Arhiva › 2013. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Orehovica · 31. listopada 2013. · KLASA 021-03-01/13-12 · URBROJ 2109-23-03/13-12

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2366

Članak 71.

Članak 71.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjerna utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 25% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 72.

Članak 72.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima brojeva: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovim planom.
(2) Točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom.
(3) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima. 5.1.UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 74.

Članak 74.
(1) Prometno rješenje područja obuhvata UPU, je kartografskim prikazom br. – 2.1. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2367
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga. 5.1.1 Cestovna i ulična mreža

Članak 75.

Članak 75.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja.
(2) Ulica oznake UK1 predviđena je kao prometna sabirnica, u kategoriji lokalna cesta.
(3) Ulice oznaka UK2, UK3 i UK4 su predviđene kao prometnice za pristup građevnim česticama u kategoriji nerazvrstane ceste.
Članak 76.
(1) Širina kolnika lokalne ceste predviđa se s minimalno 6,5 m do 7,5 m.
(2) Širina kolnika nerazvrstanih cesta predviđa se od 6,0 do 6,5 m.
Članak 77.
(1) Prilaze i priključke na postojeće ceste (Prvomajska ulica i Ulica Matije Gupca) potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik ceste više kategorije.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 78.

Članak 78.
(1) Unutar uličnog koridora lokalne ceste predviđena je izvedba pješačko – biciklističke staze, pri čemu se staza predviđa locirati jednostrano, prema kartografskom prikazu.
(2) Unutar uličnih koridora nerazvrstanih cesta s jedne strane je, prema grafičkom prikazu, predviđena izvedba pješačke staze, a s druge pješačko – biciklističke staze.
(3) Minimalna širina pojedine pješačko – biciklističke staze određuje se sa 2,5 m, a preporučena širina je 3,0 m.
(4) Minimalna širina pješačke staze predviđena je s 1,2 m.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 – „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 80.
(1) Sve kolne i pješačke površine, a posebno križanja potrebno je primjereno osvijetliti javnom rasvjetom. 5.1.2 Promet u mirovanju

Članak 81.

Članak 81.
(1) Za potrebe pojedinačnih namjena parkirališne površine potrebno je osigurati unutar vlastitih građevnih čestica.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 PRIRUČNA 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI 20 1000 m2 korisnog prostora 3 TRGOVINA,USLUGE, 40 1000 m2 UGOSTITELJSTVO korisnog prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 6 DRUŠTVENE DJELAT- minimalno 5 po čestici, NOSTI (dj.vrtić, dom za ostalo prema posebnom starije i sl) propisu
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama, ove Odluke. 5.2.UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 83.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju Stranica 2368 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje zone.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 5.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 84.

Članak 84.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, voodopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 85.
(1) U Prvomajskoj ulici i Ulici Matije Gupca opskrbne vodovodne mreže su izvedene, a po potrebi ih se može rekonstruirati u istoj trasi.
(2) Novu razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti spojem na vodove postojeće vodoopskrbne mreže izvedene u Prvomajskoj i Ulici Matije Gupca, sukladno grafičkom prikazu.
(3) Izvedbu spoja vodopskrbne mreže u prsten, preko privatnih građevnih čestica moguće je izvesti prema grafičkom prikazu ili na drugoj pogodnoj lokaciji, pri čemu se za pristup cjevovodu vodoopskrbe, položenom unutar privatne građevne čestice treba ustanoviti služnost prolaza i osigurati mogućnost pristupa radi održavanja, odnosno rekonstrukcije voda.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 87.
(1) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 8.4 Zaštita od požara, ove Odluke.
Članak 88.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.2.1.2 Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda

Članak 89.

Članak 89.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, u ovom slučaju mješoviti sustav sanitarno fekalne i oborinske odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Trase mreže odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih površina, te dijelom preko zelenih površina.
(4) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 7/08) unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Za parkirališta čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u javnu mrežu odvodnje.
Članak 91.
(1) Priključke građevina na mrežu sanitarno-fekalne odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.

Članak 92.

Članak 92.
(1) Tehnološke vode se s obzirom na namjenu područja ne očekuju, a ukoliko ih bude, mogu se upuštati u izvedeni sustav mješovite odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2369
(2) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš. 5.2.1.3 Plinoopskrba

Članak 93.

Članak 93.
(1) Unutar koridora prometnice locirane između Prvomajske i Ulice Matije Gupca izvedeni su srednjetlačni i niskotlačni plinovod, a plinsko – redukcijska stanica se nalazi u Ulici Matije Gupca.
(2) Unutar planiranog uličnog koridora UK1 dugoročno se predviđa izmještanje vodova srednjetlačne i niskotlačne plinske instalacije, a do izmještanja se na postojećim vodovima mogu vršiti potrebne rekonstrukcije u cilju osiguranja sustava plinoopskrbe.
(3) Obodnim ulicama zone – Prvomajskom, Ulicom Matije Gupca i Ulicom Pavleka Miškine izvedena je niskotlačna mreža plinoopskrbe.
(4) Niskotlačni plinovodi predviđeni su i u koridorima UK2, UK3 i UK4.

Članak 94.

Članak 94.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno vođenje minimalni razmaci /m/ /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu 0,20 0,60 i kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 95.

Članak 95.
(1) Nove plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika zone, ukoliko će biti potrebne, mogu se locirati na vlastitim građevnim česticama korisnika, a mogu se i izdvajati iz površine namijenjene za formiranje građevnih čestica namjene S1, M i M1, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(2) Ukoliko se plinska redukcijska stanica predviđa unutar pojedine čestice druge namjene, potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i 5,00 nadzemnih niskonaponskih vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih 6,00 javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo
(3) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka, potrebno je još dodatno: - odmaknuti plinsku stanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje plinske stanice.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, unutar ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 97.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica ili drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora
Članak 98.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti kao prateću funkciju na čestici, pri čemu se sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati isključivo na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično.

Članak 98.

(4) Unutar područja obuhvata plana nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste Stranica 2370 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje.
(5) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(6) Kogeneracijska postrojenja u obuhvatu plana moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP.
(7) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 5.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 99.

Članak 99.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dan je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 100.
(1) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se izvesti podzemno, unutar koridora ulica, s vezom na postojeće i planirane trafostanice unutar područja obuhvata plana i u neposrednoj blizini područja obuhvata, radi čega se u koridorima ulica rezervira prostor za polaganje vodova.
(2) Predviđa se vođenje i podzemne (alternativno nadzemne) niskonaponske mreže uz kolne i pješačke prilaze unutar čestica javne zelene površine i njezino spajanje na ulične koridore UK1 i UK4.
(3) Unutar područja obuhvata predviđena je izvedba dviju trafostanica.
(4) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica, moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama trafostanica koje se formiraju izdvajanjem iz površine namijenjene za formiranje građevnih čestica namjene S1, M i M1, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(5) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, za nju se formira građevna čestica obavezno se treba:

Članak 100.

- odmaknuti trafostanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba osigurati parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje trafostanice.
(6) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora, kao nadzemna mreža, spojena na odgovarajuću trafostanicu.
Članak 101.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, na način da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 103.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA 5.3.1 Nepokretne telekomunikacijske mreže

Članak 104.

Članak 104.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 105.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br. 155/09). 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2371
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociraju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je planom predviđena unutar uličnog koridora.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 5.3.2 Pokretne telekomunikacijske mreže

Članak 107.

Članak 107.
(1) Unutar područja obuhvata nema izvedenih baznih postaja mobilnih telekomunikacija.
(2) Nove bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja gospodarske zone Strahoninec, neposredno sjeverno od područja obuhvata ovog plana i to: - na samostojeće antenske stupove, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima.
(3) Unutar područja plana, radi ograničenja u visini gradnje, nije moguće locirati bazne postaje TK mobilnih sustava. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 108.

Članak 108.
(1) Javne zelene površine čine javne zelene parkovne površine i zeleni pojas u sastavu uličnih koridora.
(2) Javne zelene površine u sastavu uličnih koridora određene su karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(4) Sadnja zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 109.

Članak 109.
(1) Područje obuhvata nije unutar površina zaštićenih prema propisima o zaštiti prirode, niti nacionalne ekološke mreže, ali se s obzirom na tradiciju korištenja pejsažnih elemenata, u oblikovanju ulica, preporuča sadnja drvoreda unutar uličnih koridora. 7.2.MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 110.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 111.

Članak 111.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1.ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
Članak 112.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Oborinske vode s cijelog područja obuhvata plana mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta većim od 10, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i masti.
(3) Način zbrinjavana otpadnih voda potrebno je prilagoditi uvjetima iz Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije“ 7/08) za III. zonu zaštite, u kojoj se nalazi područje obuhvata UPU. 9.2.ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 113.

Članak 113.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 130/11) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13). 9.3.ZAŠTITA OD BUKE
Članak 114.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(3) Vrijednosti navedene u stavcima 1. i 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. Stranica 2372 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. 9.4.ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 115.

Članak 115.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Udaljenost između dviju samostojećih građevina na istoj građevnoj čestici treba dimenzionirati na najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavaka 1. i 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

Ostali akti u ovom izdanju (80)