Arhiva › 2019. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 5. srpnja 2019. · KLASA 021-05/04-04/17 · URBROJ 2109-06-04-01

VII. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, ispr. 11/04, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17 i 3/18 – pročišćeni tekst, 3/19) -pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2133

Članak 27.

Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima broj 4.1. – 4.5. „Građevinska područja naselja“. 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/ - mješovite - stambene zone s većim udjelom gospodarskih funkcija /žuto s narančastim okvirom/ - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/ - gospodarske zone /ljubičasto/ - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/ - zone urbanog i zaštitnog zelenila /svijetlo zeleno/ - zaštitne koridore željezničke pruge /bez boje/ - šume unutar naselja /jače tamno zeleno/. 3) Za sva naselja, manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom provedbenih prostornih planova, ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno – poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, ili se predviđa fazna izgradnja građevnog kompleksa od osnovne i prateće građevine, unutar stambene zone se po čestici može izgraditi do 400,0 m2 tlocrtne površine prateće građevine i to: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina Stranica 2134 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja, - površine funkcionalnih zgrada poljoprivrednih gospodarstava - poljoprivredna spremišta, hladnjače, pakirnice, spremišta poljoprivrednih strojeva i slične građevine mogu prelaziti površinu 400,0 m2, a mogu se graditi i kao osnovne građevine na čestici, odnosno bez obveze gradnje stambene zgrade na istoj čestici - na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se radi dovoljne dužine čestice može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se, isključivo ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, kao prateće građevine dodatno graditi i građevine za uzgoj životinja, pri čemu se kapacitet i vrsta uzgajanih životinja, određuje prema članku 98.

Članak 28.

odredbi, te u tom slučaju ukupna tlocrtna površina pratećih građevina na čestici može prelaziti 400,0 m2. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem provedbenih prostornih planova, koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona, definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje. - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 5,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2 - uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja – parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanica, prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda i slične infrastrukturne građevine.

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalnoservisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Mješovito - stambene zone su područja naselja u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske – uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. 2) Na prostoru Općine Donji Kraljevec mješovito-stambene zone predviđene su: - u južnom dijelu Donjeg Kraljevca, uz prometnicu prema Prelogu - u zapadnom dijelu Donjeg Hrašćana - na sjeveru Hodošana, prema D. Hrašćanu - na jugu Hodošana, prema Donjem Kraljevcu. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - stambene zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna poslovna građevina ili poslovni građevni kompleks (gospodarski sadržaj tihih i čistih djelatnosti ili društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu), osim djelatnosti odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove - jedna građevina ili gospodarski kompleks bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti – građevine proizvodne i prerađivačke djelatnosti manjih kapaciteta i bruto površine do 1.200,0 m2 (proizvodnja hrane, pića, proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja električnih i elektroničkih proizvoda i slično), građevine tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično)

Članak 30.

građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i slično) građevine prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta i građevine za skupljanje i 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2135 selektiranje neopasnog komunalnog otpada), građevine ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično), odnosno građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite - jedna stambena građevina individualnog tipa. 4) Unutar mješovito – stambene zone se kao prateći sadržaj, odnosno prateća građevina na čestici može graditi: - stambeni sadržaj individualnog tipa (najviše 3 stana po čestici) kao dio stambeno – poslovnog kompleksa ili samostalna građevina uz poslovnu - poslovne djelatnosti mogu se kombinirati sa sadržajima bučnih i potencijalno – opasnih djelatnosti samo u slučaju da ne spadaju u grupu društvenih djelatnosti i uz uvjet da površina sadržaja koji se svrstava u grupu bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti ne prelazi 1.200,0 m2 po čestici.

Članak 30.

5) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, a mogu biti: - servisne pomoćne građevine (garaže, spremišta, infrastrukturne građevine tipa trafostanica i slično) - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja. 6) Mješovito – stambene zone se formiraju kao područja nove gradnje u Donjem Hrašćanu i Hodošanu ili transformacijom stambene zone u Donjem Kraljevcu.
Članak 31. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku sportsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti - izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine.

Članak 31.

3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine svih građevina na čestici. 4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja se formiraju: - uređenjem područja predviđenih za razvoj centralnih i društvenih sadržaja naselja s obvezom izrade plana užeg područja, prema kartografskom prikazu broj 4.1 – 4.5. „Građevinska područja naselja“ - određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone).

Članak 32.

Članak 32. 1) Gospodarske zone određuju se kao kompleksna područja naselja namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih. 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na vrstu djelatnosti, potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš, te prema uvjetima iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja ili životinja) - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5% ukupne površine zone - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanica, prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično. Stranica 2136 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.

Članak 33.

Članak 33. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone – transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 34.

Članak 34. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2 - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima - u Donjem Kraljevcu, u površinama za razvoj stambene zone na lokaciji Veliki Zdenci, koja će se rješavati prostornim planom užeg područja, može se planirati postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10% tlocrtne površine čestice parka, a maksimalno do 50,0 m2 sveukupne površine paviljona. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

Članak 35.

Članak 35. 1) Groblja unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna i plastika. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 6) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m, ne može se izgrađivati, osim interpolacije, te rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja. 7) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine. 8) Kontaktna zona groblja izvan građevinskog područja naselja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati.

Članak 36.

Članak 36. 1) Zaštitni koridori infrastrukture određuju se kao prostori izuzeti od gradnje radi osiguranja funkcije prometne i komunalne infrastrukture.
Članak 37. 1) Šume unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju u smislu održavanja prirodnih obilježja šumskog ekosustava, te se radi održanja ravnoteže između izgrađenih dijelova naselja i prirode, ne mogu se izgrađivati, niti uređivati na drugačiji način. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja

Članak 38.

Članak 38. 1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture - odnos privatnog i javnog prostora - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 39.

Članak 39. 1) Na području Općine Donji Kraljevec razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - dio centra Donjeg Kraljevca, sjeverno od željezničke pruge, društvenih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2137 građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+1, s interpoliranim višestambenim naseljem, od nekoliko višestambenih građevina visine gradnje od P+1 do VP+1 - dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i istočno od ŽC 2026, društvenih, trgovačkih, uslužnih, te dijelom i stambenih sadržaja, građen kao građevni kompleks, visine izgradnje P+1+Pk - dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i zapadno od ŽC 2026, nastao transformacijom dijela stambene zone u područje uslužnih i trgovačkih djelatnosti - područja izgradnje društvene infrastrukture – centri ostalih naselja nastali izgradnjom građevina društvenih funkcija, te trgovačkih i uslužnih sadržaja, i građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+1 - povijesne jezgre naselja koje čine čestice i kontaktni prostori uz: - župnu crkvu Sv. Jurja u Svetom Juraju u Trnju - kapelu Sv. Ivana Nepomuka u Hodošanu - kapelu Sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu - kapelu Sv. Trojstva u Palinovcu - župni dvor u Svetom Jurju u Trnju - staru školu u Hodošanu. - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom ili sanacijom napuštenih eksploatacija šljunka - pretežito stambena područja:

Članak 39.

- prostori očuvanih stambeno-gospodarskih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - potez stambeno-gospodarskih čestica u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu od k.br. 17 od k.br. 25 i k.br. 27 - stambeno – gospodarski sklopovi kućnih brojeva u Donjem Pustakovcu 38, 95 i 100 - potez stambeno-gospodarskih čestica u Glavnoj ulici u Hodošanu od k.br. 74 do k.br. 78, kraj poklonca „Sveto Trojstvo“ - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi na k.br. 6 u Glavnoj ulici u Hodošanu - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi na k.br. 60, 84,124 i 128 i 134 u Palinovcu - povijesna ruralna matrica naselja, koja prevladava u starijim dijelovima svih naselja - prostori individualne stambene izgradnje ruralne matrice nastali planskom urbanizacijom - dijelovi naselja Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Donji Kraljevec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju - prostori individualne stambene izgradnje urbane matrice – noviji dijelovi Donjeg Kraljevca i Hodošana - višestambeno naselje u Donjem Kraljevcu, izgrađeno kao dio centra - monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti: - gospodarska, industrijska proizvodna zona u Donjem Kraljevcu - gospodarska zona uz mlin u Donjem Kraljevcu.

Članak 40.

Članak 40. 1) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, mogući su jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 41. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca, građenog kompleksnom gradnjom od više samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, neposredno sjeverno od željezničke pruge, potrebno je održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati, te interpolirati nove građevine na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, odnosno primjenjuje gradnja samostojećih građevina na vlastitim građevnim česticama. 2) Najviša etažnost građevina, unutar navedenog prostora može biti P+2, a najviša visina vijenca građevina 11,0 m, osim sakralnih i sportskih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 3) Ukoliko se unutar područja interpoliraju nove građevne čestice, ne mogu se formirati cijepanjem od građevnih čestica višestambenih zgrada, građevnih čestica društvene namjene, niti kolnih i pješačkih prilaza navedenim česticama. 4) Minimalna površina interpolirane građevne čestice je 600,0 m2, koeficijent izgrađenosti 0,4, minimalna udaljenost od osnovne škole, dječjeg vrtića i višestambenih građevina 20,0 m, a ostalih susjednih građevina osnovne namjene 10,0 m. 5) Za građevne čestice koje se nalaze unutar zaštitnog pojasa željezničke pruge Čakovec – Kotoriba, potrebno je mogućnost gradnje uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za javnu željezničku infrastrukturu, u odnosu na zahvat u prostoru od značaja za Državu – izgradnju II. kolosijeka navedene pruge.

Članak 41.

6) Na postojećim višestambenim građevinama, unutar dijela centra Donjeg Kraljevca, moguće je vršiti adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju koja: - ne povećava tlocrtnu površinu prizemlja za više od 10% - ne povećava koeficijent izgradivosti čestice iznad 0,6 - ne mijenja namjenu građevine, odnosno omogućava kompletnu prenamjenu građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave, koja ne remeti okolno stanovanje - ne mijenja visinu građevine, izuzev mogućnosti sanacije postojeće krovne konstrukcije izvedbom kosog krovišta, koji se može urediti za korištenje u skladu s namjenom građevine - ne mijenja pročelje građevine, osim mogućeg zatvaranja lođa i balkona unificiranim oblikovanjem za cijelu građevinu. 7) Ostali uvjeti uređenja područja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Donji Kraljevec iz poglavlja 4.1 ovih odredbi. Stranica 2138 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.

Članak 42.

Članak 42. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i istočno od ŽC 2026, građen kao građevni kompleks, društvenih, trgovačkih, uslužnih, te dijelom i stambenih sadržaja, visine izgradnje P+1+Pk potrebno je dovršiti uređenjem sadržaja tržnog prostora na otvorenom i prateće prometne i komunalne infrastrukture. 2) Unutar područja nije moguće vršiti interpolaciju novih građevina, a postojeće je moguće rekonstruirati uz uvjet da etažnost ne prelazi 3 nadzemne etaže, odnosno P+2K. 3) Unutar područja moguće je vršiti rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju postojećih građevina, uključujući zahvate uređenja potkrovlja, u skladu s namjenom zone iz članka 31. ovih odredbi.

Članak 43.

Članak 43. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i zapadno od ŽC 2026, nastao transformacijom dijela stambene zone u područje uslužnih i trgovačkih djelatnosti, moguće je i nadalje transformirati u smislu prenamjene stambenih čestica u poslovne, pretežito trgovačke i uslužne namjene. 2) Unutar područja potrebno je poštivati građevnu liniju ulice, lociranu na liniji regulacije i tradicionalni način gradnje poluotvorene strukture, koja osigurava mogućnost kolnog prilaza u dubinu pojedinačne čestice. 3) Interpolaciju građevina moguće je na pojedinačnim česticama vršiti izgradnjom građevnog kompleksa. 4) Visina vijenca građevina unutar područja obuhvata određuje se sa 7,0 m, bez obzira na udaljenost građevina od linije regulacije, a minimalna udaljenost od građevina na susjednim građevnim česticama 4,0 m. 5) Ukoliko se unutar područja ovog dijela centra, pojedine čestice koriste za stanovanje, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena postojećih stambenih građevina. 6) Na pojedinačnim građevnim česticama unutar područja ovog dijela centra, koje se koriste za stanovanje, moguća je izgradnja pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, u pozadini stambene građevine, bilo kao samostojećih ili građenih u kompleksu, osim bazena i tenis igrališta. 7) Ostali uvjeti uređenja područja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi.

Članak 44.

Članak 44. 1) Područja izgradnje društvene infrastrukture – središta ostalih naselja, osim područja povijesnih jezgri, a koji su nastali izgradnjom građevina društvenih funkcija, te trgovačkih i uslužnih sadržaja, građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+1 potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+1, te najviša visina vijenca građevina 7,0 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 3) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 45.

Članak 45. 1) Povijesne jezgre naselja trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi.
Članak 46. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina) - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće - postava reklamnih natpisa - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 3) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a prema poglavlju 6.3. kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 47.

Članak 47. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se uređivati uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili građevinama, na pojedinačnim građevnim česticama, prema uvjetima uređenja zona sporta i rekreacije iz članka 33. ovih odredbi, prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 7,0 m.

Članak 48.

Članak 48. 1) Prostori očuvanih stambeno-gospodarskih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade valorizacije kulturne baštine Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove ili pojedinačne građevine, navedene u članku 39, stavku 1, alineji 2, podalineji 1 ovih odredbi, stambene i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2139 («pelnice», zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. članka 180. ovih odredbi.

Članak 49.

Članak 49. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevna čestica na području povijesne ruralne matrice uređuje se na način koji podržava tradicijsku strukturu čestice funkcionalnom podjelom čestice na prednji (stambeni) i stražnji gospodarski (poljoprivredni) dio i podvrtnicu, odnosno: - pojas izgradnje osnovne građevine, koji definira prostor čestice bez negativnih utjecaja poljoprivrednih ili drugih gospodarskih sadržaja s mogućim negativnim učinkom na stanovanje, određuje se sa 25,0 m od linije regulacije - pojas pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, koji definira prostor čestice s mogućim negativnim učinkom u smislu povećanja buke ili zagađenja zraka, odnosno povećanja neugodnih mirisa, određen je 12,0 m od završetka pojasa izgradnje osnovne građevine - pojas podvrtnice čini poljoprivredno - gospodarski dio čestice, načelno 100,0 i više metara udaljen od linije regulacije, koji se može formirati kao zasebna katastarska i vlasnička površina, a koji bez obzira što se nalazi unutar građevinskog područja naselja, prvenstveno služi poljoprivrednoj obradi te se na njoj mogu postavljati plastenici, staklenici, pomoćne poljoprivredne građevine ili graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje (za komercijalni uzgoj životinja i silažu stočne hrane), prema uvjetima za lociranje takvih građevina - visina vijenca građevina unutar pojasa gradnje osnovne građevine može maksimalno iznositi 7,0 m - visina vijenca pratećih građevina u dubini čestice može maksimalno iznositi 4,80 m, a izuzetno, ukoliko se prateća građevina dograđuje na osnovnu, radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema osnovnoj građevini.

Članak 49.

4) Organizacijom građevina na čestici, sukladno uvjetima za gradnju unutar stambene zone iz članka 28. odredbi: - stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine, ovisno o tome da li su u unutrašnjoj organizaciji čestice koncipirane kao osnovne ili kao prateće, lociraju se unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, djelomično unutar tog pojasa, ili dublje u unutrašnjost čestice, pri čemu je osnovnu građevinu potrebno locirati na građevinskoj liniji ulice - gradnja stambenih i/ili poslovnih sadržaja u pojasu gradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja ne ograničava gradnju građevina koje mogu imati negativan utjecaj na stanovanje ili boravak, na susjednim građevnim česticama - izuzetno od prethodne dvije alineje, radi mogućeg negativnog utjecaja s okolnih čestica, dublje od 45,0 m od linije regulacije nije dozvoljeno locirati građevine odgoja i obrazovanja, ni smještajne zdravstvene ili građevine socijalne skrbi - pomoćne građevine bez izvora zagađenja lociraju se u nastavku osnovne ili pomoćne građevine u dubinu čestice, osim što tenis igralište, koje se gradi kao dio uređenja okućnice, treba od susjedne stambene građevine dodatno biti udaljeno najmanje 12,0 m - gospodarske građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti lociraju se u pojasu pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbliže stambene građevine. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina na okolnim česticama.

Članak 49.

6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m. 8) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, garaža neto površine do 40,0 m2 se, radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. 9) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, poljoprivredne i druge pomoćne građevine, građene od drveta, koje su se tradicijski iz funkcionalnih razloga smještavale na suprotnu stranu čestice, u odnosu na osnovnu građevinu, a prvenstveno se to odnosi na kukuružnjake, žitnice, pčelinjake, bunare, poljske zahode i slično, mogu se iz istih razloga ili radi oblikovnih razloga kod rekonstrukcije građevinskog sklopa seoskog gospodarstva, locirati na suprotnoj strani čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pod uvjetom da ne ometaju kolni prilaz, širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice.

Članak 49.

10) Ukoliko se pomoćna građevina dograđuje na osnovnu ili pomoćnu ili integrira kao dio građevnog kompleksa, visina vijenca gradnje za pomoćnu namjenu može biti viša od Stranica 2140 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. ovim člankom predviđenih 3,0 m, odnosno 4,80 m, a radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema visini vijenca građevnog kompleksa.
Članak 50. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, pri čemu se građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, koje služe za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu graditi i unutar pojasa podvrtnice, ukoliko su prednji dijelovi čestice već izgrađeni - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, pri čemu se kapacitet i vrsta uzgajanih životinja, određuje prema članku 98. odredbi - za naselje Donji Kraljevec - uvođenjem nove stambene tipologije višestambenih građevina manjeg kapaciteta i etažnosti do 4 etaže (podrum+3 nadzemne etaže) i to:

Članak 50.

- zamjenskom gradnjom ili interpolacijom, na prostoru zone centralnih sadržaja i stambene zone koja se neposredno nastavlja na zonu centralnih sadržaja - novom gradnjom unutar stambene zone ukoliko se uređenje predviđa temeljem plana užeg područja. 2) Prostor izuzet od mogućnosti transformacije iz alineje 4. stavka 1. ovog članka, radi izuzetno neprimjerenih i uskih građevnih čestica su: - Ulica Gornji kraj u Donjem Kraljevcu - područje bloka između ulica Gornji kraj, Prvomajske i Kolodvorske u Donjem Kraljevcu. 3) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineja 1. i 4., stavka 1., ovog članka, radi zaštite ambijenta naselja, su građevne čestice evidentirane tradicijske arhitekture (pojedinačnih građevina ili stambeno-gospodarskih sklopova) iz stavka 1. članka 180. ovih odredbi. 4) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. stavka 1. ovog članka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 – 4.5. „Građevinska područja naselja“ - površine koje čine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja. 5) Transformacija ruralne matrice drugačijom pozicijom građevina i/ili drugačijom organizacijom čestice u odnosu na pojaseve izgradnje i međusobne odnose građevina određene člankom 49. odredbi za provođenje, moguća je, ukoliko se radi o netipičnim postojećim građevnim česticama ili o interpolaciji nove građevne čestice unutar postojećeg dijela naselja ruralne matrice, na kojima tradicijsku organizaciju čestice nije moguće postići i to samo u funkciji gradnje građevina bez sadržaja koji bi mogli imati negativan utjecaj na stanovanje ili okoliš, pri čemu je projektnim rješenjem oblikovanje građevina potrebno uskladiti s okolnom građevnom strukturom.

Članak 51.

Članak 51. 1) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u svim naseljima, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 52.

Članak 52. 1) Za sve nove građevinske zahvate na prostoru planski formirane urbane matrice individualne stambene izgradnje u dijelovima Donjeg Kraljevca i Hodošana, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 7,0 m - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice do najviše 10,0 m od stražnje međe građevne čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, osim kada se prateća građevina predviđa kao kompleks s osnovnom - ukupne dužine kompleksa do 45,0 m, u kojem slučaju visina vijenca dogradnje može biti i viša ukoliko je oblikovno usklađena s osnovnom građevinom - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2141 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Ostali akti u ovom izdanju (122)