Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sveti Martin na Muri – III dio“

23. Na temelju odredbe članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 32. Statuta Općine Sveti Martin na Muri („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj br. 07/2013. – pročišćeni tekst) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sveti Martin na Muri – III dio“ („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/14), Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na svojoj 19. sjednici održanoj dana 18. 06. 2015. godine, donosi ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sveti Martin na Muri – III dio“ I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sveti Martin na Muri – III dio“ u Svetom Martinu na Muri /u nastavku UPU/.
Članak 2.
(1) U obuhvatu UPU-a nalazi se 16 katastarskih čestica (kat. čest. 1045, 1046, 1047, 1048, 1049, 1050, 1051, 1052, 1053, 1054, 1055, 1056, 1057, 1058/1, 1058/2,) i poljski put (kat. čest. 2703).
(2) Granice obuhvata UPU-a prikazane su na kartografskim prikazima (1.- 4.). Površina obuhvata iznosi: 9,1515 ha.
Članak 3.
(1) Elaborat Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sveti Martin na Muri – III dio“ u Svetom Martinu na Muri izradila je tvrtka „Arhitekt-atelje“ d.o.o. iz Čakovca.
(2) Elaborat UPU-a sadrži opće priloge, tekstualni i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju UPU-a s odredbama za provedbu prostornog plana.
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mj. 1:1000: 1a. GEODETSKI SITUACIJSKI NACRT – 1:1.000 PODLOGA ZA IZRADU PLANA 1b. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:1.000 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1.000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLAN PROMETA 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1.000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1.000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLINOOPSKRBA 2d. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1.000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I 1:1000 ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1.000
(6) Tekstualni i grafički dio UPU-a izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak 163/04).

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Urbanistički plan uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III dio“ (u daljnjem tekstu UPU) utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina i smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih i sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i rušenje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje. 23. lipnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1201

Članak 5.

Članak 5.
(1) Planom su definirane namjene površina čiji prikaz je sadržan u tekstualnom dijelu Plana u točci 3.2. Osnovna namjena prostora i u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz 1b. Korištenje i namjena površina).
(2) Razgraničavanje prostora javnih i drugih namjena provedeno je graničnom linijom pojedine površine, bojom površine te planskim znakom na kartografskom prikazu 1b.Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 sukladno uvjetima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
(3) Unutar pojedine namjenske kategorije ovisno o razgraničenju utvrđenom u okviru oblika korištenja prostora na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000) provodi se nova gradnja zatim rekonstrukcija, zamjena ili održavanje postojećih građevina.
(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama iz stavka (2.) ovog članka osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Unutar granica obuhvata Plana korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim mogućnostima prostora, a osnovne namjene su međusobno razgraničene na: a/ gospodarsku namjenu – proizvodnu /oznaka I/, pretežito industrijska, pretežito zanatska; b/ gospodarsku namjenu – poslovnu /oznaka K/, pretežito uslužna, pretežito trgovačka, c/ zaštitne zelene površine /oznaka Z/; d/ površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina komunalne infrastrukture - trafostanice / oznaka IS/; e/ ulične koridore /oznaka UK/, površine namijenjene kolnom i pješačko-biciklističkom prometu.
(2) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina. 1.1. GOSPODARSKA NAMJENA - proizvodna, /oznaka I/ INDUSTRIJSKA I ZANATSKA 1.1.1. Proizvodna, pretežito industrijska namjena

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska namjena, proizvodna - pretežito industrijska omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju Sv. Martin na Muri.
(2) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; - preradu drva; - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; - proizvodnju tekstila, hrane i pića; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - proizvodnju električnih i elektroničnih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; - privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina; - skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.

Članak 7.

(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici je kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno–istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.1.2. Proizvodna, pretežito zanatska namjena

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska omogućava gradnju poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale Stranica 1202 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. lipnja 2015. djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici, kao pomoćne, moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti:

Članak 8.

- porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno–istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.2. GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna, /oznaka K/ USLUŽNA I TRGOVAČKA 1.2.1. Poslovna - pretežito uslužna namjena

Članak 9.

Članak 9.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.

Članak 9.

1.2.2. Poslovna - pretežito trgovačka namjene
Članak 10.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene je građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline; - uređivati prostori stambene namjene. 23. lipnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1203 1.3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA /IST/ trafostanica

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IST/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice. 1.4 ZELENE POVRŠINE /Z/
Članak 12.
(1) Javne zelene površine planirane su na površinama namijenjenima prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, paviljoni, fontane, koševi za smeće i sl.
(2) Planom su određeni prostori zelenih površina:: - javne zelene površine - zaštitno zelenilo - zelene površine – uz ulične koridore. 1.5 PROMETNE POVRŠINE / UK /

Članak 13.

Članak 13.
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju.
(2) Površine uličnih koridora /oznaka UK/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(3) Prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje komunalne infrastrukturne mreže. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Članak 14.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te br. 4 – UVJETI GRADNJE, ovim UPU-m utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 15.

Članak 15.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np6, a preparceliranoj građevnoj čestici pp1.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 – UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4. – NAČIN I UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - mjesto priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(4) U tabelarnom prikazu (članak 12.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis); - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim UPU. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
(2) Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevinske dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije.
Članak 17.
(1) Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica gospodarske namjene /oznake I i K/, koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, određene ovim UPU, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 18.

Članak 18.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata UPU-a ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta građevine).
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu; - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka. Stranica 1204 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. lipnja 2015.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 – KORIŠTENJE I NAMJENA Namjena kig za gospodarsku - proizvodnu / do1,00ha<04 oznaka I/ iznad 1,00ha>0,5 za gospodarsku - poslovnu / do1,00ha<04 oznaka K/ iznad 1,00ha>0,5 za površine infrastrukturnih 0,4 objekata /oznaka IS/

Članak 19.

Članak 19.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina / Vmax/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,0 m, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju.
(2) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od m.
(3) Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0m.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje je s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: najviša visina osnovne Najviša etažnost osnovne kis građevine Vmax (m) građevine Emax 1,2 8,0 iznimno i više Po+P+1 1,5 1,2 8,0 iznimno i više Po+P+1 1,5 0,4 4,0 P
(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 21.

(8) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 22.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 1. – KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Građevine gospodarske namjene – proizvodne /oznaka I/: industrijska, zanatska; Građevine gospodarske namjene – poslovne /oznaka K/: uslužna, trgovačka, Građevine komunalne infrastrukture - trafostanica /oznaka IS/.
(2) Gospodarske djelatnosti /oznake I i K/ koje se mogu smjestiti unutar predviđene zone u obuhvatu UPU-a, a u skladu s PPUO te Izmjenama i dopunama PPUO, mogu biti: - tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš; - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.
(3) Namjena građevina s dvojnom oznakom I i K, kod građevnih čestica np1 – np5 može biti kombinirana, s time da je poslovna namjena locirana u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. Namjena građevina s oznakom I je proizvodna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina, pretežito radnog ili proizvodnog karaktera, u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje. Namjena građevina s oznakom K je poslovna, pretežito uslužna i/ili trgovačka.

Članak 22.

(4) Pomoćne građevine – izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno– istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. 23. lipnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1205 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 23.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu UPU-a, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 2.4.1 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 24.

Članak 24.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog UPU, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, iznimno garaže gdje je to grafičkim dijelom UPU-a predviđeno. 2.4.2 Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 25.

Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj zoni određuje se prema sljedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od susjednih međa min. 6,0 m; osim na građevnim česticama np1 i PP1, kod kojih je ta udaljenost 4,0 m od jugozapadne međe. - međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 27.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 30.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom UPU, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Ovaj UPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, Stranica 1206 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. lipnja 2015. telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 32.
(1) Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Kolni prilaz

Članak 33.

Članak 33.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti približno na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.
(3) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta na građevnim česticama

Članak 34.

Članak 34.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: namjena građevine koeficijent broj parkirališnih (broj ili garažnih parkirališta) mjesta na INDUSTRIJA I 0,5 1 zaposlenika SKLADIŠTA, UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI prostora TRGOVINA, 4,00 100 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 35.

Članak 35.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene – proizvodne /oznaka I/ i poslovne /oznaka K/, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine.
(3) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda
Članak 36.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 m iznad kote konačno zaravnatog terena. Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.