Arhiva › 2018. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Kotoriba · 28. rujna 2018. · KLASA 350-01/18-01/19 · URBROJ 2109/9-18-2

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3103

Članak 85.

Članak 85.
(1) Uvjet za formiranje građevne čestice za gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja na površinama poljoprivrednog tla / oznake P1/ za gospodarstva biljne proizvodnje je najmanja veličina poljoprivrednog posjeda unutar područja Općine: - 1,0 ha za uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja - 1,7 ha za voćarstvo - 3,0 uzgoj povrća pretežito u staklenicima i/ili plastenicima - 3,5 ha za vinogradarstvo - 25,0 ha za ratarstvo i s tim povezane djelatnosti otkupa, sušenja i skladištenja.
(2) Veličina poljoprivrednog posjeda se utvrđuje temeljem uvida u sustav ARKOD, a posjed ne mora biti u cijelosti na istoj lokaciji.
(3) Proizvodnja povrća na otvorenom kod koje se primjenjuje veći stupanj mehanizacije (uzgoj luka, krumpira, mrkve, buče i sličnih kultura) smatra se ratarskom proizvodnjom.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Držanje životinja unutar građevinskih područja naselja ograničava se na najviše 30 uvjetnih grla, a gradnja kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja izvan građevinskog područja naselja uvjetuje se kapacitetom od najmanje 30 uvjetnih grla.
(2) Jedinica uvjetnog grla (UG) predstavlja usporednu vrijednost mase uzgajanih životinja svedene na jediničnu vrijednost od 500,0 kg.
(3) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematičkim svođenjem na masu od 500,0 kg ili primjenom koeficijenata prema dokumentu „II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla“ („Narodne novine“ broj 60/17).

Članak 87.

Članak 87.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar ili izvan građevinskih područja naselja, određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Stranica 3104 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. kapacitet građevine za najmanja udaljenost u metrima od uzgoj (držanje) relevantne građevine životinja – broj uvjetnih grla UG do 10 UG 12 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za 50 m razvoj susjedne građevine više od 10 UG do osnovne namjene, ukoliko je 30 UG susjedna čestica smještena u izgrađenom stambenom području a nije izgrađena za prateći sadržaj OPG-a – 20 m vlastiti stambeni i turistički na vlastitoj čestici više od 30 do 60 od najbližeg stambenog 50 m UG prostora, odgojne ili obraviše od 60 do 100 zovne ustanove, kao i dru- 70 m gog stacionarnog sadržaja UG (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za razvoj susjedne građevine osnovne namjene, ukoliko 200 m je susjedna čestica do naveviše od 100 do dene udaljenosti smještena 250 UG u izgrađenom stambenom području, a nije izgrađena 50 m od državne ceste 20 m od županjske i lokalne ceste od građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja u kojima je predviđen smještaj sta- 500 m cionarnih sadržaja (turističke više od 250 UG zone, stambene zone, zdravstvene ustanove, smještajni kapaciteti socijalne skrbi i slično)

Članak 87.

100 m od državne ceste 50 m od županjske i lokalne ceste 3.3.2. Turizam
Članak 88.
(1) Površina rezervirana za turizam na općinskom području je „Turistička zona Varijadov“ /oznaka T4/ s mogućnošću gradnje smještajnih sadržaja.
(2) „Turistička zona Varijadov“ formirana je kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, a uvjeti za provedbu zahvata unutar zone utvrđuju se prema poglavlju 2.3.1.3. „Zona gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene / oznaka T4/ - „Turistička zona Varijadov““.
(3) Turistička djelatnost može se odvijati i unutar površina primarno planiranih za sport i rekreaciju, u okvirima uvjeta predviđenih za pojedinu takvu površinu.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Unutar građevinskih područja naselja Kotoriba turistički sadržaji mogu se smještati u sljedećim funkcionalnim zonama: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ - javne i društvene namjene /oznaka D/.
(2) Turistički sadržaji se mogu predvidjeti kao osnovni ili prateći sadržaj na pojedinačnoj građevnoj čestici.
(3) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje turističkih sadržaja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Izvan građevinskih područja ugostiteljski i/ili turistički sadržaji mogu se predvidjeti isključivo kao prateći sadržaj postojećeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prema uvjetima iz poglavlja 3.3.1.5. „Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva“.
(2) Na drugim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama / oznake P1, PŠ, Š1 i Š2/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, turističke staze za biciklizam, trčanje, jahanje i slične aktivnosti mogu se trasirati na poljskim i šumskim putovima, stazama i drugim servisnim površinama primarno uređivanim za potrebe obavljanja poljoprivrede ili šumarstva.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Postava instalacija adrenalinskog turizma tipa zip-line, adrenalinski park, zabavni park i slično, moguća je kao osnovni sadržaj ili kao prateći sadržaj ugostiteljskog i/ili turističkog objekta unutar građevinskog područja naselja Kotoriba i izdvojernog građevinkog područja „Turistička zona Varijadov“, a nije dozvoljena izvan navedenih građevinskih područja.
Članak 92.
(1) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(2) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost utvrđuju se ovisno o vrsti osnovnog sadržaja prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo

Članak 93.

Članak 93.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14).
(2) Šumama pod upravom Hrvatskih šuma d.o.o. na području Općine gospodari Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec.
(3) U kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ utvrđene su sljedeće kategorije šuma na općinskom području: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - zaštitne šume /oznaka Š2/, prema Prostornom planu Županije - za šume uz Muru. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3105
(4) Površine naznačene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznake PŠ/ mogu se koristiti za povećanje šumskih površina sadnjom novih šuma.

Članak 94.

Članak 94.
(1) U šumama se mogu graditi samo građevine za potrebe primarne šumarske djelatnosti i lovstva.
(2) Svaka gradnja unutar šume mora biti predviđena odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(3) U šumama na području Općine gradnja za potrebe turizma nije dozvoljena.
(4) Za potrebe rekreacijskih aktivnosti mogu se na trasama šumskih putova postavljati markacijske oznake i od prirodnih materijala uređivati punktovi za odmor s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.
Članak 95.
(1) Lovačke remize mogu se urediti na poljoprivrednim i šumskim površinama, samo ukoliko je takva mogućnost predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom, a u šumama dodatno i šumskom gospodarskom osnovom.
(2) Postojeće lovačke remize nalaze se unutar šuma „Šošovica“ i „Nađardov“.
(3) U sklopu lovačke remize može se izgraditi jedna prizemna građevina, bruto tlocrtne površine do 200,0 m2 i visine (vijenca) do 3,5 m, te uz nju odgovarajući servisni prostori za uzgoj i zaštitu lovne divljači.
(4) Prateći sadržaj lovačke remize može dodatno biti i streljana tipa „trap“, za koju se posebni uvjeti u odnosu na udaljenost od naselja, kao i drugi posebni uvjeti utvrđuju s obzirom na odabrani tip građevine. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina

Članak 96.

Članak 96.
(1) Prema podacima Agencije za ugljikovodike, na području Općine nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika: - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „DR- 02“ - dio planiranog istražnog prostora ugljikovodika „SHZ- 01“.
(2) Za druge vrste mineralnih sirovina – uključivo šljunak, pijesak i pitku vodu, ne postoje utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu iskorištavanja navedenih mineralnih sirovina.
Članak 97.
(1) Istražne bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama mogu se smjestiti unutar utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika.
(2) Eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika.
(3) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog općinskog područja, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.

Članak 98.

Članak 98.
(1) Udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(2) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(3) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.
(4) Trajno napuštene bušotine ugljikovodika na općinskom području - sanirane, odnosno predviđene za sanaciju: Kot- 1, Kot-2, Kot2-Al i Kot-3 označene su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“.
(5) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi zgrade i smještati druge objekte za boravak i rad ljudi, iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

Članak 99.

Članak 99.
(1) Ukoliko se u postupku istraživanja ugljikovodika utvrdi geotermalni potencijal pojedine duboke bušotine, može se predvidjeti formiranje građevne čestice i gradnja postrojenja za korištenje geotermalne vode za proizvodnju energije i stakleničku i/ili plasteničku poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Uvjeti provedbe zahvata iz prethodnog stavka utvrđuju jednako kao i za zahvate u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama u naselju. 3.3.5. Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije - OIE

Članak 100.

Članak 100.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - energane, odnosno postrojenja namijenjena za komercijalnu proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije Stranica 3106 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. („Narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem topline zemlje, uključujući i plitke geotermalne bušotine, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač.
(3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila (parkovi, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) Uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.

Članak 101.

(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 102.
(1) Tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju su: - sunčane energane - bioplinske energane i energane na biomasu - geotermalne energane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Sunčane energane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova energana, a kao osnovni sadržaj predviđene su na području gospodarske, pretežito proizvodne zone u Kotoribi uokvirenom narančastom linijom na kartografskom prikazu broj 4.1. „Građevinsko područja naselja Kotoriba“.
(3) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(4) Energane na biomasu mogu se smjestiti unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone kao osnovni ili prateći sadržaj i u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja kao prateći sadržaj.
(5) Bioplinska energana predviđa se smjestiti unutar za tu namjenu predviđenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - zone gospodarske, proizvodne namjene, pretežito namijenjene za proizvodnju energije /oznaka IE/
(6) Komercijalna geotermalna energana iz dubokih bušotina može se predvidjeti u slučaju da se istraživanjem ugljikovodika utvrdi dostatni geotermalni izvor, u kojem slučaju je izmjenom ovog Prostornog plana potrebno utvrditi izdvojeno građevinsko područje za smještaj takve energane i uvjeti za njenu gradnju.

Članak 102.

(7) Gradnja vjetroparkova na području Općine nije predviđena.
(8) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od građevinskog područja naselja.
(9) Postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OIE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“.
(10) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OIE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. OPĆI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Članak 103.

Članak 103.
(1) Naselje Kotoriba prema Prostornom planu Međimurske županije spada u kategoriju lokalnog razvojnog središta i naselje III. stupnja centraliteta, te bi u planskom razdoblju naselje trebalo zadržati broj stanovnika između 3.000 i 5.000, te uspostaviti ili održavati i unaprijediti sljedeće javne sadržaje: upravne funkcije općinske uprave, dječji vrtić, osnovnu školu, ljekarnu, nogometno igralište, malu (polivalentnu) dvoranu, više vrsta specijaliziranih trgovina, dobrovoljno vatrogasno društvo, te sportske i druge građanske udruge. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3107
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) Odgovarajući parkirališno-garažni prostor za sve građevine u društvenoj funkciji potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“, ovisno o namjeni građevina na pojedinoj čestici.

Članak 104.

Članak 104.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvenih djelatnosti primarno se unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji primarno unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/.
(2) U istočnom dijelu naselja Kotoriba, između osnovne škole i groblja rezervira se područje za uređenje novog centra naselja s upravnim i drugim javnim sadržajima, za koji je predviđena obveza izrade provedbenog prostornog plana.
(3) Unutar područja rezerviranog za sport i rekreaciju u jugoistočnom dijelu naselja predviđa se i smještaj zgrada građanskih udruga, prvenstveno lovačkog i ribičkog društva.
(4) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim turizmu i rekreaciju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.

Članak 105.

Članak 105.
(1) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
(2) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.
Članak 106.
(1) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Osim minimalnih 20% zelenih površina, na pojedinačnoj čestici smještajnog sadržaja društvenog tipa (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo) dodatno treba osigurati vanjski ozelenjeni prostor za šetnju i odmor u mirnom i tihom dijelu čestice, oblikovan pristupačno za osobe smanjene pokretljivosti i uređen kao cjelina najmanje površine 60,0 m2.
(3) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti se usklađuje s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(2) Pojedinačna građevna čestica građevine društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene može se povećavati: - širenjem na površinu mješovite, pretežito stambene zone, bez ograničenja - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/ uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu. 4.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA LOKACIJI 4.2.1 U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 108.

Članak 108.
(1) U zoni javne i društvene namjene prioritet je formiranje čestice za gradnju građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, dodatno se mogu formirati i zasebne građevne čestice drugih građevina kompatibilnih namjeni zone: - zgrada društvenih djelatnosti – društvene nadogradnje - poslovna zgrada - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih - turističkih smještajnih sadržaja (hotel, pansion, hostel i slično) - stambena zgrada – individualna ili višestambena - građevni kompleks koji objedinjuje međusobno kompatibilne navedene sadržaje.
(2) Broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici u zoni javne i društvene namjene nije ograničen.
(3) Ukoliko se na istoj čestici kombiniraju višestambeni i drugi sadržaji, preporuča se da stambeni dio kompleksa ima vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.
(4) Pomoćni sadržaj na pojedinačnoj građevnoj čestici mogu bit otvorena i/ili natkrivena parkirališta, garažni prostori i spremišta za otpad.
(5) Isključivo ukoliko se radi o postojećoj građevnoj čestici na kojoj je osnovni sadržaj individualna stambena zgrada, uz nju se kao prateći sadržaj mogu smjestiti građevine kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva, pod jednakim uvjetima kao i u stambenoj zoni, ali gospodarski, poljoprivredni sadržaj ne može biti osnovna namjena građevne čestice u zoni javne i društvene namjene, niti se u zoni javne i društvene namjene može formirati nova čestica s poljoprivrednim sadržajima.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira Stranica 3108 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Ukoliko se građevina društvenih djelatnosti oblikuje kao kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Članak 109.

(6) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/

Članak 110.

Članak 110.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovite, pretežito stambene zone.
Članak 111.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Članak 111.

(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 12,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i izvan naselja
Članak 112.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima turističke i rekreacijske namjene, specificirani su u odredbama za navedene zone, odnosno izdvojena građevinska područja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine vodotoka predviđene su rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje okoliša i prirode. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3109
(2) Uvjeti uređenja prostora planiranog rafting pristaništa na rijeci Muri utvrđeni su u poglavlju 2.3.1.5. „Površina rekreacijske namjene – rafting pristanište /oznaka R5/“. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. OPĆI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE

Članak 114.

Članak 114.
(1) Pojmovi: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta, a sastoji se od odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije.

Članak 114.

- Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom.

Članak 114.

- Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.
Članak 115.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na propisima za zaštitu prirode i ekološke mreže utvrđena je posebnim propisom.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. Stranica 3110 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.

Ostali akti u ovom izdanju (127)