Arhiva › 2018. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Goričan · 24. kolovoza 2018. · KLASA 021-05/05-01-42/2 · URBROJ 2109-8-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2655

Članak 147.

Članak 147. 1) Vrstu materijala za rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. 2) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. 3) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. 4) Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko – rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5.3.3 Sustavi oborinske odvodnje, te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Članak 148.

Članak 148. 1) Sustavi odvodnje oborinskih i otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje za područje Općine još nisu uspostavljeni, a spadaju u prioritetne komunalne zahvate, koje je potrebno izvoditi kao cjelovite sustave. Stranica 2656 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 2) Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda predviđa se za naselje Goričan, te izdvojena građevinska područja u kontaktnom prostoru naselja, i to kao razdjelnog sustava odvodnje. 3) Sustav odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda za naselje Goričan i izdvojena građevinska područja u neposrednom okruženju naselja, predviđen je integracijom u aglomeraciju Donji Kraljevec, s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda na području Općine Donji Kraljevec. 4) Sustav odvodnje otpadnih voda za prostor gospodarske, poslovne zone uz granični prijelaz Goričan – Letenye je izveden kao razdjelni s vlastitim uređajem za pročišćavanje lociranim unutar zone i ispustom u Muru, te kišnim preljevom u stari riječni rukav, a potrebno ga je rekonstruirati u smislu usklađenja sa zakonskim odredbama zaštite okoliša i zaštite prirode. 5) Ukoliko je to tehnički moguće, sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gospodarske, poslovne zone uz granični prijelaz Goričan – Letenye moguće je proširiti i za potrebe rekreacijske zone na lokaciji Komparski kut, a do tog vremena odvodnju pojedinačnih čestica unutar rekreacijske zone potrebno je rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.

Članak 149.

Članak 149. 1) Izgradnja sustava odvodnje predviđa se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije otpadnih sanitarno - fekalnih voda ne mogu početi koristiti prije puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koji će se kanalizacija vezati. 2) Na područjima na kojima će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke taložnice i sabirne jame potrebno je ukloniti i sanirati teren. 3) Zbrinjavanje sanitarno - fekalnih voda naselja u prijelaznom razdoblju, do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i u izdvojenim područjima, koja neće biti povezana sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito prazniti od strane ovlaštenog poduzeća 4) Do spajanja javne kanalizacije na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode s pojedinih građevnih čestica se iznimno mogu ispuštati u javnu kanalizaciju samo ako se prethodno pročiste do razine propisane za ispuštanje u sustav površinske odvodnje, Pravilnikom o graničnim emisijama otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), pri čemu je potrebno koristiti odgovarajuće atestirane uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. 5) Tehnološke otpadne vode potrebno prije ispuštanja u javni sustav odvodnje prethodno pročistiti sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. 6) Do spajanja javne kanalizacije na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u sustav javne odvodnje skupljati u sabirnim jamama, koje je potrebno redovito prazniti od strane ovlaštenog poduzeća.

Članak 150.

Članak 150. 1) Sustav odvodnje oborinskih voda potrebno je izgrađivati nadogradnjom na postojeći sustav oborinske odvodnje naselja, koji je izveden kao kombinacija zatvorenih i otvorenih kanala oborinske odvodnje, s tendencijom da se dugoročno teži zatvaranju čim većeg broja kanala oborinske odvodnje, koji prolaze kroz naselje. 2) Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba predvidjeti u okolne recipijente, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda treba se predvidjeti preko slivnika s taložnicom, koje je potrebno redovito održavati. 3) Oborinske vode sa cijelog područja obuhvata mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta sa 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. 4) Za odvodnju oborinskih voda s manipulativnih ili radnih površina na kojima se mogu pojaviti ulja i masti, potrebno je predvidjeti separator ulja i masti. 5) U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. 6 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1 Krajobrazne vrijednosti

Članak 151.

Članak 151. 1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja – kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, soliternog stabla ili skupine stabala. 2) Ukoliko se vrši rekonstrukcija ili zamjena oštećenih dijelova poklonca, potrebno je zahvat izvršiti temeljem uvjeta nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 152.

Članak 152. 1) U cilju očuvanja postojećih malih parkova, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone urbanog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 153. 1) Neizgrađene površine cca 50 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2657 površine, a izvan naselja ih je moguće koristiti samo kao obradive površine biljne poljoprivredne proizvodnje.

Članak 154.

Članak 154. 1) U postupku formiranja novih krajolika, potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.). 6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 155. 1) Zaštita prirode provodi se prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 15/18), kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 2) Prema čl. 16. Zakona o zaštiti prirode, na području Općine utvrđen je dio značajnog krajobraza pod nazivom „Rijeka Mura“. 3) Prema čl. 21. Zakona o zaštiti prirode, proglašen je regionalni park Mura – Drava, čime je zaštićeno šire područje rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičkopodravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u ukupnoj površini od cca 87.680,52 ha, u koje ulazi i dio površine Općine Goričan. 4) Obuhvat i površina obaju zaštićenih područja unutar površine Općine Goričan su identična. 5) U postupcima izdavanja lokacijskih i drugih odobrenja prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, na području zaštićenih dijelova prirode, te za sve zahvate i radnje u zaštićenom području, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili upravnog tijela u Županiji, nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 155a.

Članak 155a. 1) Zaštićene i ugrožene vrste na području Općine, utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode, EU Direktivi o pticama iz 1979., EU Direktivi o staništima iz 1992., Crvenoj knjizi ugroženih vrsta i crvenom popisu vrsta s visokim stupnjem ugroženosti, a popis je dan u prilogu plana – Obrazloženju ID PPUO. 2) Popis stanišnih tipova, temeljen na Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ broj 88/14), kao i postotak zauzimanja površine Općine dani su u prilogu plana – Obrazloženju ID PPUO, pri čemu se ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima utvrđuju: - mješovite hrastovo-grabove i čisto grabove šume - vrbici na sprudovima, - poplavne šume vrba, - poplavne šume topola.

Članak 155b.

Članak 155b. 1) Temeljem Uredbe o ekološkoj mreži (NN br. 124/13 i 105/15) za područje obuhvata PPUO Goričan utvrđena su područja sljedećih kategorija i ciljeva zaštite: - važnih područja za divlje svojte i staništa: - HR 2000364 Mura s ciljem očuvanja divljih svojti – vidra, kockavica, vretenica, Balonijev balavac, vijun, crnka, gavčica, piškur, bolen, sabljarka i s ciljem očuvanja staništa – prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharion ili Magnopotamion, priobalne poplavne šume vrba i topola: neobrasle šljunčane riječne obale (sprudovi) - HR 2000373 Kotoriba – šuma s ciljem očuvanja staništa – poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, priobalne poplavne šume vrba i topola - HR 2000618 Muršćak šuma s ciljem očuvanja staništa – poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, priobalne poplavne šume vrba i topola. 2) Planirani zahvati, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati značajni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15).

Članak 155c.

Članak 155c. 1) Mjere zaštite prirode: - očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, - provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže, - štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada kao ekološki vrijedna područja, te očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, - gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine i šumske rubove, - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, osobito stabala s dupljama, - štititi u cijelosti elemente krajobraza u zaštićenim i ostalim krajobrazno vrijednim područjima, raznovrsne ekološke sustave i stanišne tipove, - pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - pri odabiru lokacije za smještaj solarne elektrane uzeti u obzir područje gdje se može očekivati najmanji mogući utjecaj na prirodne vrijednosti, tj. gdje nema izraženih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih vrsta flore i faune, te voditi računa o ciljevima očuvanja ekološke mreže.

Članak 156.

Članak 156. 1) Proglašenje zaštite šuma posebne namjene potrebno je izvršiti temeljem Zakona o šumama i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Stranica 2658 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 2) U cilju zaštite od riječne erozije i očuvanja preostalih vodenih i šumskih ekosustava, zaštitne šume uz Muru nije dozvoljeno sječi totalnom sječom, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na područja manje kvalitetnog obradivog tla.
Članak 157. 1) U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: - vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, - unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim za oborinske vode, - unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava, - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. 2) Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 15,0 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. 3) Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. 4) Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne i komunalne infrastrukture. 6.3 Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti

Članak 158.

Članak 158. 1) Područja arheoloških lokaliteta u Općini su sljedeća: STATUS NAZIV AR- ZAŠTITE I HEO- LOŠ- OPIS OZNAKA KOG LOKA- REGISTRA- LITETA CIJE sustavno istraženo u postupku Groblje pod prethistorijsko nalazište, valorizacije tumulima tumuli jugoistočno od za upis u (Gmajna, Goričana, neposredno uz Registar Buci, naselje iz starijeg željeznog kulturnih Gorinka) doba dobara RH srednjovjekovno nalazište, jugozapadno uz naselje Gorica P-2897 Goričan, uz potok Berek – izvršeno rekognosciranje u postupku srednjovjekovna valorizacije nekropola, istočno od za upis u Gudlinov vrt župne crkve u Goričanu, Registar izvršeno pokusno kulturnih iskopavanje dobara RH višeslojno naselje - mlađeg brončanog doba, starije Igla (kota željezno doba - istočno od P-2780 143) Goričana, locirano na trasi JANAF-a nalazište antičkog novca u postupku cca 1,0 km jugoistočno valorizacije od naselja, uz tvornicu za upis u Okolek MEISO, izvršeno Registar rekognosciranje kulturnih dobara RH naselje zemunica iz starijeg u postupku željeznog doba, izvršeno valorizacije zaštitno iskopavanje za upis u „Viko“ Registar kulturnih dobara RH nalazište iz razdoblja u postupku starijeg željeznog valorizacije doba i srednjeg vijeka, za upis u Župnikov vrt neposredno uz župnu crkvu Registar i župni dvor, izvršeno kulturnih pokusno iskopavanje dobara RH 2) U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUO-om.

Članak 158.

3) Istraživanje, zaštita i prezentacija arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedinačnih nalazišta, potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa. 4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za područja navedena u stavku 1. ovog članka, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla.
Članak 159. 1) Zaštićena kulturna dobra u kategoriji graditeljske i pokretne baštine su: OZNAKA NAZIV KULTURNOG DOBRA REGISTRA- CIJE ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA - Župna crkva Sv.Leonarda, župni dvor i Z-2950 pil Sv.Obitelji - Župna crkva Sv.Leonarda - orgulje Z-4507 PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA - Župna crkva Sv.Leonarda – glavni oltar P-3972 2) Prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17) postupak utvrđivanja svojstva kulturnih dobara provest će se u postupku revizije registrirane baštine, koja je u tijeku za područje čitave Države, na sljedećim evidentiranim spomenicima graditeljske baštine: - oktogonalnom pilu s reljefom Sv. Jurja na stupcu, iz 1726. godine. 3) Sve zahvate na utvrđenom kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, potrebno je izvoditi u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prema konzervatorskim uvjetima i nakon ishođenog prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela. 24. kolovoza 2018.

Članak 159.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2659 4) Zahvatima iz prethodnog stavka, ovog članka smatraju se građevinski zahvati ili bilo kakvi zahvati na obnovi, očuvanju, rekonstrukciji i održavanju zaštićenih kulturnih dobara, ali i drugi zahvati kao što je ograđivanje, postava kioska, hortikulturni zahvati i drugo.
Članak 160. 1) Evidentirani spomenici graditeljske baštine na području općine su sljedeći: - kapela sv. Florijana iz 1821. u središtu naselja, - kapela Marije kraljice iz 1937. u Zavrtnoj ulici, - poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. st. obnovljen 1936. i 2000, kod zgrade Općine, - kameno raspelo iz 1911. godine, s reljefima sv. Marije, sv. Franje i sv. Mihovila u nišama baze, smješteno na križanju Trnavske i Prečne ulice, - kip «Tužnog Krista» iz 1896. godine, - poklonac u obliku kapelice – s kipom Pietá iz 1841. smješten u sjevernom dijelu naselja, na raskrižju, - poklonac sv. Mihovila, smješten je u blizini naselja Hemuševec, u unutrašnjosti je nova slika sv. Mihaela, - kameno raspelo s reljefom sa svetačkim likovima na bazi, podignuto početkom 20. stoljeća, smješteno sjeverno od kapele sv. Florijana, a u neposrednoj blizini podignuta je trafostanica, - poklonac sv. Josipa, smješten s istočne strane ceste, na pola puta između Donjeg Kraljevca i Hodošana, - sakralna grupa na mjesnom groblju sastavljena od raspela i dva pila, - raspelo u Dravskoj ulici, smješteno na zelenoj površini u južnom dijelu naselja, na prednjoj strani baze je rustični reljef sv. Trojstva, - raspelo na staroj cesti kod graničnog prijelaza, nedavno obnovljeno, - na tratini uz župnu crkvu postavljen je pil sv. Obitelji, baza i postament su recentni, dok je skulptura vjerojatno starija, nema datacije, - kurija župnog dvora iz 1822. godine i - spomenik borcima NOB-a u centru Goričana.

Članak 160.

2) Za svu evidentiranu baštinu, koja se ne uvede u registar zaštićene, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora za sve zahvate (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 3) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.

Članak 161.

Članak 161. 1) Evidentirana tradicijska arhitektura – pojedinačne stambene građevine ili stambeno-gospodarski sklopovi na području općine su sljedeći: - dio stare stambene strukture – pojedinačne čestice br. 1, 3 i 6 u Zavrtnoj ulici, - trgovačka uglovnica na uglu Prvomajske i Trnavske ulice, - građanska prizemnica u Murskoj ulici, k.br. 12, s 4 prozora na ulicu i dekoracijama na uličnom pročelju, - dio stare stambene strukture središta uz trg pred zgradom Općine, u sklopu koje je i kuća u Trnavskoj ulici, sa starim k.br. 199. i - tradicijske pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava – kuružnjaci u Dravskoj ulici. 2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja Općine. 3) U postupku prezentacije očuvanih stambenogospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo. 4) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine i to prvenstveno uličnog pročelja ili očuvanog stambenogospodarskog sklopa.

Članak 161.

6) Ukoliko se za središte naselja uz općinsku zgradu izradi detaljni plan uređenja središta (u obuhvatu prema kartografskom prikazu br. 4.1.), kojim će se u ulici sjeverno od parka predvidjeti zamjena postojeće poluotvorene tipologije gradnje ugrađenom, te promjena visine građevinama, za navedenu ulicu nije potrebno tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, kao ni provoditi posebni postupak utvrđivanja uvjeta uređenja i gradnje, izvan detaljnog plana uređenja.
Članak 162. 1) Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, određivanja njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine, javne plastike i tradicijske arhitekture iz članaka 160. i 161. ovih odredbi. 2) Temeljem izvršene stručne valorizacije, kvalitetno očuvane i za zajednicu kulturno značajne evidentirane građevine, javnu plastiku i građevinske sklopove tradicijske arhitekture, predstavničko tijelo Općine može, u skladu sa člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, proglasiti zaštićenim dobrom od lokalnog značaja, a pokretanje postupka zaštite na lokalnom nivou predlaže se za: - kapelicu sv. Florijana iz 1821.godine, - poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. stoljeća, - poklonac sv. Mihovila blizu Hemuševca, - raspelo u Dravskoj ulici s reljefom sv. Trojstva na bazi, - kameno raspelo iz 1911 g. na raskrižju Trnavske i Prečne ulice. Stranica 2660 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018.

Članak 162.

3) Do valorizacije, prema stavku 1. ovog članka, građevine se ne mogu nadograđivati niti rušiti, a za druge zahvate u postupku ishođenja uvjeta uređenja prostora primjenjuju se odredbe stavaka 2. i 3. članka 160. i stavaka 4., 5. i 6. članka 161. 4) Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 163.

Članak 163. 1) Prostor oko župne crkve Sv. Leonarda iz 18. st. i oktogonalnog pila Sv. Jurja, iz 1726. godine određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od kulturno-povijesnog značaja. 2) Ostale građevine i sklopovi iz članaka 160. i 161. određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od ambijentalnih vrijednosti. 3) Povijesna valorizacija prostora treba prethoditi uređenju (parterno i hortikulturno uređenje i postava urbane opreme) svih povijesnih središta naselja, a posebno javnih zelenih površina, trgova i kontaktnih prostora crkava i kapela. 4) Postojeće zidane trafostanice, izgrađene u neposrednoj blizini pila sv. Jurja iz 1726. i raspela na raskrižju Murske i Vrtne ulice nije dozvoljeno obnavljati, rekonstruirati ni modernizirati, već je za spomenute trafostanice potrebno pronaći nove lokacije, odnosno izmjestiti ih. 5) U neposrednoj blizini kulturnih dobara nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa niti bilo kakvih drugih panoa, stupova el. mreže, prometnih i sličnih znakova, a postojeći pano u blizini raspela s Marijinim reljefom u podnožju, na raskrižju prema Donjem Kraljevcu potrebno je ukloniti, odnosno premjestiti na primjerenije mjesto.

Članak 163a.

Članak 163a. 1) Sukladno čl. 144a. PP Međimurske županije, prije izdavanja lokacijske dozvole za planiranu lokalnu cestu – spoj LC 200566 i ŽC 2026: - obaveza je investitora da osigura rekognisciranje terena (koje će izvršiti stručna osoba ili institucija) na području na kojem će se izvršiti zahvat u prostoru, - temeljem izvješća o izvršenom rekognisciranju terena, stručna služba nadležnog tijela utvrdit će daljnje smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 7 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 164.

Članak 164. 1) Na području Općine Goričan potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada. 2) Zbog lokacije Općine unutar Zaštićenog krajolika rijeke Mure i ekonomske neisplativosti izgradnje sanitarne deponije komunalnog otpada za Općinu Goričan, na području općine nije oportuno locirati, odnosno graditi sanitarnu deponiju komunalnog otpada. 3) Otpad je s područja općine potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu, odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja općine. 4) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, koja ne odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu, potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 165.

Članak 165. 1) Formiranje čestice za gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika, auto gume i drugo) moguća je unutar gospodarske zone „Istok“ u Goričanu. 2) Uređeno reciklažno dvorište građevinskog otpada na lokaciji gospodarskog kompleksa „Pavlic“, koje je locirano na području općine Donji Kraljevec, a koje je od naselja Goričan udaljeno cca 200,0 m, određuje se za funkciju reciklažnog dvorišta građevinskog otpada za potrebe Općine Goričan, a može se koristiti i za druge vrste otpada – sekundarne sirovine. 3) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine, kao i mjera zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem Zakona o otpadu i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje i selektiranje komunalnog otpada.

Članak 166.

Članak 166. 1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. 2) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je urediti kompostanu unutar poljoprivredno-gospodarske zone, prema uvjetima posebnih propisa. 3) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje. 4) Kompostište biljnog otpada, uključujući njegovu preradu u finalni proizvod – biljno gnojivo ili kompostni zemljani materijal, moguće je urediti na prostoru obradivog tla oznake P1, južno od željezničke pruge Čakovec – Kotoriba, na površini čestice od najmanje 0,5 ha. 5) Građevna čestica kompostišta iz prethodnog stavka i uvjeti gradnje građevina unutar čestice određeni su člankom 98. ovih odredbi.

Članak 167.

Članak 167. 1) Opasni otpad potrebno je zbrinjavati sukladno Zakonu o Otpadu. 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2661 8 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 168. 1) Općina Goričan u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području općine, te Programom mjera zaštite okoliša Općine, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. 2) Ovisno o odabranom sustavu praćenja stanja okoliša na razini Županije, Općina je obvezana uključiti se u navedeni sustav, odnosno uspostaviti vlastiti. 8.1 Vode

Članak 169.

Članak 169. 1) U cilju zaštite površinskih tokova prioritetna je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja sanitarnofekalnih i tehnoloških voda iz naselja i izdvojenih područja za gospodarske i društvene djelatnosti kao i odvodnja oborinskih voda u okolne recipijente uz prethodno izdvajanje pijeska i mulja, te ulja i masti. 2) Sva ispuštanja voda u otvorene vodotoke, kao i u javne sustave odvodnje otpadnih voda, odnosno u sustave odvodnje oborinskih voda, podliježu odredbama Pravilnika o graničnim emisijama otpadnih voda.

Članak 170.

Članak 170. 1) Radi zaštite kvalitete voda rekreacijskih ribnjaka potrebno je izvesti sustave pročišćavanja vode prirodnim ili umjetnim načinima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode kroz jezero i drugim postupcima kojima se podiže razina kisika i korisnog ozona u vodi jezera. 8.2 Tlo
Članak 171. 1) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. 2) Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje. 3) Obradive površine nije dozvoljeno ograđivati, ukoliko nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva, prema uvjetima iz poglavlja 3.2.2. ovih odredbi. 4) Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda. 5) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, uređena ili ilegalna, potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 172.

Članak 172. 1) U cilju formiranja obradivih tla različitih proizvodnih kvaliteta, a time i stvaranja mogućnosti razvoja ekološke i biološke poljoprivredne proizvodnje, obradivo tlo na prostoru općine razdijeljeno je na površine na kojima se može obavljati poljoprivredna proizvodnja s različitim stupnjem ekološke osjetljivosti. 2) Područje posebno pogodno za biološku (biodinamičku) i ekološku poljoprivrednu proizvodnju je područje južno od planiranog kraka autoceste i nasipa Trnave i Mure, odnosno lokacija Komparija. 8.3 Šume

Članak 173.

Članak 173. 1) Šumske površine uz Muru, zaštitne su šume s osnovnom funkcijom zaštite od riječne erozije, te u smislu održavanja preostalih riječnih ekosustava, a potrebno ih je čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo. 2) Detaljniji režimi korištenja i zaštite šuma na području zaštićenog krajolika rijeke Mure definirat će se kroz izradu PPPPO-a Mura.
Članak 174. 1) Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama.

Članak 175.

Članak 175. 1) Na poljoprivrednim površinama unutar područja ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/, odnosno na prostorima gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog gospodarenja, potrebno je čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja. 8.4 Zrak
Članak 176. 1) Zaštitu zraka na području općine potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.
Članak 177. 1) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. 2) Zaštitu naselja od zagađenja ispušnim plinovima motornih vozila, posebno uz prometnice većeg intenziteta, potrebno je osigurati sadnjom odgovarajućeg visokog zelenila. 8.5 Buka

Članak 178.

Članak 178. 1) Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku. Stranica 2662 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 2) Razina buke na prostorima gospodarskih zona, može se kretati do najviše 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću.
Članak 179. 1) Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku. 2) Razina buke unutar stambenih dijelova naselja trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Ako se građevine, koje su izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je od pojasa izgradnje osnovnih građevina udaljiti najmanje 20,0 m. 8.6 Upravljanje rizicima

Ostali akti u ovom izdanju (104)