Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2278
Članak 15.
Članak 15.
(1) U odnosu na namjenu površina, građevinska područja naselja Općine podijeljena su na sljedeće funkcionalne zone, odnosno površine: - zone mješovite namjene: - pretežito stambene /oznaka M1/ - stambene ili poslovne /oznaka M2/ - zone gospodarske namjene: - proizvodne /oznaka I/ - poslovne /oznaka K/ - zona javne i društvene namjene /oznaka D/ - zona sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ - zona javnog zelenila /oznaka Z/ - vodene površine – ribnjak /oznaka RI/. 2.2.1.1. Zone mješovite namjene: pretežito stambene / oznaka M1/; stambeno – poslovne /oznaka M2/
Članak 16.
Članak 16.
(1) Zone mješovite namjene su funkcionalne zone koje zauzimaju najveće površine građevinskih područja naselja, primarno su namijenjene stanovanju, ali omogućuju i miješanje stambenih s određenim vrstama gospodarskih i društvenih sadržaja, uz primjenu mjera zaštite stambenih i društvenih sadržaja od negativnih utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti.
(2) S obzirom na pretežitost u korištenju razlikuju se: - zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ primarno namijenjena stanovanju, ali omogućuje miješanje stambenih sadržaja i određenih vrsta sadržaja gospodarske i društvene namjene - zona mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ omogućuje povećano miješanje stambenih, gospodarskih, te javnih i društvenih sadržaja, u odnosu na zonu mješovite, pretežito stambene namjene.
(3) Unutar zona mješovite namjene mogu se formirati zasebne zemljišne čestice za građevine i/ili za druge površine u servisnoj, javnoj ili infrastrukturnoj namjeni i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i slično - otvorene, pretežito zelene površine – parkovi i dječja igrališta - otvorene površine sportsko – rekreacijskih igrališta za male sportove bez gledališta (tenis, odbojka, košarka i slično), uz uvjet najmanje udaljenosti igrališta 12,0 m od najbližeg stambenog ili drugog smještajnog prostora - površine za gradnju ili postavu memorijalnih ili sakralnih obilježja i druge javne plastike (poklonci, skulpture i drugo)
Članak 16.
- površine za gradnju otvorenih parkirališta i za gradnju zatvorenih parkirališnih ili garažnih zgrada - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2279 stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda), osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(4) Pojedinačni zahvati formiranja građevnih čestica i gradnje unutar mješovitih zona provode se temeljem odredbi poglavlja 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“. 2.2.1.1.1. Zona mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/
Članak 17.
Članak 17.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ mogu se graditi stambene i/ili poslovne građevine i građevine društvene nadgradnje, te dodatno i građevine (osnovne) društvene infrastrukture koji se uobičajeno smještaju u funkcionalnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ ukoliko za pojedini takav sadržaj za koji se ukaže potreba (dječji vrtić, dom zdravlja i slično), Prostornim planom nije specifično rezerviran prostor u zoni javne i društvene namjene.
(2) Osim građevina iz stavka 1. ovog članka, unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene mogu se graditi sadržaji gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja) i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva, uz uvjet da se ova dva sadržaja ne mogu smjestiti na istu građevnu česticu.
(3) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) ne mogu se graditi unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene.
(4) Višestambene zgrade, zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 2. ovog članka.
(5) Izuzetak od stavka 4. ovog članka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu.
(6) Ukoliko se unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene formira građevna čestica za zgradu dječjeg vrtića, jaslica ili ustanove za stacionarni smještaj djece, na istoj čestici se ne mogu smjestiti drugi sadržaji.
Članak 17.
2.2.1.1.2. Zona mješovite, stambeno – poslovne namjene / oznaka M2/
Članak 18.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ mogu se graditi stambene i/ili poslovne građevine, gospodarske građevine s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja), gospodarske građevine poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje i građevine društvene nadgradnje.
(2) Osim građevina iz stavka 1. ovog članka, uz osiguranje udaljenosti od najmanje 20,0 m od najbliže stambene zgrade, zgrade za cjelodnevni ili stacionarni smještaj djece ili odraslih, unutar zone mješovite, stambeno – poslovne namjene moguće je smjestiti pojedine vrste građevina iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) i to građevine: - trgovačkih djelatnosti i skladištenja – otkupne stanice, hladnjače, silosi, sušare, mješaone stočne hrane, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (reciklažna dvorišta).
(3) Unutar zone mješovite, stambeno – poslovne namjene ne može se predvidjeti smještaj: - gospodarskih građevina iz Grupe 1, osim navedenih u prethodnom stavku - poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja.
Članak 18.
(4) Višestambene zgrade, zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 2. članka.
(5) Ukoliko se unutar zone mješovite, stambeno – poslovne namjene formira građevna čestica za zgradu dječjeg vrtića, jaslica ili ustanove za stacionarni smještaj djece, na istoj čestici se ne mogu smjestiti drugi sadržaji. 2.2.1.2. Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/
Članak 19.
Članak 19.
(1) Zone gospodarske namjene su funkcionalne zone primarno namijenjene smještanju gospodarskih djelatnosti, pri čemu vrste gospodarskih djelatnosti i mogućnost smještaja sadržaja koji nisu gospodarski, ovisi o specifičnosti gospodarske zone.
(2) S obzirom na pretežitost u korištenju, razlikuju se: - zona gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/ specifično se rezervira kao površina namijenjena proizvodnim djelatnostima uz mogućnost smještaja i više vrsta poslovnih djelatnosti - zona gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/, specifično se rezervira kao površina namijenjena poslovnim djelatnostima uz mogućnost smještaja pojedinih vrsta proizvodnih djelatnosti.
(3) Unutar gospodarskih zona mogu se smjestiti postrojenja za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE): - sunčane energane kao prateća djelatnost uz drugu osnovnu gospodarsku djelatnost ukoliko se radi o komunalno uređenoj zoni, a kao osnovna ili prateća djelatnost, ako se radi o komunalno neuređenoj zoni Stranica 2280 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - energana na biomasu do 1,0 MW kao osnovna ili prateća gospodarska djelatnost.
(4) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (stoke, peradi i slično) unutar komunalno uređenih gospodarskih zona, nije dozvoljena.
(5) Privremeno, do završetka komunalnog uređenja građevinskog zemljišta, koje može biti koncipirano i u etapama, dozvoljava se ratarska proizvodnja na površinama gospodarskih zona koje nisu komunalno uređene.
Članak 19.
(6) Unutar zona gospodarske namjene mogu se formirati zasebne zemljišne čestice za građevine i/ili za druge površine u servisnoj, javnoj ili infrastrukturnoj namjeni i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi i pješačke staze izvan uličnih koridora i slično - otvorene, pretežito zelene površine – parkovi i zaštitno zelenilo - površine za gradnju ili postavu memorijalnih obilježja i druge javne plastike (skulpture i drugo) - površine za gradnju otvorenih parkirališta i za gradnju zatvorenih parkirališnih ili garažnih zgrada - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda, samostojeći antenski stupovi za radijsku i telekomunikacijsku opremu i slično) - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(7) Pojedinačni zahvati formiranja građevnih čestica i gradnje unutar zona gospodarske namjene provode se temeljem odredbi poglavlja 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim zonama“. 2.2.1.2.1. Zona gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/
Članak 20.
Članak 20.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se smjestiti: - sve vrste građevina tihih i čistih gospodarskih djelatnosti, osim smještajnih turističkih sadržaja (hoteli, hosteli, kampovi i slično) - sve vrste građevina s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i Grupa 2), osim: - građevina za bazičnu proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura, plemenitih i obojenih metala - građevina za gospodarenje otpadom regionalne razine - građevine za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom.
(2) Smještaj živih životinja unutar gospodarskih zona dozvoljava se ukoliko se radi o: - azilu za životinje - veterinarskoj stanici ili njenom pratećem sadržaju - privremenom smještaju za potrebe transporta ili trgovine životinjama, - prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.
(3) Unutar zone gospodarske, proizvodne namjene ne mogu se smještati: - stambeni sadržaji, izuzev jednog stana u površini do 100,0 m2 (za domara) po pojedinačnoj građevnoj čestici - građevine društvenih djelatnosti, osim građevina društvene nadgradnje - javnih servisa sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - poljoprivredna gospodarstva namijenjena primarnoj biljnoj proizvodnji na otvorenim površinama niti uzgoju životinja. 2.2.1.2.2. Zona gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/
Članak 21.
Članak 21.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ mogu se smjestiti: - sve vrste gospodarskih građevina za tihe i čiste djelatnosti - sve vrste gospodarskih građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja - sve vrsta građevina društvene nadgradnje, osim građevina za boravak djece.
(2) Ukoliko se dokaže da se obavljanjem djelatnosti neće utjecati na povećanje buke, onečišćenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okoliš, unutar poslovne zone mogu se smještati i pojedine vrste gospodarskih građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 – građevine većeg negativnog utjecaja i to: - proizvodnje finalnih prehrambenih proizvoda, proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i/ili terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta).
Članak 21.
(3) Smještaj živih životinja unutar gospodarskih zona dozvoljava se ukoliko se radi o: - veterinarskoj stanici ili njenom pratećem sadržaju - prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2281 uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.
(4) Rekreacijski i sportski sadržaji (manje sportske dvorane i slično) dozvoljavaju se kao prateći unutar poslove zone.
(5) Unutar zone gospodarske, poslovne namjene ne mogu se smještati: - novi stambeni sadržaji, izuzev jednog stana u površini do 100,0 m2 (za domara) po pojedinačnoj građevnoj čestici, ali se takvi postojeći stambeni sadržaji mogu rekonstruirati, dograđivati i vršiti zamjenska gradnja - nova poljoprivredna gospodarstva namijenjena uzgoju životinja, ali se postojeći sadržaji navedene namjene mogu rekonstruirati, dograđivati i vršiti zamjenska gradnja. 2.2.1.3. Zona javne i društvene namjene /oznaka D/
Članak 22.
Članak 22.
(1) Zona javne i društvene namjene je primarno namijenjena gradnji zgrada društvenih djelatnosti.
(2) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: - upravni sadržaji odnose na vrstu javnih usluga koje se obavljaju u uredima (lokalna uprava, ispostave državne uprave i slično) - socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje - sadržaji javnih i civilnih servisa odnose na prostorno specifične sadržaje u odnosu na lokaciju i veličinu gradnje (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - sadržaji civilnog društva odnose se na aktivnosti udruga građana, a potreban prostor za njihovo djelovanje ovisi o vrsti aktivnosti.
(3) Ukoliko na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja unutar pojedine zone javne i društvene namjene / oznaka D/ nije navedena numerička oznaka, unutar zone se može smjestiti jedan ili više kompatibilnih sadržaja društvenih djelatnosti.
(4) Ukoliko je na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja unutar pojedine zone javne i društvene namjene navedena numerička oznaka, unutar zone se obvezno smješta specifično naznačeni sadržaj društvene infrastrukture.
(5) Površine zona javne i društvene namjene s vjerskim sadržajima koji uključuju sakralne građevine i funkcionalno povezanu prateću gradnju (crkve, kapele, poklonci, raspela, memorijalni prostor i slično), ne mogu se prenamijeniti niti kombinirati sa sadržajima koji narušavaju dignitet vjerskog sadržaja.
Članak 22.
(6) Iz površine zone javne i društvene namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i slično - otvorene, pretežito zelene površine – parkovi i dječja igrališta - površine za gradnju ili postavu memorijalnih ili sakralnih obilježja i druge javne plastike (poklonci, skulpture i drugo) - površine za gradnju otvorenih parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje), osim laguna za prihvat oborinskih voda i samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
Članak 23.
Članak 23.
(1) Osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti građevina društvenih djelatnosti.
(2) Prateći sadržaj u sklopu arhitektonskog kompleksa mogu biti gospodarske namjene tihe i čiste djelatnosti - uredske, trgovačke i/ili ugostiteljske.
(3) Druge vrste gospodarskih građevina tihih i čistih djelatnosti osim navedenih u stavku 3. ovog članka, jednako kao ni gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i 2) ne mogu se smještati u zonama javne i društvene namjene.
(4) Obavljanje svih vrsta djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, uključujući i držanje životinja, unutar zona javne i društvene namjene nije dozvoljeno.
(5) Ukoliko unutar zone javne i društvene namjene postoji izvedeni stambeni sadržaj isti se može rekonstruirati i dograđivati prema uvjetima za poboljšanje života iz poglavlja 9.3. „Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni“ ili prenamijeniti u socijalnoj namjeni.
(6) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje unutar funkcionalnih zona društvenih djelatnosti provode se temeljem odredbi poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.1.4. Zona sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 24.
Članak 24.
(1) Zona sportsko – rekreacijske /oznaka R/ namjene je primarno namijenjena uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, te uz njih pratećih servisnih prostora kao što su tribine uz sportska borilišta, te prostori sportskih društava sa sanitarijama i pratećim ugostiteljskim sadržajem.
(2) Zatvoreni sportski sadržaji kao što su sportske dvorane i sezonske građevine kojima se natkrivaju sportska igrališta mogu se smještati unutar zone sportsko – rekreacijske namjene ukoliko je zona dovoljno velike površine i gradnja, ili privremena postava takvog sadržaja, ne utječe negativno na korištenje okolnog prostora.
(3) Područje pojedine sportsko – rekreacijske zone može obuhvaćati jednu ili više građevnih čestica. Stranica 2282 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(4) Iz površine zona sportsko – rekreacijske namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i slično - površine za gradnju otvorenih parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje), osim laguna za prihvat oborinskih voda i samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično)
Članak 24.
- kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(5) Držanje životinja unutar zone sportsko – rekreacijske namjene dozvoljeno je isključivo ukoliko se radi o registriranoj sportskoj ili rekreacijskoj aktivnosti (jahački klub, kinološki klub i slično).
(6) Druga gradnja unutar zona sportsko – rekreacijske namjene nije dozvoljena.
(7) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u zonama sportsko – rekreacijske namjene utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.1.5. Zona javnog zelenila /oznaka Z/
Članak 25.
Članak 25.
(1) Zona javnog zelenila /oznaka Z/ određuje se kao funkcionalna zona parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, bez obzira na vlasništvo zemljišta.
(2) Površine unutar zone javnog zelenila se u pravilu uređuju sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i manjih trgova, te postavom urbane opreme.
(3) Unutar pojedinačne čestice se, osim navedenog u stavku 1. ovog članka, dodatno omogućava: - postava, odnosno gradnja javne i sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontane, raspelo, manji poklonac, memorijalno obilježje i slično) tlocrtne površine do 10% površine pojedinačne zone javnog zelenila i ukupne visine do 5,0 m - postava, odnosno gradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama - postava igrala za djecu - na površinama većim od 0,5 ha izvedba jednog sportskog igrališta za mali nogomet, košarku ili odbojku.
(4) U zoni javnog zelenila, druga gradnja osim navedene u prethodnom stavku, nije dozvoljena.
(5) Unutar pojedine zone javnog zelenila može se formirati više pojedinačnih zemljišnih čestica javnog zelenila, bez obzira na veličinu pojedinačne zemljišne čestice, ali mogućnost gradnje, odnosno postave sadržaja iz stavka 3. ovog članka određuje se u odnosu na cjelovitu površinu pojedine funkcionalne zone. 2.2.1.6. Vodene površine – ribnjak /oznaka RI/
Članak 26.
Članak 26.
(1) Vodene površine stalnih stajaćica (bara ili jezera) tretiraju se funkcionalnom zonom u slučajevima kada se nalaze unutar građevinskog područja naselja i imaju površinu vidljivu na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja, a u ovom slučaju se to odnosi na sanaciju vodene površine napuštene eksploatacije građevnog pijeska i šljunka u zapadnom dijelu naselja Turčišće i njeno privođenje namjeni u rekreacijski ribnjak.
(2) Primarna planirana namjena predmetne vodene površine je uređenje rekreacijskog ribnjaka sa stazom za ribička sportska natjecanja, ali se alternativno vodena površina može urediti i kao pejsažni krajobrazni element i bez posebne utilitarne namjene.
(3) Vodena površina se preporuča urediti primjenom autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, a u slučaju pejsažnog uređenja koji uvodi neautohtone vrste potrebno je primijeniti samo one koje nisu invazivne, odnosno ne nalaze se na nacionalnoj listi invazivnih alohtonih vrsta.
(4) Obalni pojas vodenih površina treba urediti blagim pokosom i označiti na način da se spriječi slučajni pad u vodu.
(5) Uz vodenu površinu je potrebno postaviti obavijesnu ploču s informacijama o dijelu vodene površine koja se koristi kao rekreacijska, te o sigurnom načinu korištenja.
(6) Granično područje prema dijelu vodene površine koja zadire u eksploatacijsko polje EP „Turčišće I“ potrebno je označiti odgovarajućim obavijesnim pločama zabrane pristupa dijelu vodene površine koji se nalazi unutar aktivnog eksploatacijskog polja.
Članak 26.
(7) Za bilo kakve zahvate kojima se mijenja stanje vodene površine i/ili obalnog pojasa potrebno je zatražiti posebne uvjete županijskog upravnog tijela nadležnog za zaštitu okoliša i prirode. 2.2.2. Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene
Članak 27.
(1) Uvjeti provedbe zahvata utvrđeni za zone mješovite namjene primjenjuju se na: - sve vrste osnovnih građevina koje sadrže stambenu namjenu, a smještaju se unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja - ostale dozvoljene zahvate u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/. 2.2.2.1. Uvjeti formiranja građevne čestice - oblik i veličina, izgrađenost i iskoristivost građevne čestice
Članak 28.
Članak 28.
(1) Formiranje novih građevnih čestica i preoblikovanje postojećih provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2283 NAJMANJA NAJMANJE TIPOLOGIJA POVRŠINA NAJVEĆA IZGRAĐENOST NAČIN GRADNJE DIMENZIJE GRAĐ. GRADNJE NA GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE OSNOVNE ČESTICE POJEDINAČNOJ GRAĐEVINE širina /m/ GRAĐ. ČESTICI slobodnostojeća 16 prizemna slobodnostojeća katna 18 INDIVIDUALNA do 3 poluugrađena 12 ZKJ prizemna poluugrađena katna 14 ugrađena prizemna 8 ugrađena katna 6 arhitektonski kompleks MANJA 20 / slobodnostojeća VIŠEJEDINIČNA od 4 poluugrađena / do 6 ZKJ 16 ugrađena arhitektonski kompleks 25 VEĆA VIŠEJEDINIČNA / slobodnostojeća više od 6 ZKJ poluugrađena / 20 ugrađena ZKJ – zasebna korisnička cjelina
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost građevne čestice (kis) utvrđuje se kao umnožak koeficijenta izgrađenosti čestice (kig) utvrđenog prema prethodnom stavku i broja dozvoljenih etaža osnovne građevine prema članku 40.
(3) Širina i dubina građevne čestice za arhitektonski kompleks, slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(4) Građevnoj čestici za ugrađenu gradnju širina se uvijek definira na liniji regulacije.
(5) Ukoliko je površina nove građevne čestice veća od minimalne (veća od umnoška najmanje utvrđenih dimenzija širine i dubine), dubina joj ne može biti manja od 25,0 m.
(6) Ukoliko postojećoj ulici unutar naselja, postoji pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica čija širina je uža od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka, ali se nalazi u uličnom nizu izgrađenih građevnih čestica (samostojećih ili poluotvorenih) čija karakteristična širina je također manja od navedenih u tabeli, čestica se može smatrati građevinskom, ukoliko je širine barem kao susjedne građevne čestice, odnosno najmanje 12,0 m.
Članak 28.
(7) Najveća veličina pojedinačne građevne čestice nije ograničena.
(8) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih dijelova naselja, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od minimalno utvrđenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice radi formiranja dodatne neizgrađene čestice za potrebe nove gradnje, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom ili rekonstrukciju i dogradnju postojećih građevina u skladu s ostalim uvjetima funkcionalne zone i koeficijentom izgrađenosti do najviše kig = 0,40.
(9) Izuzetno od prethodnog stavka, mogu se cijepati izgrađena zemljišta za potrebe formiranja građevnih čestica čije ČESTICE /kig/ dubina /m/ /m2/ 25 400 0,4 30 540 0,4 25 300 0,4 30 420 0,4 25 200 0,5 25 150 0,5 40 800 0,3 40 640 0,4 40 1000 0,3 40 800 0,3 površine su manje od utvrđenih stavkom 1. ovog članka, ukoliko se radi o formiranju zasebnih građevnih čestica za dvije i više stambenih i/ili poslovnih zgrada izgrađenih na istoj građevnoj čestici i ozakonjenih prema posebnom propisu, pri čemu se u postupku formiranja svake nove građevne čestice - primjenjuju isti kriteriji kao i za utvrđivanje površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine iz članka 31. - za svaku novu građevnu česticu obavezno je osigurati osnovnu infrastrukturu.
Članak 29.
Članak 29.
(1) Izuzetno od uvjeta iz stavka 1. prethodnog članka: - veličina pojedinačne građevne čestice ne može biti manja od 2.500,0 m2 ukoliko se na njoj kao osnovni sadržaj predviđa: - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - društveni sadržaji: dječji vrtić i/ili jaslice ili socijalna ustanova – dom za djecu, dom za skrb starih i/ili nemoćnih i slični socijalni sadržaji. - dimenzije zasebnih građevnih čestica u javnoj, servisnoj ili infrastrukturnoj namjeni (za parkirališta, trafostanice i slično) utvrđuju se temeljem tehničkih normativa i mogu biti manje od utvrđenih tabelom iz prethodnog članka.
Članak 30.
Članak 30.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - građevnoj čestici treba osigurati osnovnu infrastrukturu i kolni pristup do ulične mreže - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica Stranica 2284 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija iz prethodnog članka i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) Proširenja gruntišta građevne čestice pomicanjem njene bočne međe i/ili stražnje međe (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti neizgrađeno, ukoliko su funkcionalne zone kompatibilne u odnosu na namjenu građevne čestice ili je zemljište iste postojeće namjene.
Članak 30.
(5) Ukoliko su ispoštovani uvjeti iz prethodnog stavka građevna čestica može biti formirana na način da je cijela smještena unutar iste funkcionalne zone ili da joj dijelovi zadiru u dvije (ili više) funkcionalnih zona mješovite ili gospodarske namjene utvrđenih u kartografskim prikazima građevinskih područja /oznake M1, M2, K, I/.
(6) Ukoliko se u postupku proširenja gruntišta smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
Članak 31.
Članak 31.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za prilaz vozila hitnih intervencija. 2.2.2.2. Uvjeti smještaja građevina
Članak 32.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
Članak 33.
Članak 33.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
Članak 34.
Članak 34.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj čestici u tipologiji višejedinične gradnje gradi zgrada koja sadrži više stanova i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.
Članak 35.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice, građevni pravac određen prema širem uličnom potezu, obvezujući je za novu građevnu česticu i novu gradnju, te za zamjensku gradnju osnovne građevine.
(2) Izuzetno, kod zamjenske gradnje u izgrađenom dijelu naselja, može se odstupiti od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice.
Članak 36.
Članak 36.
(1) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i komunalno neuređeni dio naselja za koji je propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana utvrđuju se sljedeće smjernice za provedbeno planiranje: - za individualnu tipologiju stambene i/ili poslovne gradnje, odnosno za čestice na kojima se predviđaju do 3 zasebne korisničke jedinice, građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije, a etažnost se preporuča planirati do tri nadzemne etaže, odnosno do E=Po+P+1K+Pk - za višejediničnu tipologiju gradnje – višestambene ili poslovno - stambene zgrade s više od 3 zasebne korisničke jedinice, ulično pročelje treba biti od linije regulacije uvučeno najmanje za visinu (vijenca) zgrade, a etažnost se preporuča planirati do 3 nadzemne etaže, odnosno do E= Po+P+2K - opravdana manja odstupanja od uvjeta iz prethodne dvije alineje moguća su temeljem detaljne analize prostora u postupku provedbenog planiranja, u smislu: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2285 - formiranja orijentira u prostoru naglašenom većom etažnošću jedne zgrade ili građevnog kompleksa - planiranja urbanističkih rješenja s ujednačenim većim uvlačenjem građevnog pravca za ulicu ili dio ulice iz razloga formiranja ujednačenih parkovnih predprostora - utvrđivanja drugih urbanističkih specifičnosti, ukoliko se time ne narušavaju posebnosti krajobraza.
(2) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni dio naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana, mogu se formirati građevne čestice za gradnju najveće etažnosti osnovne građevine E=Po+P+1K+Pk, pri čemu se udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje neposredno projektnim rješenjem, najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije.
Članak 37.
Članak 37.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
Članak 38.
Članak 38.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično) postavljenog paralelno ili s manjim otklonom u odnosu na predmetnu među.
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine, odnosno građevine visine (vijenca) do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o zamjenskoj gradnji ili rekonstrukciji, odnosno dogradnji u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta.
(5) Međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.
Ostali akti u ovom izdanju (44)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za podizanje i obnovu trajnih nasada -proljetna sadnja
- Odluka o povjeravanju poslova izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Muzeja Međimurja Čakovec o sklapanju ugovora za sanacijske radove krovišta palače i izgradnju drenaže uz južni dio palače Starog grada u Čakovcu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Vladimira Nazora“ Pribislavec za pokretanje postupka nabave udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica o nabavi potrebnih udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o organizaciji programa produženog boravka za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole u školskoj godini 2019./2020.
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude po provedenom postupku jednostavne nabave za radove na uređenju učionica i zamjene podova u školskoj zgradi Tehničke škole Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o usvajanju Statuta Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i na Odluku o usklađenju djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Hodošan o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade i školske sportske dvorane Osnovne škole Hodošan
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade Škole
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti temeljem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o imenovanju Općinskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
- Odluka o pokretanju prethodnog postupka za izradu II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ – istočno od Macinca 6/07 i 4/16
- Odluka o potpisivanju Povelje o bratimljenju između Općine Nedelišće i Grada Vodnjan- Dignano
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2019. – 2021. godine
- Izmjene i dopune Programa gradnje građevina komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o izmještanju baznih stanica mobilne telekomunikacijske mreže iz centra naselja Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o pristupanju Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/04. i 10/15.)
- Zaključak o usvajanju Izvješća o utrošku sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveta Marija u 2018.godini
- Plan mreže dječjih vrtića u Općini Sveta Marija
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Martin na Muri
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- Suglasnost na cjenik javne usluge – dimnjačar
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Štrigova
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova
- Izmjene i dopune Mjera za ostanak mladih u Općini Štrigova, 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova
- Srpnja 2019. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA