake P3/ je veličina poljoprivrednog posjeda unutar područja Općine od najmanje: - 1,0 ha za uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja - 2,0 ha za voćarstvo, vinogradarstvo, uzgoj povrća u staklenicima i plastenicima ili uzgoj na otvorenom bez značajnije upotrebe mehanizacije - 7,5 ha za ratarstvo i s tim povezane djelatnosti otkupa, sušenja i skladištenja.
(3) Veličina poljoprivrednog posjeda se utvrđuje temeljem uvida u sustav ARKOD, a posjed ne mora biti u cijelosti na istoj lokaciji.
(4) Povrtlarska proizvodnja kod koje se primjenjuje veći stupanj mehanizacije (uzgoj luka, krumpira, mrkve, buče i sličnih kultura) smatra se ratarskom proizvodnjom.
(5) Na poljoprivrednom gospodarstvu biljne proizvodnje izgrađenom prema stavku 2. ovog članka moguće je držati životinje za svoje potrebe ili kao dio komercijalne proizvodnje bez obzira na broj uvjetnih grla. Stranica 2294 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m. 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva

Članak 83.

Članak 83.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući hladnjače i silose - skladištenje i pripremu hrane za životinje – silaže, silosi, mješaone stočne hrane i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko - prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje, osim za turističke sadržaje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske proizvodne zone, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.

Članak 83.

(5) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi i smještajne turističke sadržaje.
(6) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(7) Prateći sadržaj poljoprivrednog gospodarstva smještenog izvan građevinskog područja naselja, može biti energana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se preferiraju tipovi energana koji kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, gnojovku i drugo).

Članak 84.

Članak 84.
(1) Najmanja veličina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je 2.500,0 m2, bez obzira da li se smješta unutar ili izvan građevinskog područja naselja.
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i česticu manje veličine, ali se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) U okviru čestice poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. ovog članka, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(4) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite, pretežito stambene namjene.
Članak 86.
(1) Ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja naselja treba mu osigurati neposredan pristup s odgovarajuće javne prometne površine.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice i/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene na ili uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2295
(3) Udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 87.

Članak 86.

(4) Ukoliko se unutar kompleksa smještaju gospodarske djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda s potencijalnim negativnim utjecajem (klaonice i slično), građevine i prostore s takvom namjenom treba odmaknuti najmanje 20,0 m od susjednih stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(5) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(6) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(7) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(8) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(9) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(10) Iznimno visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom.
(11) Visina silosa smještenih u stražnjem dijelu čestice nije ograničena.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog prostora, kapacitet građevine za odgojne ili obrazovne ustanove uzgoj (držanje) životinja i drugog smještajnog sadržaja - broj uvjetnih grla /UG/ (turistički, lječilišni, socijalni i sl.) na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 12 više od 10 – 60 50 više od 60 – 100 70 više od 100 – 250 200 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost
(2) Utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.
(3) Postojeći, legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks za dozvoljene kapacitete može imati i manje od utvrđene udaljenosti. 3.3.2.1.2. Klijeti

Članak 88.

Članak 88.
(1) Gradnja klijeti na području Općine nije dozvoljena. 3.3.2.1.3. Staklenici, plastenici, spremišta
Članak 89.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2. pratećeg građevinskog područja turističkog naselja i izdvojenog državnih županijskih i sadržaja građevinskog područja cesta lokalnih cesta vlastitog izvan naselja OPG-a ne utvrđuje se najmanje za širinu udaljenost odgovarajućeg zaštitnog ne utvrđuje se cestovnog pojasa, prema udaljenost posebnim propisima 20 50 20 100 100 500
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Umjesto gradnje spremišta dozvoljeno je u tu svrhu postaviti jedan (tipski) kontejner u istoj namjeni, uz uvjet da je obojan bijelom ili zelenom bojom, odnosno u njihovoj kombinaciji.
(4) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti. 3.3.2.1.4. Nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu

Članak 90.

Članak 90.
(1) Postava tipskih nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2. Stranica 2296 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.5. Pčelinjaci

Članak 91.

Članak 91.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13, 65/14). 3.3.2.1.6. Ribnjaci

Članak 92.

Članak 92.
(1) Postojeći ribnjaci utvrđeni kao rekreacijski /oznaka RI/ odnose se na prostore postojećih većih vodenih površina a nalaze se: - uz izdvojenu zonu za sportski ribolov i rekreaciju / oznaka R9/ Rulekovo, jugoistočno od Domašinca - uz izdvojenu zonu za sportski ribolov i rekreaciju / oznaka R9/ Meka – Stara straža - na lokaciji “Fučićka“ – stari rukavac Mure sjeverno od glavnog murskog nasipa.
(2) Gradnja uz ribnjake uz koje su utvrđena izdvojena građevinska područja izvan naselja moguća je jedino unutar građevinskih područja predmetnih izdvojenih zona, sukladno uvjetima iz poglavlja 2.3.1.1.2. „Izdvojene zone za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/“.
(3) Gradnja neposredno uz rekreacijski ribnjaka na lokaciji „Fučićka“ nije dozvoljena.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Komercijalni ribnjaci se na području Općine načelno ne predviđaju, a izuzetno je komercijalno ribnjačarstvo moguće predvidjeti unutar većih vodenih površina rekreacijskih ribnjaka, ukoliko zadovoljavaju uvjete uzgoja prema posebnom propisu.
Članak 94.
(1) Zahvati na uređenju svih kategorija ribnjaka provode se uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo
Članak 95.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18).
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec - privatne šume.
(3) Sve šume izvan inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/ i mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(4) Sve šume unutar inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji zaštitne šume /oznaka Š2/ s funkcijom zaštite područja inundacije, a mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode.
(5) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.

Članak 96.

Članak 96.
(1) U gospodarskim šumama mogu se graditi samo gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti i lovstva.
(2) Gradnja za potrebe turizma u gospodarskim šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.
(3) U zaštitnim šumama nije dozvoljena nikakva gradnja, osim lovnotehničkih objekata od drveta. 3.3.3.2. Lovstvo

Članak 97.

Članak 97.
(1) Za gradnju lovačkih domova su specifično utvrđena izdvojena građevinska područja izvan naselja - zone za lovstvo /oznaka R6/, za koje su uvjeti provedbe zahvata utvrđeni poglavljem 2.3.1.1.1. „Izdvojene zone za lovstvo /oznaka R6/“.
(2) Lovački domovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2297
(3) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati i izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ i unutar šuma /oznaka Š1 i Š2/.
(4) Ukoliko se lovnogospodarski i lovnotehnički objekti grade unutar šuma, moraju biti predviđeni i šumskom gospodarskom osnovom. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. Energetske mineralne sirovine

Članak 98.

Članak 98.
(1) Na području Općine nalazi se dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „SZH-01“.
(2) Unutar područja Općine za sada se ne nalaze utvrđena eksploatacijska polja ugljikovodika.
Članak 99.
(1) Istražne i eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika.
(2) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(3) Sustavi prijenosa ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika“

Članak 100.

Članak 100.
(1) Udaljenost osi bušotine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika od rijeke Mure treba iznositi najmanje 250,0 m.
(2) Udaljenost osi bušotine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(3) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(4) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Ukoliko se u postupku daljnjeg istraživanja na pojedinoj postojećoj bušotini, odnosno ukoliko se u postupku istraživanja ugljikovodika na novim istražnim bušotinama ugljikovodika utvrdi geotermalni potencijal, može se predvidjeti formiranje građevne čestice i gradnja postrojenja za korištenje geotermalne vode za proizvodnju energije i stakleničku i/ili plasteničku poljoprivrednu proizvodnju.
Članak 102.
(1) Napuštenih i neaktivnih bušotina ugljikovodika na području Općine nema. 3.3.4.2. Neenergetske mineralne sirovine

Članak 103.

Članak 103.
(1) Na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ prikazane su površine namijenjene eksploataciji građevnog pijeska i šljunka – EP “Turčišće“, EP „Turčišće I“, EP „Turčišće II“.
(2) Proširenje utvrđenih eksploatacijskih polja se ne predviđa.
(3) Utvrđenih istražnih prostora građevnog pijeska i šljunka na području Općine nema niti se ne predviđaju nova.
(4) Za druge vrste neenergetskih mineralnih sirovina – glina, građevni kamen i druge ne postoje utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu iskorištavanja navedenih mineralnih sirovina.

Članak 104.

Članak 104.
(1) Zahvati unutar površina namijenjenih eksploataciji građevnog pijeska i šljunka, kao i sanacija površina po završenoj eksploataciji provode se prema Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 56/13, 14/14, 52/18, 115/18).
(2) Kod izrade rudarskog projekta obavezno je granicu površine iskopa predvidjeti na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice utvrđenog eksploatacijskog polja.
Članak 105.
(1) Unutar granice pojedinog utvrđenog eksploatacijskog polja pijeska i šljunka, ukoliko prostorne mogućnosti to omogućavaju, moguće je graditi građevine i postavljati uređaje u svrhu osnovne djelatnosti, kontrole i zaštite prostora, te dodatno uređivati prostore i graditi građevine za: - skladištenje sirovina za proizvodnju betona i betonskih proizvoda - preradu inertnog građevinskog otpada za korištenje kao sekundarnu sirovinu u proizvodnji betona i betonskih proizvoda - proizvodnju betona i betonskih proizvoda - skladištenja i trgovine betonskih proizvoda - parkiranje građevinskih strojeva i transportnih vozila - pratećih djelatnosti uprave.
(2) U svrhu obavljanja navedenih djelatnosti, unutar utvrđenog eksploatacijskog polja moguće je postavljati strojeve i drugu opremu, te graditi proizvodne, skladišne i trgovačke građevine, parkirališne površine, nadstrešnice i garaže za strojeve i vozila, te kao prateću – građevinu uprave tvrtke, prema sljedećim uvjetima: - oprema i građevine od međe prometnice trebaju biti udaljene minimalno 10 m, a od međe eksploatacijskog polja za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m - najveći koeficijent izgrađenosti eksploatacijskog polja može iznositi kis= 0,10, pri čemu se izgrađenost računa na ukupnu površinu eksploatacijskog polja - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m, a silosi mogu biti i viši Stranica 2298 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.

Članak 105.

- iznimno visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine - u sklopu upravne zgrade, može se urediti ugostiteljski prostor za internu upotrebu (caffe bar ili zalogajnica) - nagib krovnih ploha može se kretati od 0° do 45° - proizvodne prostore je potrebno ograditi sigurnosnom ogradom, odnosno označiti sukladno posebnim propisima zaštite na radu - za kompleks je potrebno riješiti način zbrinjavanja otpadnih voda – sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih (uključujući i oborinske vode s površina parkirališta i servisa vozila), pri čemu je potrebno sve vode koje se upuštaju u javne sustave odvodnje ili direktno u vodotoke ili jezera, pročistiti sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode - radi činjenice da se eksploatacijska polja nalaze unutar poljoprivrednog prostora, građevine koje se grade unutar polja trebaju se oblikovati na način da se na pročeljima i krovu koriste boje koje se uklapaju u okolinu, odnosno zelene, bež i bijele nijanse, a za pokrove dodatno i crvena.
(3) Svi zahvati unutar eksploatacijskog polja trebaju se izvesti na način da se spriječe emisije štetnih tvari u zrak i povećanje buke u smjeru stambenih zona naselja, te osiguraju mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Sanacija utvrđenih eksploatacijskih polja je obavezna sukladno posebnom propisu, mora obraditi način osiguranja stabilnosti kosina iskopa i okolnog terena i postupak uklapanja u okoliš, a namjene koje se mogu predvidjeti kod sanacije su jezera kao ekosustavi bez druge namjene i rekreacijski ribnjaci bez gradnje u okolnom prostoru.
(2) U slučaju da se do završetka eksploatacije pojavi interes prenamjene eksploatacijskog područja u površine namijenjene ugostiteljstvu, turizmu i/ili rekreaciji s planiranom gradnjom, potrebno je takvu namjenu prvotno evidentirati kao izdvojeno građevinsko područje u Prostornom planu uređenja Općine, kojim se obvezno utvrđuju smjernice za izradu provedbenog prostornog plana ili se neposredno propisuju uvjeti za projektiranje i gradnju. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo

Ostali akti u ovom izdanju (44)