Arhiva › 2018. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Kotoriba · 28. rujna 2018. · KLASA 350-01/18-01/19 · URBROJ 2109/9-18-2

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3097

Članak 55.

Članak 55.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 56.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije ili iz oblikovnog razloga, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju imati manju visinu ili biti oblikovane od prozračnih elemenata na način da se osigura preglednost raskrižja.
(5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(6) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.

Članak 56.

(7) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 57.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate na površini najmanje 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka.
(2) Izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati niskogradnje, ukoliko ih, u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) prethodno odobri nadležna ispostava Hrvatskih voda.
(3) Mjere zašite prirodnih vegetacijskih zaštitnih pojaseva uz otvorene vodotoke provode se prema članku 170. 2.2.3.4. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 59.

Članak 59.
(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
Članak 60.
(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno distributera i u skladu s posebnim propisima.
(2) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 62.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine namijenjenih gradnji ili drugim zahvatima za gospodarske i druge sadržaje, osim stanovanja, a na području Općine Kotoriba se utvrđuju zone i površine: Stranica 3098 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. - zone gospodarske, proizvodne namjene: - pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/ - na lokaciji „Vrbovica“ - poljoprivredna gospodarstva /oznaka PG/ - sjeverno i zapadno od Kotoribe - zona gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene / oznaka T4/ - „Turistička zona Varijadov“ - sportsko – rekreacijske namjene: - rekreacijske zone za sportski ribolov i rekreacija / oznaka R2/ - „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Siladijev kut“, „Nađardov“ i „Vugradska“. - rafting pristanište /oznaka R5/ - površina planirana na lokaciji „Pustakovci“.
(2) Za sva iz izdvojena građevinska područja izvan naselja uvjeti provedbe zahvata utvrđeni su detaljno ovom Odlukom. 2.3.1.1. Zona gospodarske, proizvodne namjene – pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/

Članak 63.

Članak 63.
(1) Zona gospodarske, proizvodne namjene – pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/ formira se kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, na lokalitetu topografskog naziva „Vrbovica“ u jugoistočnom dijelu Općine.
(2) Osnovna namjena zone je izgradnja komercijalne OIE energane – bioplinskog postrojenja snage do 2,0 MW.
(3) Unutar zone se za dopunsku proizvodnju energije mogu koristiti i drugi, kompatibilni OIE izvori, prvenstveno energija sunca.
(4) U dijelu površine zone moguće je kao prateću funkciju smjestiti kompleks kompatibilne proizvodne poljoprivredne djelatnosti čija proizvodna tehnologija pretpostavlja iskorištavanje toplinske energije OIE postrojenja i/ili čiji proizvodni nusprodukt predstavlja izvor sirovine za OIE postrojenje, npr uzgoj ribe i/ili kozica u kavezima, uzgoj algi, uzgoj peradi i slično.
(5) Za prateću namjenu moguće je unutar zone formirati zasebnu građevnu česticu ili građevine prateće namjene smjestiti na građevnu česticu energane.
(6) Uvjeti gradnje OIE postrojenja utvrđuju se prema poglavlju 3.3.5. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije – OIE“.
(7) Ostali uvjeti smještaja građevina na čestici i gradnje identični su kao i za čestice unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona unutar naselja i provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama /oznaka I/. 2.3.1.2. Zone gospodarske, proizvodne namjene - poljoprivredna gospodarstva /oznaka PG/

Članak 64.

Članak 64.
(1) Površine zemljišta na kojima su izgrađeni građevinsko – gospodarski kompleksi uzgoja životinja, sjeverno i zapadno od naselja Kotoriba utvrđuju se kao izdvojena građevinska područja - zone gospodarske, proizvodne namjene poljoprivrednih gospodarstava /oznaka PG/.
(2) Zone mogu sadržavati jednu ili više katastarskih čestica, odnosno njihove dijelove.
(3) Uvjeti za provedbu građevinskih i drugih zahvata unutar zona poljoprivrednih gospodarstava provode se identično kao i za zahvate gradnje poljoprivrednih gospodarstava izvan građevinskih područja, prema poglavlju 3.3.1. „Poljoprivreda“. 2.3.1.3. Zona gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T4/ - „Turistička zona Varijadov“

Članak 65.

Članak 65.
(1) Unutar granica utvrđene turističke zone „Varijadov“ moguće je urediti turistički sadržaj ugostiteljskog ili ugostiteljsko – smještajnog tipa.
(2) Unutar zone je moguće formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(3) Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih zgrada unutar zone uz uvjet da tlocrtna površina izgrađenog zemljišta zone ne prelazi 30% ukupne površine zone, te da je najmanje 40% ukupne površine zone uređeno kao pejsažni prostor parkovnog ili prirodnog zelenila.
(4) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=4/Po+P+1+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 8,0 m.
(5) Veću visinu mogu imati specifične građevine ili dijelovi građevina turističkog sadržaja kao što su vidikovci.
(6) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“
(7) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.4. Zone sportsko – rekreacijske namjene za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/

Članak 66.

Članak 66.
(1) Zone za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/ utvrđena su izdvojena građevinska područja na lokacijama: „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Siladijev kut“, „Nađardov“ i „Vugradska“, s namijenjenom raznih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih „eko“ radionica - održavanja kulturnih, sportskih i drugih vrsta manifestacija - promotivnih turističkih akcija i slično.
(2) Unutar pojedine zone je moguće formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(3) Dozvoljava se gradnja zgrada u funkciji zone uz uvjet da tlocrtna površina izgrađenog zemljišta unutar pojedine zone ne smije prelaziti 10% ukupne površine pojedine zone, a najmanje 60% ukupne površine pojedine zone treba imati pejsažnu ili rekreacijsku namjenu.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3099 - izvedba privezišta za čamce, pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(5) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(6) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu na okoliš nisu kontrastne.
(7) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.

Članak 66.

(8) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.
(9) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.5. Površina za rekreacijske namjene – rafting pristanište /oznaka R5/
Članak 67.
(1) Na topografskoj lokaciji „Pustakovci“ planirano je uređenje rafting pristaništa na rijeci Muri.
(2) Pristanište se izvodi prema posebnim propisima i temeljem posebnih uvjeta nadležne Agencije za plovne putove.
(3) Na obali uz pristanište moguće je formirati građevnu česticu u funkciji servisa pristaništa površine do 500,0 m2 na kojoj je moguće postaviti prizemnu drvenu nadstrešnicu s klupama za sjedenje.
(4) Nadstrešnica može imati površinu do 50,0 m2 i visinu (vijenca) do 3,0 m.
(5) Na predmetnoj čestici je moguće postaviti odgovarajući broj prijenosnih tipskih kemijskih sanitarnih jedinica.
(6) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane ili pošljunčane.
(7) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja

Članak 68.

Članak 68.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma i rudarstva.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - gradnje i rekonstrukcije linijskih i drugih građevina infrastrukturnih i transportnih gospodarskih sustava - poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili šumarstva mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično) - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. OPĆI UVJETI ZA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Članak 69.

Članak 69.
(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se smještaju unutar naselja i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan naselja, pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja.
(2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 7. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Unutar građevinskog područja naselja je proizvodne, poslovne i komunalno – servisne gospodarske djelatnosti potrebno usmjeravati u gospodarske, pretežito proizvodne zone, a uvjeti provedbe zahvata utvrđuju se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naselju utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu.
(3) Uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zonama mješovite, pretežito stambene Stranica 3100 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. namjene utvrđuju se prema poglavlju 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.
(4) Uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zoni javne i društvene namjene utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(5) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata, unutar građevinskih područja nisu dozvoljeni.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti se smještaju: - u izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene: - proizvodne namjene - pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/ planirano na lokaciji „Vrbovica“ u jugoistočnom dijelu Općine - proizvodne namjene – poljoprivredno gospodarske zone /oznaka PG/, postojeći kompleksi za uzgoj životinja - Turistička zona Varijadov /oznaka T4/ za turističku djelatnost - na površinama izvan građevinskih područja, ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su bazične rudarske djelatnosti, šumarstvo i poljoprivreda. 3.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U GOSPODARSKIM, PRETEŽITO PROIZVODNIM ZONAMA

Članak 72.

Članak 72.
(1) Dijelovi građevinskog područja naselja Kotoriba na nekoliko lokacija formirani su kao gospodarske, pretežito proizvodne zone /oznaka I/.
(2) U gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama /oznaka I/ mogu se smjestiti: - sve vrste građevina tihih i čistih djelatnosti, osim smještajnih turističkih sadržaja - sve vrste građevina s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i Grupa 2), osim: - građevina za bazičnu proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura, plemenitih i obojenih metala - građevina za proizvodnju tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija, za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija, za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida, te za proizvodnju eksploziva - za gospodarenje otpadom regionalne razine - građevine za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom.
(3) Sunčane energane se unutar gospodarskih, pretežito poslovnih zona mogu graditi kao prateća namjena uz drugu osnovnu gospodarsku djelatnost, a isključivo unutar gospodarske zone „Jug“ na k.č. 5630/24, 5630/25, 5630/26, 5630/27 i 5630/28, sve k.o. Kotoriba može se ih predvidjeti kao osnovnu građevinu na čestici.
(4) Energana na biomasu do 1,0 MW može se smjestiti unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone kao osnovni ili prateći sadržaj.
(5) Uzgoj životinja unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.

Članak 72.

(6) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (stoke, peradi i slično) unutar komunalno uređenih gospodarskih, pretežito proizvodnih zona, nije dozvoljena.
(7) Privremeno, do završetka komunalnog uređenja građevinskog zemljišta, koje može biti koncipirano i u etapama, dozvoljava se ratarska proizvodnja na površinama koje nisu komunalno uređene.
(8) U gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama moguće je predvidjeti najviše jedan stan po građevnoj čestici - stan za domara, koji se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 73.

Članak 73.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone /oznaka I1/ može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(3) Minimalna površina pojedinačne građevne čestice osnovne gospodarske namjene formirane unutar gospodarske zone određuje se s 28,0 m širine i 40,0 m, odnosno ukoliko su čestice poligonalnog, nepravilnog oblika, trebaju biti najmanje 20,0 m širine na liniji regulacije i imati površinu od najmanje 1.120,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, izgrađene čestice, koje se nalaze unutar izgrađenih gospodarskih zona, mogu imati manju površinu.
(5) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim kod prometnica kategoriziranih prema posebnom propisu, gdje se radi osiguranja zaštitnog pojasa ceste, veća potrebna udaljenost utvrđuje u posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste - ½ visine (vijenca) od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(6) Građevine i prostore za obavljanje gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i 2) treba odmaknuti najmanje 20,0 m od međe s funkcionalnom zonom mješovite, pretežito stambene namjene.

Članak 73.

(7) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi: 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3101 - kig = 0,4 za građevne čestice površine do 1,0 ha - kig = 0,6 za građevne čestice površine veće od 1,0 ha.
(8) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, a takve nadstrešnice se smještaju ili na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca.
(9) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 12,0 m.
(10) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije proizvodne građevine.
(11) Etažnost građevina može najviše iznositi: - 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk) - izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(12) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(13) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.

Članak 73.

(14) Posebni slučajevi smještaja i gradnje za rekonstrukciju: - u slučaju rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina koje ne zadovoljavaju uvjete minimalne udaljenosti, gospodarske građevine se mogu zadržati u postojećim gabaritima i dograđivati u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, uz uvjet da se tehničkim rješenjem osigura njihova zaštita od negativnih utjecaja obavljanja gospodarske djelatnosti - u slučaju rekonstrukcije građevina na čestici čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljene, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo legalne građevine. 3.3. GOSPODARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIČNOSTIMA GOSPODARSKE DJELATNOSTI 3.3.1. Poljoprivreda

Članak 74.

Članak 74.
(1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede primarno ovisi o mogućnostima korištenja poljoprivrednog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a poljoprivredno tlo unutar područja Općine kategorizirano je kao osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/ i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Poljoprivredna obrada zemljišta unutar građevinskih područja naselja načelno nije planirana, a dozvoljava se kao privremena aktivnost do privođenja površina planiranoj namjeni, pri čemu se na takvim obradivim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici i slični montažni objekti.
(3) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18) i odgovarajućim podzakonskim propisima.
(4) Građevine, odnosno kompleksi za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti trebaju se projektirati i graditi na način da odgovaraju načelima dobre poljoprivredne prakse i uvjetima propisa o višestrukoj sukladnosti.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se smjestiti: - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - poljoprivredno gospodarskih zona /oznaka PG/ formiranih za potrebe poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja - unutar naselja, u mješovitim, pretežito stambenim zonama se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva može smjestiti: - kao osnovna namjena na čestici - kao prateći sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu - na poljoprivrednom tlu u jugoistočnom dijelu Općine, posebno označenom za takvu namjenu na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, može se smjestiti izdvojeno (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja i/ili graditi građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja. - na svom poljoprivrednom tlu: - moguć je ekstenzivni uzgoj životinja u ograničenom kapacitetu - moguće je graditi fiksne i smjestiti mobilne pčelinjake - moguće je postaviti montažne staklenike i plastenike i spremišta uz voćnjake i povrtnjake u ograničenoj površini.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Ograđivanje poljoprivrednih površina obradivog tla potrebno je izvesti na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m. 3.3.1.1. Staklenici, plastenici, spremišta

Članak 77.

Članak 77.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene /oznake P1/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m. Stranica 3102 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018.
(3) Spremište se treba oblikovati na način koji omogućava jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Umjesto gradnje spremišta preporuča se u istu svrhu postaviti jedan (tipski) kontejner u istoj namjeni, uz uvjet da je pretežito obojan bijelom ili zelenom bojom, odnosno u njihovoj kombinaciji.
(5) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti. 3.3.1.2. Nadstrešnica, zaklon za životinje

Članak 78.

Članak 78.
(1) Postava, odnosno gradnja montažne tipske nadstrešnice, odnosno zaklona za životinje u ekstenzivnom uzgoju, posebice za kozarstvo, ovčarstvo i slično moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnica se obvezno postavlja na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća dozvoljena korisna površina nadstrešnice se utvrđuje s 200,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 7,0 m. 3.3.1.3. Pčelinjaci

Članak 79.

Članak 79.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š2/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućava jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). 3.3.1.4. Ribnjaci

Članak 80.

Članak 80.
(1) Ribnjaci za komercijalno ribnjačarstvo se na području Općine ne predviđaju.
(2) Uzgoj riba moguć je u postojećim rekreacijskim ribnjacima, smještenim unutar građevinskog područja naselja Kotoriba ili uz zone sportsko – rekreacijske namjene za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/.
(3) Rekreacijski ribnjak se može urediti na svakoj površini predviđenoj za rekreacijske ribnjake /oznaka RI/, prema kartografskim prikazima i na područjima na kojima je to predviđeno provedbenim prostornim planom ili arhitektonsko – urbanističkim rješenjem izdvojenih građevinskih područja rekreacijske namjene. 3.3.1.5. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva

Članak 81.

Članak 81.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući hladnjače i silose - skladištenje i pripremu hrane za životinje – silaže, silosi i druge vrste specifičnih građevine, naprava i uređaja za tu namjenu - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja, uz ograničenje ovisno o lokaciji i kapacitetu - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva, i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko - prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje, osim za turistički sadržaj, koji je smatra kao pratećom djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno poljoprivrednog domaćinstva.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa se na području Općine predviđa unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljava izuzetno i u manjem obimu, te ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom ili drugim odgovarajućim aktom kojim je regulirana proizvodnja tradicijskih, geografski zaštićenih ili na neki drugi način institucionalno poticanih proizvoda.

Članak 81.

(5) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi i smještajne turističke sadržaje.
(6) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu za kategorizaciju objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Članak 82.
(1) Najmanja veličina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je 3.000,0 m2. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3103
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i česticu manje veličine, ali se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) U okviru čestice poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. ovog članka, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(4) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice smještaju se građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, veličina čestice, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.
Članak 84.
(1) Ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici smješta izvan građevinskog područja naselja treba mu osigurati kolni pristup s odgovarajuće javne prometne površine: - do građevne čestice kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva koja se formira na obradivom tlu treba osigurati neposredan kolni priključak s ceste ili poljskog puta - postojeća poljoprivredna gospodarstva unutar poljoprivredno gospodarskih zona /oznaka PG/ smještenih neposredno uz građevinsko područje naselja, mogu alternativno ili dodatno imati kolni pristup preko odgovarajuće građevne čestice u naselju.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa čestice treba iznositi: - 10,0 m od linije regulacije ulice ili pristupnog puta, osim kod prometnica kategoriziranih prema posebnom propisu, gdje se radi osiguranja zaštitnog pojasa ceste, veća potrebna udaljenost utvrđuje u posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste - ½ visine (vijenca) od ostalih međa vlastite čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Udaljenost građevina i prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem od pojedinih sadržaja dodatno se utvrđuje i prema članku 87.

Članak 84.

(4) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(5) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(6) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(7) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(8) Iznimno visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća do najviše 12,0 m, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom.
(9) Visina silosa se ne ograničava.
(10) Na površinama izvan građevinskih područja naselja, poljoprivredne građevinske sklopove treba oblikovati na način da se uklope u krajobraz, odnosno na način da se izbjegne njihova vizualna dominacija, posebno u odnosu na volumen i boju.

Ostali akti u ovom izdanju (127)