Arhiva › 2017. › SGGČ 3

SGGČGrad Čakovec · 30. lipnja 2017. · KLASA 021-05/17-01/9 · URBROJ 2109/2-02-17-05

Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca - pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 56

Članak 84.

Članak 84.
(1) Kod postojeće gradnje, ostale građevine koje se dograđuju uz osnovnu građevinu moraju s njom činiti jednu arhitektonsku i oblikovnu cjelinu.
(2) Kod izvođenja dogradnje na postojeće građevine obvezatno je urediti i staro pročelje. 5.7. Uređenje građevnih čestica
Članak 85.
(1) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
(2) Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom.
(3) Građevne čestice višestambenih građevina moraju se najmanje 20% hortikulturno urediti visokim i niskim zelenilom.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, najviše 1,5 m iznad uređenog terena, pri čemu je neprozirni, puni dio ograde najveće dopuštene visine 0,5 m.
(2) Dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine ograde može se izvesti od prozračnog materijala (metala, plastificirane žice, živice i drugih materijala).
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, ulične ograde mogu u potpunosti pune i to: - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja, - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja.
(4) Ograda između susjednih građevnih čestica može biti i visine do 2,0 m iznad najniže kote susjednih čestica.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Parkiranje vozila za potrebe pojedinog sadržaja, u pravilu se osigurava izvedbom parkirališnog i/ili garažnog prostora, kao nadzemnog ili podzemnog, na istoj građevnoj čestici na kojoj je sadržaj smješten.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko uređenje parkirališta na vlastitoj čestici nije određeno kao obaveza urbanim pravilima iz poglavlja 7.3. ove Odluke, radi prostornih ograničenja čestice na kojoj se gradi građevina, u mješovitim zonama, (M, M1 i M2) moguće je otvoreno parkiralište izgraditi i na drugoj slobodnoj čestici u neposrednoj blizini, uz uvjet da se o tome osiguraju odgovarajući pravni dokazi. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 245
(3) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje se prema poglavlju 6.1.2. Parkirališta i garaže.
(4) Ukoliko investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici ili na način utvrđen odredbom st. 2. ovog članka, dužan je s Gradom ugovoriti način osiguranja potrebnog broja PGM-a.
(5) Parkiralište se ozelenjuje sadnjom stabala ili ukrasnog zelenila (min. 1 stablo na 3 parkirna mjesta).» 6. UVJETI UTVRĐIVANJATRASAI POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 88.

Članak 88.
(1) Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava prikazani na kartografskim prikazima br. 3/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža i to: • promet - na kartografskom prikazu br. 3a; • telekomunikacije i pošta - na kartografskom prikazu br. 3b; • energetski sustav - plinoopskrba - na kartografskom prikazu br. 3c; • energetski sustav - elektroopskrba - na kartografskom prikazu br. 3d. • vodnogospodarski sustav - vodoopskrba i odvodnja - na kartograf. prikazu br.3e;
(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima. 6.1. Prometni sustav

Članak 89.

Članak 89.
(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se, u skladu s namjenom površina iz kartografskog prikaza br. 1. / Korištenje i namjena prostora, graditi i uređivati: - ulična mreža, - parkirališta i javne garaže, - autobusni kolodvor sa pratećim sadržajima i autobusne stanice, - željeznička mreža - pruge i kolodvor, - mreža biciklističkih staza i traka, - pješačke zone i putovi.
(2) Na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, a detaljni visinski odnosi određivat će se provedbenim prostornim planovima ili detaljnijim rješenjem prometnica. 6.1.1. Ulična mreža

Članak 90.

Članak 90.
(1) Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
(2) U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Članak 91.
(1) Osnovna ulična mreža na području obuhvata GUP-a sastoji se od: - glavnih gradskih ulica, - sabirnih gradskih ulica, - ostalih gradskih ulica.
(2) Prometni sustav iz ovog Plana čine državne ceste i nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca. Nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca kategoriziraju se na ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) i gradske ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta).
(3) Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25,0 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15,0 m, a za gradse kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10,0 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.
(4) Za izmještanje državne ceste DC209, Čakovec- Mursko Središće (obilaznica Šenkovca) i sjevernu obilaznicu grada Čakovca potrebno je čuvati koridore u širini 100 m.
(5) Osnovni uvjeti kojima javne ceste i njihovi funkcionalni i tehnički elementi, uvjeti priključenja, zaštitni pojas, kategorizacija i dr. moraju udovoljavati određeni su zakonom i ostalim odgovarajućim propisima i obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i dr.) potrebne za postupak koji provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt).

Članak 92.

Članak 92.
(1) Javno prometne površine i ostale ceste su preostali dio prometne mreže iz ovog Plana, a čini je sustav glavnih gradskih ulica, sabirnih ulica i ostalih cesta - intrazonskih ulica različitih namjena (stambene, poslovne, industrijske i dr.) koje povezuju dvije ili više zona različite namjene. Stranica 246 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3
(2) Osigurani koridor iz ovog članka stavka 1., u kome se mora smjestiti ukupan poprečni profil prometnice, utvrđen ovim Planom iznosi: - za glavne gradske ulice 30 m; - za sabirne ulice 25 m; - za ostale ceste i ulice koridor rezervacije prostora se ne utvrđuje.
(3) Osnovni uvjeti kojima javno prometne površine i ostale ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i sl.) potrebne za postupak koga provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt), a čine ih: - prometni uvjeti, - uvjeti određenja horizontalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja vertikalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja poprečnog profila prometnica, - uvjeti određenja prometno-tehničkih elemenata raskrižja, - uvjeti određenja pratećih sadržaja prometnica a odnose se na autobusna stajališta za javni prijevoz, ulična ili rubna parkirališta, benzinske postaje i uslužne centre, - uvjeti određenja biciklističkih staza i komunikacija, - uvjeti određenja pješačkih komunikacija i prostora, - uvjeti određenja hortikulture vezane za prometnice.

Članak 93.

Članak 93.
(1) U pravilu, najmanja širina prometne trake za glavne gradske ulice iznosi 3,5 m, za sabirne ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.
(2) Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 10,0 m (ukupni profil).
(3) Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijskog pravca ulice ne može biti manja od 5,0 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama gdje, iznimno, može biti i manja ali ne manja od 2,75 m.
(4) Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet, i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice.
(5) Slijepa ulica može biti najviše dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.
(6) Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.
(7) Sva križanja s prugom na brzoj cesti Mursko Središće-čvor Štefanec su denivelirana. Križanja s prugom na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
(8) Uz nerazvrstane kategorizirane ceste (u rangu županijskih i lokanih) obvezno je predvidjeti biciklističku stazu, a tamo gdje postoje prostorni uvjeti preporuča se unutar uličnih koridora predvidjeti sadnja jednostranih ili obostranih drvoreda u funkciji povećanja ekološke i estetske kvalitete gradskog prostora.

Članak 93.

(9) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.
(10) Odredbama ovog GUP-a se predviđa korištenje nekih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima prema kartografskom prikazu br. 3a potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 94.
(1) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, ne mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice već na postojeće intrazonske ulice ili ostale ceste čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice ili ostale ceste definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom.
(2) Iznimno, postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice ako zbog okolne izgrađenosti ili denivelacije ne postoji mogućnost kolnog priključka s intrazonskih ulica a radi se o pojedinačnim građevnim česticama - interpolacijama kojima se dovršava blokovska ili druga gradnja ili se radi o postojećim građevinama.

Članak 94.

(3) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama - intrazonskim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na postojeće intrazonske ulice čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom za javno prometne površine, osim na samom križanju. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 247 6.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 95.

Članak 95.
(1) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje Namjena prostora se prema tabeli iz slijedećeg stavka ovog članka, a dodatno za visoko konsolidirana i konsolidirana područja prema urbanim pravilima iz poglavlja 7.3.2.1 i 7.3.2.2. Odredbi za provođenje.
(2) Potreban broj PGM-a određuje se na 1000 m2 korisnog prostora, ovisno o namjeni prostora u građevini: Za posjetitelje Za zaposlene 2 Prosječna vrijednost po 1000 m ili određivanje po korisnog prostora Stanovanje Proizvodnja, skladišta i sl. Trgovine, banke, pošta, usluge Drugi poslovni sadržaji (uredi) Restorani i kavane Športske građevine, višenamjenske dvorane Škole i vrtići Zdravstvene građevine - 1/1 stan 4 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 40 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 50 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 0,2/1 gledatelj 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 5 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1 zaposlenik - po smjeni minimalni broj garažnih i parkirališnih Smještajne turističke građevine mjesta određuje se prema posebnom 0,25/1 zaposlenik po smjeni (hoteli, moteli, pansioni i sl.) propisu, ovisno o vrsti i kategorizaciji Potreban broj PGM-a dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na područjima proizvodnih i poslovnih gospodarskih zona (I, I1, I2, K, K1, i K2 ) za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 95.

(4) Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2 ovog članka, odredit će se po jedan PGM za: - hotele i pansione na svake dvije sobe; - kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala; - športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta; - škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. na 3 zaposlena u smjeni; - vjerske građevine na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja za vozila.
(2) Parkiranje je moguće na svim ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice mogu biti uzdužna ili kosa, a uz ostale gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice ili gradske ulice dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h.
(3) Predviđene moguće ili obavezne lokacije za gradnju javnih garaža su označene u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.
(4) GUP-om se omogućuje gradnja javnih i drugih podzemnih garaža na svim mjestima, gdje je to potrebno ili opravdano.

Članak 97.

Članak 97.
(1) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za Stranica 248 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 vozila osoba s teškoćama u kretanju. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s teškoćama u kretanju. 6.1.3. Mreža željezničkog prometa
Članak 98.
(1) Planira se modernizacija i elektrifikacija željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže, te osposobljavanje za daljnje uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
(2) Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih niveleta pruga.
(3) Industrijski kolosijeci mogu se graditi na površinama gospodarske, proizvodne namjene.
(4) Pri izdavanju dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Varaždin-Čakovec-Kotoriba treba uzeti u obzir dogradnju drugog kolosijeka, za što se osigurava zaštitni pojas širine 25,0 m lijevo i desno od osi postojećeg kolosijeka, odnosno ukupno 50,0 m.
(5) GUP-om je planirana gradnja novog putničkog kolodvora definirana površinom u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.

Članak 99.

Članak 99.
(1) U zaštitnom pojasu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Iznimka je željezničko zemljište na kojem se planirani zahvati trebaju uskladiti s posebnim uvjetima. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka
Članak 100.
(1) Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice, te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
(2) Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.
(3) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.
(4) Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.
(5) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 101.

Članak 101.
(1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.
(2) Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m.
(3) Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.
(4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. 6.1.6. Benzinske postaje

Članak 102.

Članak 102.
(1) Na kartografskom prikazu br. 3.a./ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, prikazane su lokacije postojećih i načelne lokacije mogućih benzinskih postaja /oznaka IS3/.
(2) Osim evidentiranih lokacija, prema stavku 1. ovog članka, benzinske postaje se mogu graditi i na drugim lokacijama, pod uvjetom da se lociraju unutar gospodarskih, proizvodnih ili poslovnih zona (I, I1, I2, K, K1, K2 i K3) i da su prometno vezane na državne ceste ili kategorizirane gradske ceste.
(3) Sadržaj benzinskih postaja određuje se prema posebnom propisu.
(4) Kod izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće benzinske postaje potrebno je: - najmanje 20 % površine građevne čestice treba predvidjeti kao hortikulturno uređene, zelene površine, od čega jedan dio treba činiti zaštitno zelenilo prema susjednim građevnim česticama, - ukoliko se benzinska postaja gradi unutar funkcionalne zone koja neposredno graniči sa stambenom zonom ili sa zonom mješovite namjene, zaštitno zelenilo prema susjednim građevnim česticama treba dimenzionirati na najmanje 10,0 m širine, osim prema koridorima javnih prometnica, - građevine benzinske postaje na čestici locirati na način da koeficijent izgrađenosti ne prelazi kig=0,30, Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 249 - visinu (vijenca) građevine predvidjeti do 7,0 m, - broj etaža građevina predvidjeti do najviše 1 podzemnu i 2 nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže (E=Po+P+1).
(5) Odredbe iz ovog članka analogno se primjenjuju i na druge građevine u funkciji opskrbe prijevoznih sredstava gorivom u maloprodaji.

Članak 102.

6.2. Telekomunikacije
Članak 103.
(1) S obzirom na ubrzani i nepredvidivi tehnološki razvoj i tržišno nadmetanje u telekomunikacijama ovaj GUP se u dijelu telekomunikacija smatra konceptom razvoja, a planirane lokacije i trase smatraju se načelnima.
(2) GUP-om se određuje: - postojeće i moguće trase magistralnih, spojnih i pristupnih vodova; - postojeći i mogući razmještaj mjesnih centrala i UPS-ova.
Članak 104.
(1) Trasa telekomunikacijske kanalizacije za nepokretne mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 3b/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije.

Članak 105.

Članak 105.
(1) Komutacijski objekti mogu se smještati u zasebne građevine samo za tu namjenu, a mogu biti smještene i u građevinama za druge namjene.
(2) Minimalna površina zasebne građevne čestice komutacijskog objekta treba biti 6,0 m širine x 8,0 m dubine, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije na zasebnoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.
(3) Minimalna površina prostora za gradnju komutacijskog objekta unutar čestice druge namjene treba biti 4,0 m x 4,0 m, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizacijiu, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 2. - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 3. - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Sve građevine priključuju se podzemno na telekomunikacijsku mrežu. Mjesto i način priključivanja odredit će se detaljnim planovima uređenja i projektom.
Članak 108.
(1) Telekomunikacijsku mrežu i komutacijske objekte treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (»Narodne novine«, broj 88/01), prema ostalim posebnim propisima, i pravilima struke.
Članak 109.
(1) Pri projektiranju i izvedbi telekomunikacijske mreže i komutacijskih objekata potrebno je primijeniti materijale i opremu atestiranu za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.

Članak 110.

Članak 110.
(1) Antenski stupovi za postavu baznih postaja pokretne telekomunikacijske mreže mogu se graditi u području obuhvata Plana u gospodarskim zonama proizvodne namjene, ne na rubnom području sa zonom stambene ili društvene namjene, a na njih se mogu postavljati uređaji više operatera, ovisno o tehničkim mogućnostima. Gradnja antenskih sustava baznih postaja unutar građevinskih područja veličinom i oblikom ne smije narušiti vizure naselja, a izvan građevinskih područja naselja krajobraz.
(2) Telekomunikacijske bazne postaje se mogu postavljati i unutar drugih zona, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, građene s najmanje 5 nadzemnih etaža (E= P+4), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.
(3) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovog članka analogno se primjenjuju na druge vrste antenskih prijemnika, odnosno odašiljača (radijske antene i slično).
(4) Postava telekomunikacijskih baznih postaja i antenskih uređaja na zaštićenim kulturnim dobrima je zabranjena.
(5) Za postavu antenskih stupova na području GUP- a potrebno je ishoditi pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Stranica 250 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3

Članak 111.

Članak 111.
(1) Javne telefonske govornice smještaju se uz javne sadržaje, uz glavne prometnice, te na svim mjestima gdje se očekuje veće kretanje ljudi. 6.3. Plinoopskrba
Članak 112.
(1) Mreža plinoopskrbe grada Čakovca prikazana je na kartografskom prikazu br. 3c/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustavplinoopskrba.
Članak 113.
(1) Na području koje obuhvaća GUP plinska je mreža s glavnim opskrbnim pravcima i razvodom do potrošača uglavnom izgrađena. Zbog toga se definiraju odredbe za širenje mreže (srednjetlačne i u najvećoj mjeri niskotlačne) na nova područja obuhvaćena Planom ili rekonstrukciju postojeće mreže.

Članak 114.

Članak 114.
(1) Pri izgradnji plinovoda (magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža, kućnih instalacija, kao i određi- Minimalni razmaci Plinovodi međusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod do toplovoda Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do podzemnih elektroenergetskih vodova Plinovod od šahtova i kanala Plinovod od ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa
(6) Plinsku mrežu - cjevovode treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.
Članak 115.
(1) Plinske redukcijske stanice (RS) do 6000 m3/h izgrađene na otvorenom uobičajeno kao limeni kiosci ili ormarići, moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 10,0 m, do javne ceste najmanje 4,0 m, do željezničke pruge 12,0 m, a do javne transformatorske stanice najmanje 4,0 m. Do RS treba osigurati kolni pristup s javno prometne površine.
(2) Detaljna lokacija RS, kao i veličina potrebne čestice, veličina i izgled same stanice koja ovisi o radnim i sigurnosnim uvjetima odredit će se u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja, na prostorima za koje je to propisano. vanju propisanih zaštitnih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.
(2) Uz magistralni plinovod potrebno je osigurati zaštitni koridor plinovoda u širini 30 m lijevo i desno od plinovoda u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi.
(3) Visokotlačni napojni plinovodi (VT) položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stjenke visokotlačnog plinovoda do najbliže građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zaštitnom pojasu zelenila i sl., sigurnosna udaljenost je 7,0 m.

Članak 115.

(4) Srednjetlačni napojni i razvodni plinovodi položeni su podzemno na dubini 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stjenke ST plinovoda do građevine iznosi najmanje 2,0 m, a za NT plinovod najmanje 1,0 m. U skladu s tehničkom praksom srednjetlačni plinovod ima zaštitni pojas u neizgrađenim prostorima u širini od 6,0 m sa svake strane računajući od osi cjevovoda.
(5) Udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih cjevovoda ili podzemnih struktura koje nisu u vezi s plinovodom treba biti: Križanje (m) Paralelno vođenje (m) 0,2 0,6 0,2 0,6 1,0 1,0 0,3 0,5 0,5 1,0 0,2 0,3 5,0

Članak 116.

Članak 116.
(1) Kod izgradnje plinske mreže poštuju se važeće hrvatske norme, a u nedostatku hrvatskih normi koriste se DIN i ISO norme. 6.4. Elektroopskrba
Članak 117.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe grada Čakovca prikazano je na kartografskom prikazu br. 3d/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav-elektroopskrba.
Članak 118.
(1) Opće pretpostavke na kojima se temelji razvoj elektroenergetske mreže su slijedeće: Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 251 - omogućiti razvoj buduće 20 kV mreže koja će do trenutka promjene napona funkcionirati na 10 kV naponskoj razini.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Zahtjevi koje je potrebno zadovoljiti pri planiranju elektroenergetske mreže su slijedeći: - trafostanice 10(20)/0,4 kV mogu biti izvedene kao slobodnostojeće građevine ili u sklopu veće građevine druge osnovne namjene; - minimalna površina zasebne građevne čestice trafostanice treba biti 6,0 m širine x 8,0 m dubine, a područja za gradnju trafostanice unutar čestice druge namjene 6,0 m x 6,0 m, pri čemu trafostanica od linije regulacije na zasebnoj čestici ne smije biti udaljena manje od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti udaljena manje od 1,0 m, te od najbliže susjedne samostojeće građevine (ukoliko nije ugrađena i smatra se dijelom građevnog kompleksa) ne smije biti udaljena manje od 3,0 m, - svim se trafostanicama iz funkcionalnih razloga mora omogućiti prilaz za dopremu opreme i zbog radova na održavanju, bilo osiguranjem direktog prilaza s javne prometne površine, bilo utvrđivanjem prava služnosti za prilaz trafostanici, preko čestice druge namjene; - trase postojećih kabela 10 kV koristiti za polaganje zamjenskih 20 kV kabela, trase koje nije moguće koristiti za polaganje novih 20 kV kabela treba zamijeniti novim najkraćim trasama poštujući postojeće i planirano stanje namjene i izgrađenosti prostora kao i postojeće i planirano stanje ostalih infrastrukturnih sustava na njima; - trafostanice se ne smiju postavljati u neposrednoj blizini zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara (pilovi, poklonci i slično).

Članak 120.

Članak 120.
(1) Razvoj elektroenergetske distributivne mreže mora biti usklađen s potrebama u prostoru koje je nemoguće detaljno prognozirati te je zato potrebno: - za zone namijenjene gospodarskoj djelatnosti, za koje se planira velika promjena načina korištenja prostora u odnosu na današnju, obavezno izraditi prostorni plan užeg područja koji će u skladu s planom prometnica odrediti trase elektroenergetske distributivne mreže; - u postojećim zonama gospodarskih djelatnosti s razvijenom elektroenergetskom infrastrukturom prilikom gradnje građevina, kod kojih se zahtjeva znatnije povećanje snage koje nije moguće namiriti iz postojećih ili planom određenih elektroenergetskih građevina, uvjetovati izgradnju trafostanica u sklopu građevina osnovne namjene, u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja odnosno izdavanja lokacijske dozvole; - u stambeno poslovnim zonama s razvijenom elektroenergetskom infrastrukturom prilikom gradnje građevina, trase kabela locirati ovisno o lokaciji trafostanice, postojećim elektroenergetskim trasama i koridorima te pristupnim prometnicama.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji distributera uz pridržavanje slijedećih uvjeta: - tipski priključni (razvodni) elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine ili veži na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod - u postojećim stambenim i poslovnim zonama, - za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora ili na zaštitnim zelenim površinama, na način da ne smeta prometu, locirati kabelski razvodni ormar, u svrhu elektroopskrbe jedne ili više planiranih građevinskih ćestica i/ili javne rasvjete. 6.5. Vodnogospodarski sustav

Članak 122.

Članak 122.
(1) Vodnogospodarski sustav grada Čakovca prikazan je na kartografskom prikazu br. 3e/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav-vodoopskrba i odvodnja. 6.5.1. Vodoopskrba
Članak 123.
(1) Kod projektiranja, ograničenja i smjernice u smislu dozvoljenih tlakova, brzina i količine protoka, smjernice priključenja na komunalnu vodoopskrbnu infrastrukturu u postupku izdavanja lokacijskih (građevinskih) dozvola izdaje nadležno komunalno poduzeće.
Članak 124.
(1) Vodovi vodoopskrbnog sustava odnosno magistralni i sekundarni vodovi, u pravilu se smještaju unutar prometnih koridora prema zakonskim propisima i tehničkim normativima.
(2) Koridore za magistralne vodoopskrbne cjevovode potrebno je osigurati unutar koridora svih važnijih prometnica, a posebno unutar južne i sjeverne gradske obilaznice, unutar spojne ceste koje navedene obilaznice spaja kroz istočnu industrijsku zonu i u koridoru nastavka sjeverne obilaznice grada do buduće državne ceste D 209, pozicionirane između Čakovca i Pribislavca. Stranica 252 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3
(3) Daljnju izgradnju sustava vodoopskrbe potrebno je predvidjeti na način da se osigura spoj novih magistralnih vodova na postojeće, odnosno formiranje cjelokupne mreže u prstenasti sustav.
(4) Daljnju izgradnju sustava vodoopskrbe potrebno je uskladiti sa »Studijom razvitka vodoopskrbnog sustava Međimurske županije«.

Ostali akti u ovom izdanju (28)