Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu - pročišćeni tekst

2. Odbor za statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Čakovca, na svojoj 1. sjednici održanoj 29. lipnja 2017., temeljem članka 40. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 3/13 - pročišćeni tekst i 1/14 i 01/14), izdaje pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu. Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu obuhvaća Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu (»Službeni glasnik Grada Čakovca« broj 4/03) i njegove I. i II. izmjene i dopune (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/11 i 5/16) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 021-05/17-01/9 URBROJ: 2109/2-02-17-04 Čakovec, 29. lipnja 2017. PREDSJEDNIK Odbora za statutarno-pravna pitanja Dragutin Bajsić O D L U K A o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu (pročišćeni tekst) OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan/Plan). Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Prostorni obuhvat Plana je prostor omeđen: sa sjevera Ulicom Globetka, s istoka Svetojelenskom ulicom, s juga Ulicom F. Punčeca i sa zapada »Planinarskim putem«. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Odlukom o izmjeni i dopuni programa mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 6/98). Granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na svim kartografskim prikazima u sastavu ovoga Plana. Površina obuhvata iznosi: 142.106 m2 / 14,21 ha /. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: - Tekstualno obrazloženje - Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: kartografske prikaze: 1. Prikaz obuhvata II. ID UPU 1:2500 2. Detaljna namjena površina - II. izmjena i dopuna 1:1000 3A. Plan prometa - II. izmjena i dopuna 1:1000 3B. Plan telekomunikacijske mreže i elektroopskrbe 1:1000 3C. Plan cijevnog transporta plina - II. izmjena i dopuna 1:1000 3D. Plan vodoopskrbe - II. izmjena i dopuna 1:1000 3E. Plan odvodnje - II. izmjena i dopuna 1:1000 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - II. izmjena i dopuna 1:1000 5. Uvjeti gradnje - II. izmjena i dopuna 1:1000 ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA -izmjena I dopuna kojim je definirana namjena površina za: • površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite namjene pretežito stambene /oznake M1 • površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite namjene pretežito poslovne /oznake M2 Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 207 • površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju javnih građevina - javna i društvena namjena /oznake D1 - upravna/ • površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju poslovnih građevina - gospodarsko poslovna namjena K /oznake K1 - pretežito uslužna, K2-pretežito trgovačka/ • površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina infrastrukture - namjena površine infrastrukturnih sustava /oznake IS/ • zelene površine /oznake Z- zaštitne zelene površine uz ulične koridore/ • ulične koridore i površine namjenjene pješačkim i biciklističkim stazama Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za izgradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene.
Članak 6. Na česticama oznake M1 namijenjenim izgradnji više stambenih jedinica gdje osnovna namjena može biti stambena ili stambeno poslovna, uz osnovnu građevinu, na jednoj građevnoj čestici, moguća je izgradnja pomoćnih građevina (garaže, vrtna spremišta, nadstrešnice) i to max brutto površine svih građevina 50 m2.
Članak 7. Pod poslovnom namjenom u stambenim zonama podrazumjevaju se one vrste poslovnih prostora koje su dopuštene unutar stambene zone /tihe i čiste djelatnosti/, odnosno namjene koje ni u kojem pogledu ne narušavaju život u stambenoj zoni /buka, prašina, štetne emisije u zrak i onečišćenje voda/.

Članak 8.

Članak 8. Mješovita, pretežito stambena namjena /M1/omogućava gradnju zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno jedne građevine s dijelom stambenog i dijelom poslovnog prostora /stambenoposlovna građevina/. Vrsta djelatnosti ne smije bukom i emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambene zone.
Članak 9. Gospodarska namjena, poslovna K, pretežito uslužna /K1/ i pretežito trgovačka /K2/ omogućava gradnju poslovne građevine odnosno kompleksa s poslovnim prostorima pretežito uslužnog odnosno trgovačkog sadržaja te drugim kompatibilnim sadržajima određenim važećim GUP-om grada Čakovca i to: (oznaka K) omogućava gradnju poslovnih građevina i kompleksa s poslovnim prostorima svih vrsta- trgovačke, uslužne, uredske, ugostiteljske, u manjem obimu i hotelsko-smještajne namjene a ne dozvoljavaju se komunalno servisne, proizvodne ni stambene funkcije. (oznaka K1) omogućava gradnju poslovne građevine s poslovnim prostorima pretežito uslužne ili trgovačke namjene te ugostiteljsko-turističke stacionarne namjene. (oznaka K2) omogućava gradnju poslovne građevine odnosno kompleksa s poslovnim prostorima pretežito uslužnog odnosno trgovačkog sadržaja

Članak 10.

Članak 10. Javna i društvena namjena - upravna /D1/ omogućava gradnju građevine s upravnim sadržajima.
Članak 11. Površine za izgradnju građevina infrastrukture / IS/ namjenjene su izgradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafo - stanica, plinskih redukcijskih stanica i TK stanica. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava izgradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice /zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma)/ kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice - odnos ukupne brutto razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice /brutto (razvijena) građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža svih građevina/ V - maksimalna dozvoljena visina građevine mjerena od kote zaravnjenog terena uz pročelje na najnižem dijelu pročelja do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine Stranica 208 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 ISKAZ ZA SVAKU POJEDINU GRAĐEVNU ČESTICU ukupna izgrađena OZNAKA NAMJENA površina površina GRAĐEVNE GRAĐEVNE građevne zemljišta ČESTICE ČESTICE čestice /m2/ /m2/ NOVOPLANIRANE ČESTICE np1 M1 2747 1099 np2 M1 2982 1193 np3 M1 848 339 np3a M1 437 175 np4 M1 809 324 np5 M1 843 337 np6 M1 776 310 np7 M1 1086 434 np8 M1 885 354 np9 D1 2602 1040 np10 K2 4852 1941 np11 K2 5336 2134 np12 M1 4340 1736 np13 M1 3547 1419 np14 M1 1678 671 np15 M1 1488 595 np16 M1 1778 711 np17 M1 2792 1117 np18 M1 2636 1054 np19 IS 68 54 np20 K 9927 3970,80 np24 K 19250 9625 np25 IS 50 40 np26 IS 50 40 np27 M2 1890 756 UKUPNO 72407 30952 PREPARCELIRANE ČESTICE ukupna izgrađena OZNAKA NAMJENA površina površina GRAĐEVNE GRAĐEVNE građevne zemljišta ČESTICE ČESTICE čestice /m2/ /m2/ pp1 M1 1014 406 pp2 K1 1928 771 pp3 M1 613 245 pp4 M1 972 388 pp5 M1 690 276 pp6 M1 592 236 pp7 M1 959 383 pp8 D1 1650 5860 UKUPNO 8418 8565 ukupna brutto pov.

Članak 12.

kig kis V E građevine /m2/ 5494 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 5964 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 1357 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 699 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1294 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1349 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1242 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1738 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1416 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 5204 0,4 2,0 12,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 5823 0,4 1,2 8 3 /Po;Pr;K;/ 6403 0,4 1,2 8 3 /Po;Pr;K;/ 8680 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 7094 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 3356 0,4 2 11 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 2976 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 3556 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 5584 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 5272 0,4 2,0 11,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 109 0,8 0,8 4,0 1 /Pr/ 11912,4 04 1,2 9 3/Po; Pr; K 28875 0,5 1,5 9 3 /Po;Pr;K 40 0,8 0,8 4 1/Pr 40 0,8 0,8 4 1 Pr 3780 0,4 2 11 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 117707 ukupna brutto pov. kig kis V E građevine /m2/ 2030 0,4 1,6 10,5 5/Po;Pr,2K,Pk/ 3856 0,4 2,0 12,0 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 980 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1555 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1104 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 947 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 1534 0,4 1,6 7 4 /Po;Pr;K;Pk/ 0,4 post. postojeća 12006 Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 209 POSTOJEĆE ČESTICE ukupna izgrađena OZNAKA NAMJENA površina površina GRAĐEVNE GRAĐEVNE građevne zemljišta ČESTICE ČESTICE čestice /m2/ /m2/ p1 M1 575 230 p2 M1 700 280 p3 M2 1040 cca 900 p4 M1 557 223 p5 M1 712 285 UKUPNO 3584 1918 ukupna brutto pov. kig kis V E građevine /m2/ 920 0,4 1,6 10,5 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 840 0,4 1,2 10,5 5 /Po;Pr;2K;Pk/ prov cca3600 . 11 4/;P:2K;Pk/ odr. 891 0,4 1,6 10,5 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 1139 0,4 1,6 10,5 5 /Po;Pr;2K;Pk/ 7390 2 Prometne površine - ULIČNI KORIDOR ULICA 3 - 3269 m 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 13.

Članak 13. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina prema kartografskim prikazima, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: • veličina i oblik građevnih čestica • veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici • namjena građevina • smještaj građevina na građevnoj čestici • oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 14. Građevne čestice (nove i preparcelirane) formiraju se prema kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. U tom je kartografskom prikazu: • svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od np1 do np 27 s time da se čestice np21, np22 i np 23 ukidaju a ostale čestice ne mijenjaju svoj broj • svakoj pojedinoj preparceliranoj građevnoj čestici - svakoj građevnoj čestici koja je promijenila oblik i veličinu, dodijeljena numerička oznaka od pp1 do pp8, • svakoj pojedinoj postojećoj građevnoj čestici koja zadržava oblik i veličinu dodijeljena numerička oznaka od p1 do p5 U tabelarnom prikazu (članak 12.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficijenti: • izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), • okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na parceli i ukupna brutto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima

Članak 15.

Članak 15. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) I koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) definirani su u čl.12. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: • za mješovitu namjenu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/ kig <= 0,40 • za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /M2/ kig<=0,40 • za javnu i društvenu namjenu /oznaka D1/ kig <= 0,40 • za gospodarsku namjenu-poslovnu, pretežito uslužnu/trgovačku /oznaka K1/K2/ kig <= 0,40 odnosno 0,50 za česticu oznake namjene K površine veće od 1 ha (np 24)

Članak 17.

Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne brutto izgrađene površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukupna brutto izgrađena površina građevine je zbroj zatvorenih dijelova svih etaža građevine. Stranica 210 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) ovisi o maksimalno dozvoljenoj etažnosti građevne koja je za svaku građevinu određena u kartografskom prikazu br. 5 »Uvjeti gradnje«.
Članak 18. Dvije susjedne građevne čestice određene ovim detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana čestica, tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju.

Članak 19.

Članak 19. Namjena građevne čestice formirane prema članku 18. određuje se objedinjavanjem namjena obje građevne čestice predviđene Detaljnom namjenom površina. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 20. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi, ovise o namjeni i veličini građevne čestice i date su u tabelarnom prikazu uz članaka12., a definirane su koeficijentima izgrađenosti i iskoristivosti te dozvoljenom visinom građevine. Veličina pomoćne građevine na parcelama planiranim za izgradnju stambenih građevina oznake M1 može iznositi maksimalno 50 m2 brutto površine.

Članak 21.

Članak 21. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: • ukupnu /brutto/ površinu građevina • maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/ • maksimalno dozvoljeni broj etaža građevina /E/
Članak 22. Ukupna brutto površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Ukupna brutto površina određena je tabelarno za svaku pojedinačnu građevnu česticu u čl.12. Na parcelama s oznakom M1 odnos stambenog dijela građevine prema poslovnom je više od 50%. Na parcelama s oznakom M2 odnos stambenog dijela građevine prema poslovnom je manje od 50%.

Članak 23.

Članak 23. Maksimalno dozvoljena visina novih i rekonstruiranih građevina (dogradnje, nadogradnje), izražena u metrima /oznaka V/, definirana je u tabelarnom dijelu, tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do njenog vijenca, računajući od najniže kote uređenog okolnog terena.
Članak 24. Za izgradnju na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina najveće /etažne/ visine: podrum Po, prizemlje Pr, 2 kata K i potkrovlje Pk/ili nepotpuna etaža NE ili najveće visine vijenca do 11,00 m. Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za nove građevine i postojeće građevine kojima je omogućena rekonstrukcija (nadogradnja), utvrđen je u grafičkom prikazu broj 5. U skladu s odredbama ID GUP-a na česticama oznake pp2 odnosno np 24 omogućava se izuzetno na dijelu tlocrtne površine podići broj etaža do ukupno 8(Po+P+6K ) u slučaju gradnje hotela ujedno i prostornog akcenta na ove dvije lokacije.

Članak 25.

Članak 25. Visina vijenca poslovne građevine, koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom, može iznositi maksimalno 4,00 m. Visina vijenca pomoćne građevine može iznositi maksimalno 3,0 m.
Članak 26. U smislu ovog Detaljnog plana punom etažom se smatra podrum ili suteren (Po), prizemlje (P), kat K i potkrovlje( Pk). Umjesto potkrovlja odnosno kao najviša etaža može se izvesti nepotpuna etaža (NPE) čija brutto površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije osnovne etaže a oblikovati se može kao: - uvučena etaža od uličnog pročelja za min 1,20 m s ravnim krovom ili kosim krovom blagog nagiba ili kosim krovom blagog nagiba s dodatnom stropnom konstrukcijom pod uvjetom da se prostor ispod takvog krova ne koristi i nije dostupan pa se i ne smatra etažom - druga etaža potkrovlja izvedena kao galerijski prostor korisnički nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja ispod kosog krova strmog nagiba ukupne visine mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha krova dodatne etaže najviše 3,5 m Podrumom (Po) se smatra najniža etaža koja je potpuno ukopana a nalazi se ispod prizemlja Prizemljem (P) se smatra dio građevine čiji je pod neposredno na površini ili najviše 1,5 m iznad konačno uređenog terena na najnižoj točki uz pročelje građevine, a iznad podruma ili suterena. Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 211 s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,20 m.

Članak 26.

Izuzetno, ako ostali uvjeti gradnje to omogućuju, može se umjesto podruma predvidjeti suteren (Su) tj poluukopana etaža kod koje jedno pročelje može biti izvan terena, a max do 50% volumena je ukopano u teren. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 29. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br.2 »Detaljna namjena površina« i po namjeni se razlikuju: mješovita namjena /oznaka »M1« ili M2«/, javna-upravna namjena /oznaka »D1«/, gospodarskoposlovna namjena K - pretežito uslužna /oznaka »K1«/, gospodarsko-poslovna namjena - pretežito trgovačka /oznaka »K2«/, infrastrukturna namjena /oznaka »IS«/. U zoni mješovite namjene /M1 i M2/ na jednoj građevnoj parceli moguće je u skladu s njenim prostornim mogućnostima graditi građevine osnovne namjene (stambena, višestambena, stambeno-poslovna, poslovna građevina) kao jednu ili više građevina i pomoćne građevine (građevine ostale namjene). 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 30.

Članak 30. Smještaj građevina na građevnoj čestici utvrđen je obvezujućim građevnim pravcem, minimalnim udaljenostima do granica parcele, minimalnim međusobnim udaljenostima između građevina i zonom unutar koje je moguć razvoj građevina (gradivi dio čestice). Svi navedeni čimbenici utvrđeni su kartografskim prikazom br 5 - »Uvjeti gradnje«. Na novoformiranim i preparceliranim građevnim parcelama tlocrt građevine može se razviti unutar utvrđenog gradivog dijela čestice na način da maksimalna tlocrtna površina građevine ne može biti veća od vrijednosti iskazane u tablici za svaku pojedinu građevnu česticu (članak 12.) te uz poštivanje zadanog građevnog pravca. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 31.

Članak 31. Osim površine unutar koje se mogu graditi građevine (gradivi dio čestice) određen je i obvezni građevni pravac i njegova udaljenost od regulacione linije. Građevni pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar sklopa građevina na toj liniji. Na građevnom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim ako su u sastavu građevine osnovne namjene tj. s istom čine arhitektonsko-oblikovnu cjelinu. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 32.

Članak 32. Smještaj pomoćnih građevina na građevnim česticama određuje se prema slijedećim uvjetima: • pomoćne građevine, koje se izgrađuju na slobodno stojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,o m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore • pomoćne građevine se mogu jednom svojom stranom približiti susjednoj međi na udaljenost manju od 3,0 m, uz uvjet da se na toj strani građevine ne izvode otvori veći od 60 x 60 cm (takvi otvori moraju biti ostakljeni neprozirnim staklom i mogu se otvarati samo otklopno) • ukoliko se pomoćna građevina gradi na samoj međi, tada se na toj strani ne mogu izvoditi nikakvi otvori, a nagib krovnih ploha mora omogućiti prislanjanje susjedne građevine tj. izgradnju dvojne pomoćne građevine (izgradnja na poluotvoreni način) • međusobna udaljenost pomoćnih građevina, građenih na slobodnostojeći način, ne može biti manja od 4,00 m • pomoćne građevine u zoni individualne stambene izgradnje moraju biti smještene unutar za to određenog prostora (gradivi dio čestice - ostale namjene) • u zoni mješovite namjene, unutar gradivog dijela čestice mogu se pored građevine osnovne nemjene graditi i pomoćne građevine, u skladu s dopuštenim kig-om

Članak 33.

Članak 33. Građevine, koje se grade na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, koja nije javna površina na tu stranu ne smije imati otvore. Otvorima se ne smatraju otklopni prozori ostakljeni neprovidnim staklom maksimalne veličine do 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacioni otvori promjera do 15 cm kroz koje se odvija ventilacija prirodnim putem. Građevine za koje je ovim Planom propisano da se grade na samoj međi (dvojne građevine) na strani odnosno dijelu pročelja na koje je planirano prislanjanje susjedne građevine, ne smiju imati nikakve otvore.

Članak 34.

Članak 34. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom uz uvjet: Stranica 212 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3 • da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporan zid • da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori • da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj čestici.
Članak 35. Ako se na parcelama mješovite namjene (M1) u skladu s člankom 29. gradi više samostojećih građevina tada se stambena, stambeno-poslovna i poslovna građevina smatraju građevinama osnovne namjene i iste se moraju smjestiti unutar gradivog dijela čestice, a pomoćna građevina može biti smještena unutar ili izvan tog dijela čestice. Pod građevinama ostale namjene smatraju se pomoćne građevine, a njihov smještaj na parceli određuje se prema odredbama članka 32. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 36.

Članak 36. Pri oblikovanja građevina (osnovnih i ostalih) u obuhvatu ovog Detaljnog plana treba se pridržavati sljedećih odredbi: - oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama - oblikovanje građevina treba biti na primjerenoj razini recentne arhitekture, - neopravdano i nekritičko podražavanje povijesnih stilova u suvremenoj gradnji nije dozvoljeno - moguće je djelomično ili u cjelosti izvesti ostakljena pročelja - građevinska stolarija može biti od drveta, aluminija ili plastike koloristički usklađena s bojom i obradom pročelja. Građevine planirane za trgovačku namjenu (K2) trebaju biti oblikovane na razini primjerenoj ambijentalnim vrijednostima prostora u kojemu se grade. To znači da na lokacijama planiranim za trgovačku namjenu nije prihvatljiva arhitektura karakteristična za industrijske objekte ili skladišta. Građevinski kompleks /građevina oznake K/ na čestici np 24 zbog svojeg izuzetno važnog položaja za vizuru grada treba biti oblikovana arhitektonski atraktivno, suvremeno i kvalitetno uz primjenu kvalitetnih I trajnih materijala koji iziskuju minimalno održavanje. Idejno rješenje (ili više idejnih rješenja) zgrade, prije izdavanja lokacijske dozvole, s obaveznom 3D vizualizacijom treba prezentirati stručnim službama grada zaduženim za prostorno planiranje na očitovanje. Građevina u većinskom volumenu mora imati ravni krov, a preporučuje se dio krovne plohe uz višestambene zgrade u neposrednom susjedstvu planirati kao »zeleni krov«.

Članak 36.

Strojarsko-tehnološki dio i rashladna tehnika na krovu građevine mora se primjereno maskirati i osigurati adekvatna zaštita od buke.
Članak 36a. Na svim planiranim česticama koje su orijentirane na glavne pristupne ulice i prometnice (Svetojelenska ulica te sjeverna obilaznica) pozicija građevina mora biti takva da ne omogućuje orijentaciju nikakvih servisnih prostora (servisna dvorišta, spremišta, skladišta i slično) na te prometnice. Navedeno se naročito odnosi na gradnju na čestici np 24.

Članak 37.

Članak 37. Krov osnovnih građevina u mješovitoj zoni /M1/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 45o, ali ne manji od 30o, a pokrov mora biti crijep. Upotreba trapeznog lima,valovitih ploča, kanadske šindre i sličnih materijala se ne dozvoljava. Krov građevina mješovite namjene /M2/, gospodarske namjene-poslovne K, K1 i K2/ i javne namjene /D1/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov.
Članak 39. Dograđeni ili nadograđeni dijelovi rekonstruirane građevine moraju s postojećim dijelom građevine biti oblikovno ujednačeni i usklađeni, odnosno ako se u arhitektonskoj interpretaciji želi naglasiti razlika između »starog« i »novog« isto se mora riješiti na primjeren, konceptualno jasan i arhitektonski korektan način. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 40.

Članak 40. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom i uklanjanje postojećih građevina unutar granica građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 5. Uvjeti gradnje. Novoformirane građevne čestice moraju se urediti na način da minimalno 20% površine čestice bude ozelenjeno.
Članak 41. Graditi se može na građevnim česticama formiranim prema uvjetima iz ovog plana koje imaju osiguran neposredan pristup na javno prometnu površinu. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 213

Članak 42.

Članak 42. Na regulacionoj liniji građevnih čestica mješovite namjene /M1/ i građevnih čestica mješovite namjene /M2/ mogu se graditi ograde. Ulične ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,50 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,60 m iznad kote uređenog terena. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno izveden od drveta, metalnih profila, žice ili kao zeleni nasad - živica. Zabranjeno je postavljanje oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti sigurnost ljudi. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema parceli / na česticu /, tako da ne ugrožavaju sigurnost prometa na javnoj površini. Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 43.

Članak 43. Uvjeti gradnje/rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu Plan prometa br. 3A. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine. Mjesto priključenja novih i postojećih čestica (glavni i sekundarni ili alternativni prilaz) na javne prometne površine označeno je u planu kao načelno i približno, a kod projektiranja konkretnih građevina odredit će se točna lokacija prilaza. Kod toga se trebaju poštivati principi sigurnosti i vidljivosti u prometu. Kod čestica koje će se formirati eventualnim spajanjem dviju susjednih čestica lokacija kolnog prilaza može se odrediti i na drugom mjestu odnosno uz sadašnju planiranu zajedničku među. 3.1.1. Parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 44.

Članak 44. Na svakoj građevnoj čestici na razini terena potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe koji ovisi o namjeni građevine prema sljedećim normativima: • višestambene građevine: 1 parkirališno mjesto /1 stan • trgovina, banka, usluge, ugostiteljstvo: 40 pm / 1000m2 korisnog prostora • uredski prostori: 20 pm / 1000 m2 korisnog prostora • trgovački sadržaji na česticama oznake K na netto korisnu površinu iznad 2000 m2 minimalno 20 pm, a na površinu iznad 5000 m2 minimalno 5 pm Iznimno od st. 1. ovog članka, parkirališta se, ovisno o odnosu površine čestice i građevine, grade kao podzemna (podzemne garaže). U tom slučaju dozvoljeno je graditi veći broj podzemnih etaža u odnosu na maksimalno dozvoljene vrijednosti u pogledu podrumskih etaža građevine. Ulični koridori sa komunalnim instalacijama u realizaciji izgradnje mogu se izvoditi fazno prema grafičkom prikazu na listu 3.A. 3.1.2. Pješačke površine

Članak 45.

Članak 45. Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti obostrano i uzdignuto od kolnih površina, a širina im se određuje s min. 1,50 m do max 2,00 m. Ovim Detaljnim planom planirana je i pješačko biciklistička staza izvan uličnih koridora, unutar zelenih povšina (Planinarski put). Širina ove pješačko biciklističke staze formirane izvan uličnih koridora iznosi 3,00 m.
Članak 45a. KOLNI PRILAZ ZA ČESTICU np 24 Do izgradnje novih cestovnih koridora (Ulica 3) s mogućim odvojkom između čestica np 21 i np 22 kolni prilaz za česticu np 24 planira se (uz pozitivnu suglasnost Hrvatskih cesta i ŽUC-a) na dva mjesta -sa sjeverne obilaznice i sa Svetojelenske ceste. S obzirom na blizinu rotorskog raskrižja i intenzitet prometa kolni ulaz i izlaz na sjevernu obilaznicu može se planirati isključivo za desne skretače. Širina ovih kolnih ulaza je 6 m sa obostranim proširenjem za pješake odnosno širine koridora 10 m. Za projektiranje kolnih prilaza obavezno se trebaju ishoditi posebni tehnički uvjeti za projektiranje uz poštivanje važećih pravilnika.