Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu

22. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/11), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 3. sjednici održanoj 03.10.2013. donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Urbanistički plan uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan uređenja ili UPU).
(2) UPU je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se uvjeti određivanja namjene površina, uvjeti uređenja zemljišta, uvjeti zaštite magistralne infrastrukture, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata.
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja čini prostor unutar bloka ulica Prvomajska i Matije Gupca u Strahonincu.
(3) Veličina područja zahvata iznosi cca 11,0 ha.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO UPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI UPU I. Obrazloženje UPU 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja III. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi UPU IV. Odluka o izradi UPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) V. Evidencija postupka izrade i donošenja UPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju UPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana.

Članak 3.

(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU UPU S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJE- VIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – MREŽE ELEKTROOP- SKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNI- KACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.2. NEOBAVEZNA PARCELACIJA GRAĐEVNIH ČESTICA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak i 163/04). 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2353

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.

Članak 4.

- Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. Svi uvjeti iz ovog UPU definirani za dvojnu gradnju analogno se odnose i na poluugrađenu gradnju, odnosno na situacije kada se na zajedničkoj bočnoj međi locira samo jedna zgrada, a na susjednoj čestici se predviđa zgrada drugačije tipologije (samostojeća ili kompleks) ili se uopće ne predviđa gradnja zgrade. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Višestambena građevina (VS) je građevni kompleks u kojem su sve ili pretežiti broj zasebnih jedinica stambene namjene. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata su sljedeće: - stambena namjena: - individualna stambena namjena /oznaka S1/ - mješovita namjena: - mješovita, pretežito stambena /oznaka M1/ - mješovita, stambena i/ili poslovna /oznaka M/ - javne zelene površine /oznaka Z1/ - površine infrastrukturnih sustava: - površina za trafostanicu /oznaka IS1/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - planirani ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - postojeće ulice Prvomajska i Matije Gupca Stranica 2354 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinama javne namjene smatraju se: - prometne površine preko kojih se osigurava pristup do građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a koje nisu predviđena kao građevne, - javne zelene površine, - čestice infrastrukturnih sustava.
Članak 7.
(1) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(2) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno drugih čestica, u skladu s namjenom površina.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
Članak 9.
(1) Unutar područja individualne stambene namjene /oznaka S1/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja.
(2) Osnovna građevina na čestici je jedna individualna stambena građevina, odnosno građevina s najviše dvije stambene jedinice, koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
(3) Dio individualne stambene građevine moguće je urediti u funkciji prateće namjene - kao poslovni prostor za obavljanje uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno prostor namijenjen obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - male trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda i slično), - poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži boravak ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva ili konferencija, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično).
(4) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se:

Članak 9.

- garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, ukupne neto površine do 100,0 m2. - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično).
(5) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 10.
(1) Unutar područja mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja s mogućnošću obavljanja poslovnih djelatnosti kao prateće funkcije.
(2) Osnovna građevina na čestici može biti: - stambena građevina, individualnog tipa, odnosno građevina koja sadrži najviše 2 zasebne stambene jedinice - poslovna građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži boravak ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva ili konferencija, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično), - više navedenih, međusobno kompatibilnih djelatnosti.

Članak 10.

(3) Na čestici je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu: - ukoliko je osnovna građevina stambena - jednu poslovnu građevinu, definiranu prema stavku 2, alineji 2, ovog članka, - ukoliko je osnovna građevina poslovna - jednu stambenu građevinu, definiranu prema stavku 2, alineji 1, ovog članka.
(4) Uz izgrađenu osnovnu građevinu, dublje unutar čestice, moguće je graditi više pomoćnih građevina: - garažu, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, ukupne neto površine do 100,0 m2. - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično). 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2355

Članak 11.

Članak 11.
(1) Unutar područja mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja ili obavljanja poslovnih djelatnosti.
(2) Osnovna građevina na čestici može biti: - individualna stambena građevina, - višestambena građevina, - poslovna građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži boravak ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja u formi tečajeva ili konferencija, djelatnosti djelovanja građanskih organizacija i slično), - više navedenih, međusobno kompatibilnih djelatnosti, - građevina društvenih djelatnosti iz područja uprave, odgoja, kulture, vjerskih funkcija, ambulantno i/ili stacionarno organiziranih djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi (dječji vrtić, crkva, poliklinika, dom za starije osobe i slično).

Članak 11.

- višestambeno-poslovna građevina, odnosno kompleks koji objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 3. ili 2. i 3. ovog stavka.
(5) Svi sadržaji koji se lociraju na čestici unutar područja mješovite stambene i/ili poslovne namjene trebaju biti integrirani u jedinstvenu građevinu, odnosno građevni kompleks.
(6) Gradnja samostojećih ili poluugrađenih pomoćnih građevina na česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene nije dozvoljena.
Članak 12.
(1) Javne zelene površine /oznaka Z1/ formiraju se kao javne, pejsažno uređene parkovne površine, a unutar koje se mjestimično predviđa integriranje sadržaja za provođenje slobodnog vremena i igre djece.
(2) Unutar površine mogu se urediti zajednički ili pojedinačni kolni prilazi do građevnih čestica, pješačke staze i dječja igrališta, javnog režima korištenja, te voditi infrastrukturni vodovi.
(3) Raslinje ne smije imati alergena svojstva, a mogu se koristiti autohtone i ukrasne vrste.
(4) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(5) Uz igralište je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(6) Čestice nije dozvoljeno ograđivati, ali ukoliko se uređuje dječje igralište, samo igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom.
(7) Kolni prilazi koji se osiguravaju kao pristup građevnim česticama mogu se formirati kao zajednički za više čestica ili pojedinačni, na način da se osigura pregledan prilaz na javnu uličnu površinu, pri čemu širina kolnog prilaza ne može biti manja od 3,0 m, a njegova završne uređenost može biti od razine makadama do opločene ili asfaltirane površine.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu /oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji građevine transformatorske stanice.
Članak 14.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Prometne površine postojećih ulica – Prvomajske i Matije Gupca površine su čestica postojećih ulica, koje uključuju i raskrižja navedenih ulica s planiranom UK1, a za koje se predviđa rekonstrukcija sa zahvatima izvedbe pješačko – biciklističkih staza, izvedbe prometnih objekata – raskrižja za pristup zoni obrađivanoj ovim planom, te nužne rekonstrukcije druge komunalne infrastrukture.
(2) Površine postojećih ulica, raskrižja s planiranom UK1 i drugi pripadajući objekti, nisu predmet ovog Urbanističkog plana uređenja, te se zahvati na njima rješavaju neposrednom primjenom odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 17.
(1) Sukladno odredbama članaka 9., 10 i 11. ove Odluke, sve gospodarske djelatnosti utvrđene kao moguće unutar obuhvata UPU utvrđene su kao poslovne djelatnosti. Stranica 2356 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013.
(2) Građevine gospodarskih, odnosno poslovnih djelatnosti se kao osnovne građevine unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, mogu locirati na površinama: - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M/, - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/.
(3) Veličina i oblik građevnih čestica, površina, smještaj i oblikovanje građevina, te uređenje građevnih čestica za čestice na kojima se gospodarska djelatnost predviđa kao osnovna namjena utvrđuje se odredbama iz poglavlja 2.1 – 2.5. ove Odluke.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Na česticama na kojima osnovna građevina ima gospodarsku, odnosno poslovnu namjenu, namjena prateće građevine (ili prateći sadržaj unutar kompleksa), ukoliko je odredbama članaka 10 i 11. takva mogućnost predviđena, može biti isključivo stambena.
(2) Društvene djelatnosti, osim onih koje su u člancima 9., 10. i 11. utvrđene kao poslovne usluge, ne mogu se obavljati na česticama na kojima je osnovna građevina gospodarske, odnosno poslovne namjene.
Članak 19.
(1) Gospodarska, odnosno poslovna djelatnost se, kao prateći sadržaj na čestici, unutar područja obuhvata ovog plana, mogu locirati na površinama: NAMJENA - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M/, - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, - pretežito stambene namjene /oznaka S1/.
(2) Uvjeti lociranja gospodarske, odnosno poslovne djelatnosti kao prateće namjene na čestici za čestice na kojima je osnovna namjena društvena djelatnost, utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje građevina društvenih djelatnosti“ iz ove Odluke.
(3) Uvjeti lociranja gospodarske, odnosno poslovne djelatnosti kao prateće namjene na čestici za čestice na kojima je osnovna namjena stambena, utvrđuju se prema poglavlju 5. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“ iz ove Odluke. 2.1.VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 20.

Članak 20.
(1) Veličina i oblik građevnih čestica namijenjenih poslovnim djelatnostima (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA NAJMANJA DUBINA PODRUČJA NAČIN GRADNJE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVNE ČESTICE (ZONA) S1 GRAĐEVNE ČESTICE /m/ /m/ /m2/ nije moguće graditi građevinu poslovnih djelatnosti kao osnovnu građevinu samostojeća /SS/ ili dvojna M1 postojeća, postojeća, za novu ne uža od 11,0 za novu ne kraća od 400,00 /D/ samostojeća /SS/ M višefunkcionalni kompleks /K/
(2) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnih koridora.
(3) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, m 30,0 m 28,0 30,0 840,0 28,0 30,0 840,0 - kod parcelacije čestica uz raskrižja UK1 s Prvomajskom ulicom i s uličnim koridorima UK2 i UK4, udaljenost suprotne međe čestice od raskrižja ne može biti manja od 30,0 m, - maksimalna širina čestice na liniji regulacije u zoni mješovite, stambeni ili poslovne namjene /oznaka M/ nije ograničena, a u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ ograničava se na 60,0 m, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4.2. „Neobavezna parcelacija građevnih čestica“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz članka 20. ove Odluke. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2357 2.2.VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 22.
(1) Veličina i površina građevina određuje se prema veličini čestice, temeljem koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti čestice.
(2) Najveći dozvoljeni kig za čestice s osnovnom poslovnom namjenom iznosi 0,40.
(3) Za zonu mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M/ najveći dozvoljeni kis iznosi 1,6.
(4) Za zonu mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/ najveći dozvoljeni kis iznosi 1,2.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Visina građevina na česticama namijenjenim poslovnim djelatnostima (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: MAKSIMALNA MAKSIMALNA MAKSIMALNA VISINA (vi- VISINA (vi- NAMJENA VISINA (vi- NAČIN GRADNJE jenca) PRATEĆE jenca) POMOĆNE PODRUČJA jenca) OSNOVNE ČESTICE GRAĐEVINE GRAĐEVINE (ZONA) GRAĐEVINE Vosn S1 /m/ Vprat /m/ Vpom/m/ nije moguće graditi građevinu poslovnih djelatnosti kao osnovnu građevinu samostojeća /SS/ M1 dvojna /D/ samostojeća /SS/ M višefunkcionalni kompleks /K/
(2) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm. 7,0 4,80 3,5 7,0 nije moguće graditi 3,5 nije moguće 11,0 nije moguće graditi graditi nije moguće 11,0 nije moguće graditi graditi

Članak 24.

Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ na česticama namijenjenim poslovnim djelatnostima (osnovna namjena), određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: MAKSIMALNA MAKSIMALNA MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST ETAŽNOST ETAŽNOST PODRUČJA ČESTICE PRATEĆE POMOĆNE OSNOVNE (ZONA) GRAĐEVINE GRAĐEVINE GRAĐEVINE Eosn S1 Eprat Epom nije moguće graditi građevinu poslovnih djelatnosti kao osnovnu građevinu samostojeća /SS/ 4/Po+P+1+Pk 3/Po+P+1 1/P M1 dvojna /D/ 4/Po+P+1+Pk nije moguće graditi 1/P samostojeća /SS/ nije moguće 4/Po+P+2 nije moguće graditi M višefunkcionalni kompleks graditi nije moguće 4/Po+P+2 nije moguće graditi /K/
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. graditi 2.3.SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 25.

Članak 25.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4.1. „Način i uvjeti gradnje“ i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, Stranica 2358 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen je za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine.
(2) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(3) Na česticama s kolnim pristupom iz ulice Matije Gupca, Prvomajske, UK2 i UK4, samostojeća osnovna građevina se locira uz istočnu među.
(4) Na česticama s kolnim pristupom iz Ulice UK3, samostojeća osnovna građevina se locira uz sjeveroistočnu među.
(5) Samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 60,0 cm, a dvojna osnovna građevina se locira na međi čestice.
(6) Osnovna građevina ne može biti udaljena manje od 4,0 m od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira (ili u slučaju dvojne gradnje na koju se locira).
(7) Od ostalih međa sa susjednim česticama, osnovna građevina ne može biti udaljena manje od ½ vlastite visine (vijenca).
(8) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.

Članak 25.

(9) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici, ne može biti manja od visine ½ više građevine.
(10) Izuzetno od stavka 9. ovog članka, u području postojeće izgradnje – mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, udaljenost susjednih građevina može biti i manja, ukoliko se radi o zatečenom stanju.
(11) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 2.4.OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Ukoliko se predviđa samostojeća gradnja, građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od više jedinica objedinjenih u jednu građevinsku cjelinu.
Članak 27.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.5.UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 30.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Priključenje građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu vrši se neposredno s ulice ili s više njih prema kojoj je čestici utvrđena linija regulacije.
(2) Ograničenja prometnog priključenja utvrđuju se prema kartografskom prikazu br 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
(3) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(4) Točna pozicija priključenja rješava se za svaku česticu zasebno, idejnim projektom. 2.5.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 32.

Članak 32.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici na kojoj je osnovna građevina gospodarske namjene, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz sa čestice na prometnicu izvodi prednjom stranom vozila. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2359
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 2.5.3 Gradnja ograda

Članak 33.

Članak 33.
(1) Građevne čestice moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 1,20 m prema ulici i do 1,80 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 34.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI