Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

29. Na temelju članka 109. stavka 4. i članka 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13 i 65/17), članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/18) i Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/18), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 12. sjednici održanoj 10.rujna 2018. godine donosi: ODLUKU o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj: 16/06 i 9/12), u daljnjem tekstu: Odluka.
Članak 2.
(1) Elaborat: „II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba“ (u daljnjem tekstu: Elaborat) izradilo je t.d. Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Elaborat sadrži opće priloge, obrazloženje, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Obrazloženjem se daje tumačenje izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba i evidencija postupka.
(5) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana
(6) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: KORIŠTENJE I NAMJENA 1. MJ = 1:25.000 POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ = 1:25.000 UVJETI KORIŠTENJA, 3. UREĐENJA I ZAŠTITE MJ = 1:25.000 PROSTORA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA Građevinsko područje naselja 4.1. MJ = 1:5.000 Kotoriba Izdvojeno građevinsko područje 4.2. izvan naselja - pretežito za MJ = 1:5.000 proizvodnju energije Izdvojeno građevinsko područje 4.3. izvan naselja - „Turistička zona MJ = 1:5.000 Varijadov“ Izdvojeno građevinsko područje 4.4. izvan naselja – sportsko - MJ = 1:5.000 rekreacijska zona „Mala Tokarica“ Izdvojena građevinska područja izvan naselja – sportsko - 4.5. rekreacijske zone „ Vosredek“, MJ = 1:5.000 „Žužička“, „Siladijev kut“, „Nađardov“ i „Vugradska“
(7) Grafičkim prikazima iz stavka 6. ovog članka zamjenjuju se svi dosadašnji kartografski prikazi iz Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba.

Članak 2.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
Članak 3.
(1) Namjena površina Općine Kotoriba određena je kartografskim prikazom broj 1. “Korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinsko područje naselja Kotoriba - izdvojena građevinska područja izvan naselja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodne površine - površine infrastrukturnih sustava. Stranica 3084 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018.

Članak 4.

Članak 4.
(1) Građevinsko područje naselja Kotoriba obuhvaća površine namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti.
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine namijenjenih gradnji ili drugim zahvatima za gospodarske i druge sadržaje, osim stanovanja, a na području Općine Kotoriba se utvrđuju površine: - gospodarske, proizvodne namjene: - pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/ - poljoprivredna gospodarstva /oznaka PG/ - gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T4/ - sportsko – rekreacijske namjene: - sportski ribolov i rekreacija /oznaka R2/ - rafting pristanište /oznaka R5/.
(3) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene utvrđeno je u kategoriji osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/.
(4) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je prostor miješane strukture zemljišta koji se ograničeno ili povremeno koristi u funkciji poljoprivrede i šumarstva.
(5) Šume isključivo osnovne namjene utvrđene su u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - zaštitne šume /oznaka Š2/.
(6) Vodene površine su: - vodene površine rijeke Mure, stari rukavci i mrtvice veće površine /oznaka V/ - vodene površine rekreacijskih ribnjaka /oznaka RI/ - otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(7) Površine infrastrukturnih sustava su zemljišne čestice koje zauzimaju građevine i uređaji infrastrukture i koridori rezervirani za njihovu gradnju, odnosno rekonstrukciju:

Članak 4.

- površine rezervirane za cestovnu i željezničku infrastrukturu, uključujući i površine za granične prijelaze - zaštitni nasip Mure - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih i opskrbnih infrastrukturnih sustava, kao i sustava zbrinjavanja otpadnih voda (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje se može pojaviti potreba izgradnje.
Članak 5.
(1) Građevinsko područje naselja se od okolnih površina razgraničava granicama građevinskog područja naselja.
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima.
(4) Površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i načelno u funkciji osnovne djelatnosti ili u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava.
(5) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju planom utvrđenu namjenu prostora.
(6) Prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene člankom 68. i prema uvjetima utvrđenim ovom Odlukom.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - zabranjuje gradnja građevina visokogradnje, uključujući i postavu ograda – unutar utvrđenih inundacijskih pojaseva vodotoka, a za vodotoke za koje inundacijski pojas nije utvrđen na udaljenosti od 6,0 m od nožice nasipa i od ruba otvorenog vodotoka (potoka i kanala), dok ostala ograničenja zahvata u pojasu inundacije otvorenih vodotoka utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) - zabranjuje gradnja i postava ograda unutar vegetacijskog pojasa otvorenih vodotoka, odnosno na udaljenosti 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja i 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja, temeljem odredbi Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01, 23/10 i 3/11 – pročišćeni tekst) - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17) - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže „Natura 2000“ utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18) - zabranjuje prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.1. „Poljoprivreda“.

Članak 6.

- ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) i odredbi poglavlja 3.3.3. „Šumarstvo i lovstvo“ - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama i u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3085 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

Članak 7.

Članak 7.
(1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14 i 154/14).
(2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i zaštite predmetnih građevina utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Građevine, površine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, od državnog značaja, na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - prometne – željezničke građevine, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom: - postojeća željeznička pruga za međunarodni promet M 501 s kolodvorom Kotoriba i planiranim drugim kolosijekom / Središče ob Dravi (R. Slovenija) – državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska) / - planirana željeznička pruga Koprivnica – Kotoriba – državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska) 2. Energetske građevine: - postojeći magistralni naftovod za međunarodni transport - Jadranski naftovod – odvojak NT Virje – NT Lendava - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - postojeći otpremni plinovod DN 300/75 – Čvor „Međimurje“ – CPS Molve – proizvodno – otpremni sustav INA d.d. - planirani magistralni plinovod „Sotin – Mursko Središće“ DN 1200/100 - planirani višenamjenski produktovod za naftne derivate. 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda: - inundacija Mure sa zaštitnim nasipom - postojeća kanalska mreža I. reda. 4. Posebne građevine i površine: - granični prijelazi na granici s Republikom Mađarskom: - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu Kotoriba / Kotoriba – Murakeresztur/ - planirani stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Kotoriba (proglašen, nije uspostavljen).

Članak 8.

5. Zahvati u prostoru i površine koje se ne smatraju građenjem: - istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina: - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „DR- 02“ - dio planiranog istražnog prostora ugljikovodika „SHZ-01“ - deponije mineralnih sirovina: - planirana površina za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, u gospodarskoj zoni „Jug“ u Kotoribi.
Članak 9.
(1) Građevine i površine od područnog (regionalnog) značaja, na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - ŽC 2040 /Kotoriba – D. Vidovec – D 20/ - LC 20045 /Šiblje – Kotoriba (Ž 2040)/ - LC 20066 /Goričan (L 20032) – Kotoriba (L 20045) - građevine i površine elektroničkih komunikacija - bežična elektronička komunikacijska infrastruktura - bazne postaje, antenski sustavi, te prateća oprema ukoliko se smještaju izvan građevinskih područja. 2. Energetske građevine: - za prijenos električne energije: - postojeći dalekovod 35 kV Prelog – Kotoriba. 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim za vode I. reda: - postojeća kanalska mreža za melioracijsku odvodnju - za zaštitu voda: - sustav za javnu odvodnju Kotoriba, kao dio Aglomeracije Donja Dubrava, s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 13.000 ES, planiranim u Donjoj Dubravi.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevine i površine koje se dodatno navode kao građevine od državnog i županijskog značaja u Prostornim planom Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01,23/10 i 3/11): - istražni prostor geotermalne vode „Kotoriba“ - moguća planirana cesta i cestovni most na Muri sjeverno uz željeznički most /Kotoriba – Murakeresztur/.
(2) Zahvati na građevinama od državnog značaja od interesa za Općinu Kotoriba: - rekonstrukcija cestovnog pružnog prijelaza u središtu Kotoribe izvedbom podvožnjaka - izvedba pješačkog pružnog prijelaza kao pothodnika u nastavku Ulice Andrije Hebranga. Stranica 3086 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. 2.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevinsko područje naselja prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000, te detaljnije na kartografskom prikazu broj 4.1. „Građevinsko područje naselja Kotoriba“ u mjerilu 1:5000.
(2) Građevinsko područje naselja razlikuje: - izgrađena i/ili komunalno uređena područja - neizgrađena i/ili komunalno neuređena područja, planirana za daljnji prostorni razvoj naselja.
(3) Na izgrađenim i/ili komunalno uređenim područjima gradnja je moguća neposrednom primjenom ove Odluke.
(4) Na jednoj većoj neizgrađenoj i komunalno neuređenoj površini, predviđenoj za uređenje novog centra naselja, utvrđena je obveza izrade provedbenog prostornog plana kao osnova uređenja i gradnje.
(5) Za ostala neizgrađena i komunalno neuređena područja se komunalno opremanje predviđa proširenje postojećih mreža prometa i komunalne infrastrukture temeljem pojedinačnih projekata.
(6) Za gradnju na neizgrađenim i/ili komunalno neuređenim područjima, za koja ovom Odlukom nije propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana, prije gradnje je potrebno osigurati minimalne komunalne uvjete, koji se sastoje od osiguranja neposrednog pristupa na građevnu česticu s javne kolne prometne površine, te osiguranja mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom, sukladno ovoj Odluci. 2.2.1. Opći urbanistički pojmovi i vrste građevina prema sadržaju

Članak 12.

Članak 12.
(1) Značenje općih urbanističkih pojmova i određenje vrste građevina prema namjeni iz ovog poglavlja se osim na zahvate uređenja prostora i gradnje unutar građevinskog područja naselja, analogno primjenjuje i na ostalim površinama u obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine.
Članak 13.
(1) Opći urbanistički pojmovi: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. - Erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. Na kosom terenu strmog nagiba suteren može mijenjati podrum ili se može graditi kao dodatna podzemna etaža, bez obzira na ukupnu dozvoljenu etažnost.

Članak 13.

- Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke.

Članak 13.

- Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja linija uličnog pročelja osnovne građevine ili kompleksa. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja površina tlocrta zgrade /PTZ/ svih zgrada na čestici, kao i površine tlocrtne projekcije uređaja i građevina koje nisu zgrade, a visina im je veća od 2,0 m i površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunava površina tlocrta potpuno ukopane podzemne garaže, niti djelomično ukopane podzemne garaže sa sustavom „zelenog krova“ kao pokrova u razini poda prizemlja zgrade. 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3087 - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja površina tlocrta etaža /PTE/ svih etaža svih zgrada na čestici i površine građevne čestice. U obračun kis-a ne ulaze površine uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan linije pročelja zgrade. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija pročelja zgrade je vertikalna projekcija vanjske linije ovojnice zgrade na zemljišnu česticu, odnosno vanjske ravnine kompozitnog vanjskog zida ili drugog vanjskog velikoplošnog strukturnog elementa bez obzira na stupanj perforiranosti, kao što su vanjske ravnine lođa, galerija, stubišnih vertikala, kontinuiranih vertikalnih brisoleja i drugih tipova panela i slično.

Članak 13.

Linijom pročelja zgrade se ne smatraju vertikalne projekcije oboda pojedinačnih konzolnih istaka kao što su pojedinačni balkoni, pojedinačna ulazna stubišta uključujući nadstrešnice nad ulazom, pojedinačni prozorski istaci i slično. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici prometne površine u javnoj funkciji. - Maksimalno dozvoljena etažnost (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža zgrade ili kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (PK). - Način gradnje određuje smještaj zgrade u odnosu na bočne međe građevne čestice: - Slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na liniji uličnog pročelja zgrade ne smije biti viši od 1,20 m.

Članak 13.

- Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Površina tlocrta etaže /PTE/ je vertikalna projekcija na podnu ravninu etaže, svih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade pripadajućih istoj etaži, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Površina tlocrta zgrade /PTZ/ je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostore, kao što su spremište, garažno ili parkirališno mjesto i druge. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice. - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 13.

- Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično). - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice ravnine pročelja i ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca zgrade i mjeri se uz liniju pročelja zgrade, od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.

Članak 13.

- Zasebna korisnička jedinica je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i Stranica 3088 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018. koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji, kao što su: - funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa koji osim građevinskog dijela može obuhvaćati i otvorene površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, - drugi građevinsko kompleksni sadržaji s istom funkcijom. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Vrste zgrada, odnosno građevina se u odnosu na sadržaj određuju radi mogućnosti njihova smještaja ovisno o planiranim namjenama površina, a razlikuju se stambene, gospodarske, društvene, kombinacije navedenih i građevine infrastrukturnih sustava.
Članak 15.
(1) Stambena zgrada je u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni pojedine građevne čestice: - Individualna stambena zgrada je stambena zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice. - Višestambena zgrada je višejedinična stambena zgrada, odnosno stambena zgrada s više od 3 zasebne korisničke jedinice.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o mogućem utjecaju na okolinu može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti: - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hoteli, pansioni, restorani, barovi i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično)

Članak 16.

- energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.
(3) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično)

Članak 16.

- transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta) 28. rujna 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3089 - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično) - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 16.

(4) Gospodarske poljoprivredne građevine su građevine u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a dijele se na: - građevine bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa. - građevine s potencijalnim izvorima zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje.
(2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično).
(3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih funkcionalnih zona stambene namjene: - uslužne predškolske i osnovnoškolske ustanove, izvan osnovne mreže - razni oblici obrazovanja za odrasle i obrazovanja, izvan javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - druge vrste uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje.
(2) Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene.
Članak 19.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturne sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, telekomunikacijske, plinske i druge stanice, ormari telekomunikacijske, elektro i druge opreme, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). 2.2.2. Razgraničenje površina naselja prema namjeni i izgrađenosti

Članak 20.

Članak 20.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja se s obzirom na namjenu razgraničuju na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja.
(2) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, onečišćenja zraka i drugih potencijalno negativnih utjecaja. Stranica 3090 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. rujna 2018.
(3) Pojedinačni sadržaj se ne može smjestiti unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko takva mogućnost nije izričito utvrđena u odredbama za provedbu za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima za koje je u ovoj Odluci mogućnost smještaja unutar pojedine funkcionalne zone izričito utvrđena.
(4) Razgraničenje prostora prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti provedbe zahvata unutar izgrađenih i/ili komunalno uređenih područja od zahvata unutar neizgrađenih i komunalno neuređenih područja.

Članak 21.

Članak 21.
(1) U odnosu na namjenu površina, građevinska područja naselja su diferencirana na sljedeće funkcionalne zone, odnosno površine: - zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ - zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ - zone javne i društvene namjene /oznaka D/ - zone sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ - zone javnog zelenila /oznaka Z/ - površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - vodene površine – rekreacijski ribnjak /oznaka RI/ - groblje /oznaka groblja/. 2.2.2.1. Zona mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/

Članak 22.

Članak 22.
(1) Zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ je primarno namijenjena stanovanju, ali omogućuje miješanje stambenih sadržaja i određenih vrsta sadržaja gospodarske i društvene namjene, uz primjenu mjera zaštite stambenih i društvenih sadržaja od negativnih utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti.
(2) Iz površine mješovite, pretežito stambene zone mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - površine za memorijalna ili sakralna obilježja i drugu javnu plastiku (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta - otvorena sportsko – rekreacijska igrališta za male sportove bez gledališta (tenis, košarka i slično) uz uvjet najmanje udaljenosti igrališta 12,0 m od najbližeg stambenog ili drugog smještajnog prostora - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda), osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske komunalne infrastrukture i njenu zaštitu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar mješovite, pretežito stambene zone /oznaka M1/ mogu se graditi građevine stambene i/ili poslovne namjene i građevine sadržaja društvene nadgradnje.
(2) Osim građevina iz stavka 1. ovog članka, unutar mješovite, pretežito stambene zone mogu se graditi sadržaji djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja) i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva, uz uvjet da se ova dva sadržaja ne mogu smjestiti na istu građevnu česticu.
(3) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) ne mogu se graditi unutar mješovite, pretežito stambene zone.
(4) Višestambene zgrade, zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 2. ovog članka.
(5) Izuzetak od stavka 4. ovog članka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu.
(6) Ukoliko se unutar mješovite, pretežito stambene zone formira građevna čestica za zgradu dječjeg vrtića i/ili jaslica, na istoj čestici se ne mogu smjestiti drugi sadržaji.
(7) Pojedinačni zahvati formiranja građevnih čestica i gradnje unutar mješovite, pretežito stambene zone provode se temeljem odredbi poglavlja 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.