GLASNIK

Arhiva › 2015. › SGGČ 1

SGGČGrad Čakovec · 13. veljače 2015. · KLASA 021-05/14-01/30 · URBROJ 2109/2-02-15-08

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 126

Članak 85.

Članak 85. Ovim prostornim planom je predviđeno opremanje područja Grada Čakovca slijedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: - prometne površine (ceste, željeznička pruga), - mreža telekomunikacija, - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodoopskrba i - odvodnja. Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene ovim prostornim planom, utvrđuje se idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Prometni sustav

Članak 86.

Članak 86. Područjem Grada Čakovca prolazi mreža (razvrstanih) javnih cesta odnosno željezničkih pruga čiji su koridori definirani kartografskim prikazom, br. 1. Ovim Planom osiguravaju se slijedeće najmanje širine koridora planiranih prometnica i to za: - za državne ceste preporučeno 150,0, a minimalno 100,0 m, Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 127 - za ostale kategorizirane ceste minimalno 20,0m, - za planirane nekategorizirane ceste minimalno 16,0 m. Minimalna širina novoformirane čestice pojedine ceste, odnosno poljskog puta, izvan naselja i u područjima za razvoj naselja, ovisno o značaju iznosi: - za (ostale) ceste državnog značaja 20,0 m, - za ostale kategorizirane ceste minimalno 16,0m, - za planirane nekategorizirane ceste minimalno 10,0 m, - za poljske putove 5,0 m, uz osiguranje slobodnog (neograđenog) prostora minimalno 5,0 m od osi puta, odnosno ukupno 10,0 m, ukoliko se s jedne strane puta nalazi barijera koja sprečava prolaz (pokos, kanal i slično). Izuzetno od stavka 2. ovog članka, širina čestice cesta i kolnih prilaza predviđenih sa jednom kolnom trakom, u naseljima, sukladno članku 88. odredbi za provođenje, može biti minimalno 7,0 m.
Članak 86 a. Unutar granica građevinskih područja gospodarskih i poslovnih zona (unutar ili izvan naselja), uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost i na način da im minimalna udaljenost bude:

Članak 86.

- od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. Osim navedenog u prethodnom stavku, unutar granica građevinskih područja naselja, na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. Unutar parkova se ne mogu se postavljati reklamni panoi.

Članak 87.

Članak 87. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Članak 88. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup. Ulice u naselju s određenom kategorizacijom ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom. Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 89.

Članak 89. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 90.

Članak 90. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 91. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini, prema slijedećim normativima: Stranica 128 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Namjena građevine 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 2. UREDSKI PROSTORI, 3. TRGOVINA, BANKA, POŠTA, USLUGE UGOSTITELJSTVO 4. VIŠENAMJENSKE DVORANE I SAKRALNE GRAđEVINE 5. ŠPORTSKE GRAđEVINE 6. STAMBENE GRAđEVINE 7. SMJEŠTAJNE TURISTIČKE GRAđEVINE Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - na područjima gospodarskih zona unutar i izvan građevinskih područja naselja, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se s 5, - za parkirališne površine koje se uređuju na drugoj zasebnoj čestici, ukoliko se ne radi o javnim parkirališnim ili garažnim prostorima, potrebno je osigurati zemljište namijenjeno parkiranju od prenamjene, upisom prava služnosti na površinu zemljišta određenu za parkiranje za potrebe građevine (vlasnika) kojoj parkirališta služe.

Članak 92.

Članak 92. Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 93. U koridoru prometnica preporuča se izvedba pješačkih staza ili pješačko - biciklističkih staza, pri čemu se minimalna širina pješačke staze određuje s 1,20 m, a pješačko - biciklističke s 1,60 m. Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Članak 94.

Članak 94. Pri izdavanju lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) -- Čakovec - Kotoriba - državna rabroj parkirališnih ili garažnih mjesta na: 0,45 / 1 zaposlenika 20 / 1000 m2 korisnog prostora 40 / 1000 m2 korisnog prostora 0,15 / 1 posjetitelja 0,20 / 1 gledatelja 1 / 1 stan sukladno posebnom propisu, ovisno o kategorizaciji nica (Murakerestur) i željezničke pruge značajne za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec treba obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat). Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odredit će javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi. Za postojeću željezničku prugu od značaja za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - državna granica (Lendava), planira se prenamjena ili ukidanje, ali tog do vremena potrebno je sanirati signalni sustav, kako bi se izbjegli prometni zastoji pred pružnim prijelazom u razini terena u Mihovljanu. Sustav komunalne infrastrukture

Članak 95.

Članak 95. Ovim prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže (fiksne i pokretne), za više raznovrsnih operatera, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije preporuča se predvidjeti zasebnu građevnu česticu, ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnu česticu, odnosno izvan građevinskih područja naselja. Postavljanje visokih antenskih stupova uvjetuje se u postupku lokacijske dozvole ishođenjem mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjegle konfliktne situacije u krajoliku (vizualno eksponirane točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajolika). Telekomunikacijske bazne postaje, kao i druge vrste antenskih prijemnika, odnosno predajnika (radijske Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 129 antene i slično.) mogu se postavljati unutar naselja, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, osim crkava i kapela, građene s najmanje 3 pune nadzemne etaže (Emin = P+2), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.

Članak 96.

Članak 96. Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mogućnostima razvoja mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim u naseljenim mjestima gdje će se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja. Pojedinačne građevine poželjno je koncipirati na način da se građevini omogući cjelovita ili djelomična energetska neovisnost, kod čega je moguće predvidjeti predaju električne energije u sustav javne elektroopskrbe, a što je distributer dužan tehnički omogućiti

Članak 97.

Članak 97. Transformatorske i telekomunikacijske stanice fiksne telefonije, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - da se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m, pri čemu je pretpostavljena visina kabineta 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 98.

Članak 98. Sustav prijenosa i opskrbe zemnim plinom na području Grada je u većoj mjeri uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostorima planiranim za širenje naselja i na izdvojenim područjima za gospodarske djelatnosti i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten, - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina - koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano, - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće, na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu. U briježnim dijelovima Grada, se umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža Udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema slijedećoj tabeli: minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i 0,20 0,30 instalacijskih kanala plinovod do toplovoda 1,00 1,00 plinovod do ruba vodotoka ili 5,00 vanjske nožice nasipa Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli:

Članak 98.

minimalni razmak od vrsta gradnje plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova i nadzemnih niskonaponskih 3,00 vodova od stambenih građevina, trafostanica i visokih stabala 4,00 od nožice nasipa ili od ruba vodotoka ili reguliranih kanala 5,00 od bolnica, škola, dvorana i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i grtađevina 6,00 građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnih visokonaponskih kabela 10,00 od željezničkih pruga 12,00 Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. Stranica 130 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje, i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu.

Članak 98a.

Članak 98a. Zaštićeni pojas magistralnih plinovoda predstavlja koridor širine 30 metara lijevo i desno od osi plinovoda, u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.
Članak 99. Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima. Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže treba biti takva da zadovoljava standarde za transport vode za piće za ljudsku upotrebu i da osigurava dostatan tlak za hidrantsku mrežu. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Ukoliko raspoložive količine voda i tlakovi u izvedenoj vodovodnoj mreži nisu dostatni da zadovolje posebne propise zaštite od požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara pojedinih građevina može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, uz eventualnu mogućnost korištenja oborinskih i pročišćenih tehnoloških voda za navedene potrebe (u slučaju da iste po svojoj kvaliteti omogućavaju korištenje u navedene svrhe), odnosno uz eventualno potrebnu izgradnju uređaja za povećanje tlaka u hidrantskoj mreži.

Članak 99.

Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.
Članak 100. Izvedeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca, koncipiran kao mješoviti sustav odvodnje s mehaničko-biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u regulirani potok Trnava, potrebno je održavati i poboljšavati rekonstrukcijom izvedenih elemenata sustava, što se posebno odnosi na najstarije kolektore (kolektor I i II), ali i druge dijelove sustava kod kojih se radi preopterećenosti pojavljuju negativni efekti (povrat otpadne vode, dreniranje vode u tlo i drugo). Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za dio naselja Dravskog bazena, predviđen je kao razdjelni sustav s uređajem za pročišćavanje lociranim južno od Novog Sela na Dravi i s ispustom u drenažni kanal HE Čakovec, kao recipijentom. Na svim područjima Grada, gdje još nije izveden sustav javne odvodnje otpadnih voda, potrebno je težiti izvedbi razdjelnog sustava, odnosno sustava kojim će se oborinske vode izdvajati od sanitarnih otpadnih voda. Sve sustave odvodnje na području grada treba projektirati i održavati na način da osiguraju kvalitetu vode koja se ispušta u vodotoke na razini propisanoj posebnim propisom.

Članak 101.

Članak 101. Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici. Otpadne vode (oborinske, sanitarno - fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Kod izvedenog razdjelnog sustava odvodnje nije dozvoljeno sanitarno - fekalne i tehnološke vode ispuštati u kanale sustava oborinske odvodnje. U mješoviti sustav odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina, se mogu ispuštati, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 20 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima (benzinske postaje, servisne radionice, prostori obrade metala i slično) dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. Kod razdjelnog sustava odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima, dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.

PDF stranica 131

Članak 101.

Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 131 Ukoliko u pojedinim izgrađenim dijelovima građevinskih područja (izvan ili unutar naselja) nema izvedene mreže javne odvodnje, sanitarno - fekalne otpadne vode treba sakupljati u vodonepropusnim septičkim i sabirnim jamama zatvorenog tipa, koje treba redovito održavati (prazniti) prema posebnom propisu. Nakon izvedbe sustava javne odvodnje, čime se građevinama izgrađenim prema stavku 7. ovog članka, omogućava priključenje na javni sustav, građevine je na sustav obavezno priključiti, a septičke i sabirne jame je potrebno razgraditi i sanirati teren. Izuzetno od stavka 7. ovog članka, uz posebne uvjete Hrvatskih voda d.o.o., za gospodarske djelatnosti na područjima na kojima zbrinjavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda nije moguće izvesti priključenjem na javni sustav, količine vode nisu primjerene za gradnju septičkih i sabirnih jama predviđene za pražnjenje, dozvoljava se izgradnja vlastitog sustava za pročišćavanje otpadnih voda (biorotori i slično) uz uvjet da voda koja se nakon tretmana ispušta u sustav oborinske odvodnje ili vodotoke ima kvalitetu II. kategorije prema pravilniku iz stavka 3. ovog članka.

Članak 102.

Članak 102. Za obranu od poplava područja Grada Čakovca izvedeni su retencije Globetka i Pribislavec, regulirani potok Trnava i Lateralni kanal, te je navedene građevine potrebno održavati, odnosno rekonstruirati u navedenoj funkciji. Na plavnom području retencija moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (prometnica, cjevovoda i slično) pod uvjetom da se omogući nesmetano plavljenje cijelog utvrđenog plavnog područja. Kod izvedbe ceste, prema stavku 2. ovog članka, potrebno je predvidjeti nadvišenje iznad maksimalne razine vode u retenciji, kao i normalni prolaz velikog vodnog vala kroz trup ceste i retencioni prostor. Za privremeno retenciranje oborinskih dotoka u sjevernom dijelu naselja Novo Selo Rok, neposredno uz poljski put prema naselju Gornji Kraljevec, predviđa se izvedba plitke lagune. Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II kategorije. Kanal »Jalšovnica« istočno od Krištanovca predviđena za oborinsku odvodnju područja u smjeru Gornjeg Kraljevca, predviđen je kao otvoreni kanal, osim što se u dijelu neposredno uz Športsko - rekreacijski centar »Krištanovec«, kanal može izvesti kao zatvoreni.
Članak 102 a. Sustav navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, koji se izvodi prema Studiji navodnjavanja Međimurske županije, potrebno je u prostoru locirati racionalno u odnosu gospodarsku pogodnost poljoprivrednog tla za takvu vrstu implicirane kvalitete, veličinu površina koje se planiraju navodnjavati i blizinu sadržaja koji bi negativnim utjecajem na poljoprivredni proizvod anulirao poboljšanje u kvaliteti postignuto navodnjavanjem.

Članak 102.

Obnovljivi izvori energije
Članak 102 b.
(1) Osim postojećih i planiranih konvencionalnih energetskih sustava, ovim Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije iz obnovljivih izvora, ukoliko su takve mogućnosti dostupne.
(2) Dopunskim izvorima energije smatraju se uređaji i postrojenja koja za proizvodnju električne energije i/ili tople vode koriste obnovljive izvore sunca, vode, vjetra, toplinu iz industrije, okoline, energiju iz otpada, biomase i sl., odnosno svaki oblik energije kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva.
(3) Energetske građevine odnosno postrojenja i uređaji namijenjeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe ili za tržište mogu se graditi sukladno posebnim propisima unutar građevinskih područja i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.
Članak 102 c.
(1) Građevine, postrojenja i uređaje iz prethodnog stavka ovog članka moguće je smjestiti unutar ili izvan građevinskog područja.
Članak 102 d. 1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora unutar građevinskih područja moguće je smjestiti: a) u zonama gospodarske namjene, kao osnovne ili prateće građevine, odnosno u zonama infrastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama isključivo kao prateće građevine, ako se grade na za to odgovarajućim slobodnim površinama, tako da najmanje 20 % površine građevne čestice ostane ozelenjeno te prema ostalim uvjetima za gradnju i uređenje građevnih čestica u predmetnim zonama;

Članak 102.

b) u drugim funkcionalnim zonama: - ako se ugrađuju u/na postojeće građevine ili su integralni dio građevina koje se planiraju graditi pod uvjetom da se time ne mijenja utvrđena osnovna namjena građevine i njezin utjecaj na okoliš, - kao prateće građevine prema općim uvjetima za izgradnju pratećih građevina odnosno uređenje građevnih čestica u građevinskom području i u skladu s posebnim propisima; Stranica 132 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 c) sunčane prijemnike (sunčani kolektori, fotonaponske ćelije i sl.) moguće je smjestiti u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja tako da njihova površina ne bude veća od površine krovnih ploha građevine na koju se postavljaju te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na arhitektonsko oblikovna svojstva građevine.
(2) Unutar prostora s posebnim ambijentalnim, kulturnim ili povijesnim vrijednostima, postava sunčanih prijemnika na krovove građevine dozvoljena je samo u posebnim slučajevima kada se za to pribavi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.
(3) Izgradnja postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u javnim parkovima i na javnim zelenim površinama nije dozvoljena.
(4) Unutar građevinskih područja, postrojenja i pogoni za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase mogu se locirati samo u zonama navedenim u stavku 1, alineji a).
(5) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja postrojenja koja za proizvodnju energije koriste snagu vjetra (vjetroturbine), a potencijalne lokacije vjetroelektrana mogu se odrediti nakon izvršenih istražnih radova na prostorima za istraživanje određenim Prostornim planom Međimurske županije.

Članak 102.

Članak 102 e.
(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora izvan građevinskih područja moguće je smjestiti: - na česticama minimalne veličine 0,1 ha koje udovoljavaju uvjetima da budu građevne čestice (opremljene infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s kojih je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije, a ako se nalaze unutar zaštićenih dijelova prirode, područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa (nacionalna ekološka mreža) ili u zoni osobito vrijednog krajolika, potrebno je dokazati njihovu prihvatljivost za prirodu i okoliš, - vjetroelektrane i sunčane elektrane (osim panela na krovovima građevina) ne smiju se planirati u zaštićenim dijelovima prirode, - pogoni i postrojenja za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase smještaju se u pravilu što bliže mjestu nastanka biomase odnosno bioplina (npr. poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja), a od najbliže stambene građevine moraju biti udaljeni najmanje 50 m, - postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene ili neugodne mirise potrebno je od građevinskih područja naselja udaljiti najmanje za iste udaljenosti kao za gospodarske građevine za uzgoj životinja navedene u čl. 58., pri čemu se uzimaju udaljenosti propisane za srednji kapacitet staje odnosno peradarnika, - lokacije vjetroturbina mogu se odrediti / odobriti na temelju provedene procjene utjecaja na okoliš, a ne smiju biti udaljene od građevinskih područja naselja manje od 500 m, - vjetroelektrane se ne smiju smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica odnosno šišmiša te u blizini poznatih porodiljnih ili zimskih kolonija šišmiša, - ostali uvjeti gradnje utvrđuju se jednako kao i za građevine unutar gospodarskih zona.

Članak 102.

(2) Izvan građevinskog područja dozvoljena je gradnja solarnih elektrana kao integriranih postrojenja na poljoprivrednim gospodarskim građevinama koje se mogu graditi izvan građevinskog područja. Solarne elektrane ne smiju se smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica. 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina 6.1. Prirodna baština
Članak 103. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zaštićeni spomenici prirode na području Grada Čakovca su: - spomenik parkovne arhitekture - »Perivoj Zrinski u Čakovcu«, - spomenik parkovne arhitekture - »Dvije glicinije u Čakovcu«, na ulazu visokog učilišta Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava, kojeg je temeljem Zakona o zaštiti prirode donijela Vlada Republike Hrvatske 10. veljače 2011. godine (Klasa: 351-01/10-01/02; Urbroj: 5030104-11- 1), utvrđene su granice zaštićene prirodne vrijednosti šireg područja rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičkopodravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha, u koje ulazi i dio površine Grada Čakovca veličine 625,26 ha. Dio područja Grada Čakovca obuhvaćeno je ekološkom mrežom: - područja očuvanja značajna za ptice: - Dravske akumulacije HR1000013 - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: - Drava - akumulacija HR2001307 - Mačkovec - ribnjak HR2001034, - Čep - Varaždin HR2000470 (granično) - Međimurje HR2001346 (granično). Ovim prostornim planom predlaže se za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode:

PDF stranica 133

Članak 103.

Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 133 - područje šume Balogovec u Mačkovcu u kategoriji park-šuma, - alternativno od proglašenja osobito vrijednim predjelom prema smjernicama Prostornog plana Međimurske županije, za područje Globetka može se pokrenuti postupak utvrđivanja zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz ili spomenik prirode. Područja zaštite, definirana stavcima 1., 2., 3. i 4. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
Članak 103 a. Mjere zaštite ekološke mreže: - Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o ekološkoj mreži, te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. - Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 118/09). - Mogući utjecaj na ekološku mrežu ispituje se za sve zahvate koji se planiraju obavljati unutar područja ekološke mreže, ukoliko je priroda zahvata takva da se očekuje utjecaj na ekološku mrežu, pri čemu se mjere zaštite provode neposrednom primjenom Uredbe o ekološkoj mreži i odgovarajući podzakonskih akata.

Članak 103.

- Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti moguće planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, obuhvatne infrastrukturne projekte/ koridore, pristaništa i razvoj turističkih zona. - Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.
Članak 104. Korištenje prostora predloženog za zaštitu kao parkšume iz članka 103. ograničeno je samo na one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašena park-šumom. U skladu s time osnovna namjena ove šume je rekreacija i odmor, a koja se nadovezuje na sadržaje u njezinoj kontaktnoj zoni (ribnjak i planirana zona športa i rekreacije). Unutar park-šume moguća je izgradnja građevina namijenjenih rekreaciji, odmoru i turizmu uz obvezatno ishođenje uvjeta gradnje od strane državnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirodne baštine. Na spomeniku prirode iz članka 103. alineje 2. i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale njegova obilježja i vrijednosti. Na području spomenika parkovne arhitekture iz članka 103. alineje 1. i u njihovoj kontaktnoj zoni mogući su radovi koji ne mijenjaju ili ne narušavaju njihove neizmijenjene vrijednosti. U radovima vezanim za obnovu perivoja predvidjeti vodene površine, odnosno »vraćanje« nekadašnjeg jezera - opkopa.

Članak 104.

Zaštita i revitalizacija zaštićenih i preventivno zaštićenih spomenika prirode, kao i zaštita područja koja se nalaze unutar ekološke mreže Republike Hrvatske, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode. Sve zahvate, a posebno građevinske zahvate na područjima iz članka 103. odredbi za provođenje treba provoditi prema posebnim uvjetima zaštite i uz kontrolu nadležne Uprave za zaštitu prirode.
Članak 105. Osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirodne baštine iz članka 103., ovim su prostornim planom određena i područja osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3. Pod dijelovima prirodnog krajobraza iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se prirodne šume, šumarci i gajevi, prirodni vodotoci i raslinje uz njih, te meandri-rukavci rijeke Drave i njihovo kontaktno područje. Sve hidrotehničke zahvate potrebno je rješavati i izvesti tako da ne remete eko sustav i krajobrazne vrijednosti. Područja iz stavka 1. ovoga članka su područja s posebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao prostor koji pripada prirodnoj baštini.
Članak 105 a. U cilju očuvanja vodotoka potrebno je primjenjivati sljedeće odredbe: - očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.), - unutar naselja ne dozvoliti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa -iznimno, to se ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice, Stranica 134 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - izvan građevinskog područja osigurati vege- Članak 106.

Članak 105.

tacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i Pri ishođenju lokacijske dozvole za zahvate u ispiranja poljoprivrednih zemljišta, prostoru na područjima navedenim u člancima 103. i 105. obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta držav- - nije dozvoljeno zacjevljivanje potoka unutar nog, odnosno županijskog tijela nadležnog za zaštitu naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvoprirodne baštine. rene kanalizacijske sustave, U područjima navedenim u članku 105. za zahva- - unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi te u prostoru ne primjenjuju se odredbe o izgradnji infrastrukturni koridori (prometni, elektroop- građevina izvan građevinskih područja. skrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.), 6.2. Kulturna baština - zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stva- Članak 107. ranju identiteta krajolika naselja. Na području Grada Čakovca nalaze se slijedeća zaštićena kulturna dobra i arheološki lokaliteti: - Povijesna graditeljska cjelina gradskog naselja Čakovec - povijesna urbana cjelina Čakovca (br.Reg.722) - Povijesni graditeljski sklop Čakovec - dvorac Zrinskih (Z-908), unutar rješenja zaštićena je i skulptura sv. Jeronima postavljena u parku ispred ulaznog bastiona - Povijesna sakralne i javne građevine Čakovec - Franjevačka crkva sv. Nikole i samostan (Z-907) - Pedagoška akademija - u postupku izrade Rješenja o trajnoj zaštiti prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - Javna plastika Čakovec - Putjane, pil sv. Trojstva, 1794.

Članak 105.

- Pustakovec, pil sv. Mihovila, 1750 - Arheološki lokaliteti: - jug (stambeni nizovi) skupni nalaz novca, srednji vijek - Dom umirovljenika, oruđe, kasno brončano, srednji vijek Čakovec - Stari grad, ostaci arhitekture, pećnjak, od 13. st. na dalje - Pustakovec, naselje Lasinjske kulture (P-1390) Mačkovec - Balogovec, slučajni nalaz kamene sjekire, brončano doba Mihovljan - gotička crkva sv. Mihovila, na mjestu nekadašnjeg groblja, ostaci arhitekture, srednji vijek Na području Grada Čakovca nalazi se i slijedeća evidentirana kulturna baština: - Povijesne sakralne građevine - Pustakovec, poklonac sv. Trojstva, 1814. Čakovec - Pustakovec, poklonac sv. Križa - Mihovljanska ulica, poklonac sv. Križa, 1882. - Gornji Vidovec, kapela sv. Vida, 18/19 st. Ivanovec - poklonac sv. Ivana Krstitelja, kip sv. Ivana Krstitelja, 1800. - poklonac sv. Antuan Padovanskog, 1903. Krištanovec - kapela Tužnog Krista, 1909. Kuršanec - kapelica sv. Križa, 1864. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 135 - kapela sv. Petra i Pavla, 1928. Mačkovec - baptistički molitveni dom, 1926. - kapela sv. Mihovila, 1939. Mihovljan - kapela sv. Ane Novo Selo na Dravi - kapela sv.Nikole, 19/20 st. - kapela sv. roka, 1686. Novo Selo Rok - kapelica sv. Obitelji, o.1900, novoizgrađena 2008. - poklonac sv. Ivana Nepomuka, 1934. - kapela Marije Kraljice, 2002. Savska Ves - kapelica sv. Križa Šandorovec - kapela sv. Florijana, 1994. Totovec - kapelica sv. Križa - kapelica sv. Vida, 1907. - 1910. Žiškovec - poklonac sv. Helene, recentno Štefanec -kapela sv. Obitelji u Štefancu Javna plastika - Pustakovec, pil Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila - kip sv. Marije ispred franjevačke crkve, 1793.

Članak 105.

- pil Immaculata u klaustru franjevačkog samostana, kasnobarokni - pil tipa tabernakul u Ulici bana Jelačića ispred kč.br. 173., 1886.g. - kameno raspelo u Kalničkoj ulici, 1900. - kameno raspelo ispred franjevačkog samostana - kameno raspelo, Buzovec - spomenik Nikoli Zrinskom na Trgu republike, 1904. - skulptura Luje Bezeredija, Športski park - skulptura Luje Bezeredija, Športski park - skulptura Luje Bezeredija, Ul. Matice Hrvatske, 1964. - skulptura Luje Bezeredija, Ul. O. Keršovanija - skulptura Luje Bezeredija, Ul. O. Keršovanija Čakovec - skulptura Luje Bezeredija, park R.Kropeka - skulptura Djeteta, Športski park - skulptura M.Štebiha, park Doma umirovljenika - skulptura M.Štebiha, Mihovljanska - skulptura S.Jerkovića, Perivoj Zrinskih - skulptura T.Ostoje, Perivoj Zrinskih - skulptura T.Ostoje, Perivoj Zrinskih - skulptura Gašparića, Perivoj Zrinskih - spomenik J.Štolceru - Slavenskom, Perivoj Zrinskih - spomenik dr. I.Novaku, Ul.A.Starčevića 55 - spomenik V. Žganecu, Ul.A.Starčevića 55 - spomenik N.Paviću, Ul. A. Starčevića 55 - kameno raspelo na izlazu iz grada, na raskrižju ceste za Goričan i Ivanovec, 1908. Stranica 136 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - raspelo na ulazu u naselje iz smjera Čakovca, 1908. - raspelo pred župnom crkvom Ivanovec - raspelo u Ul. Slavenskog nasuprot kč.br. 2, 1912. - raspelo na JZ ulazu u naselje, 1930. - raspelo na ulazu u naselje iz pravca Slemenica, 1911. Krištanovec - pil sv. Florijana, o.1900. - raspelo u južnom dijelu naselja, o.1930, srušeno - pil sv. Florijana, 1995.

Članak 105.

Mačkovec - raspelo na zapadnom ulazu u naselje, starije zamijenjeno novim 2008. - raspelo kod zgrade škole, 1907. - raspelo u Novom Selu, o.1903., recentno obnovljeno Novo Selo Rok - raspelo u Ul. Stjepana Radića, o.1930. - raspelo, 1903. Savska Ves - na cesti za Totovec, raspelo, baza iz 1903., križ i Chorpus Christi, recentnije Žiškovec - raspelo u sjevernom dijelu naselja, 1869. - poklonac Štefana kralja -uz glavnu ulicu u Štefancu - poklonac s raspelom iz 1809. godine u Štefancu (Mali Štefanec) - raspelo iz 1910. godine - u južnom dijelu naselja Štefanec (Mali Štefanec Štefanec) uz cestu Čakovec - Prelog - raspelo iz 1911. godine u Štefancu na rubu naselja uz glavnu cestu, iza dvorišne ograde. Ostale evidentirane građevine: Čakovec obrađeno GUP-om - tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 18 - tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 55 Štefanec - tradicijska kuća, gospodarske i pomoćne građevine (kukuružnjaci i sl.) - Ulica braće Radić 34 - tradicijska prizemnica sa sačuvanim dekorativnim elementima na pročelju i pomoćnim građevinama - Ulica Matije Gupca 4.

Članak 108.

Članak 108. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je od nadležnih tijela ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevne dozvole (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o prostornom uređenju).
Članak 109. Evidentirana baština koja nema status kulturnog dobra prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a predstavlja vrijednost od lokalnog značaja, prema članku 17. navedenog Zakona, lokalna zajednica, tj. predstavničko tijelo Grada Čakovca može proglasiti zaštićenim (na lokalnoj razini). Predstavničko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela odrediti način zaštite. Ovim Planom predlažu se za zaštitu na lokalnoj razini, slijedeća kulturna dobra: - kapela sv. Vida iz 18. st. u Gornjem Vidovcu (Ivanovec) - kapela sv. Roka iz 18. st. u Novom Selu Rok - pil sv. Trojstva iz 1794. g. u Čakovcu (Pustakovec) - pil sv. Miihovila iz 1750. g. u Čakovcu (Buzovec) - pil sv. Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila iz 1905. g. u Čakovcu (Pustakovec) - pil sv. Florijana u Krištanovcu - kameno raspelo u Krištanovcu (južni dio naselja)

Ostali akti u ovom izdanju (40)