Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u Upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec

1. Temeljem članka 36. Statuta Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/05) i članka 8. Odluke o osnivanju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/98), Općinsko poglavarstvo Općine Gornji Mihaljevec na svojoj 41. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, donijelo je PRAVILNIK o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u Upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
Članak 1. Ovim Pravilnikom o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u Upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec uređuje se unutarnji red i sistematizacija radnih mjesta, prava, obveze, odgovornosti i način utvrđivanja plaća službenika i namještenika, te druga pitanja važna za službenike i namještenike u Upravnom odjelu.

Članak 2.

Članak 2. Službenici u smislu ovog Pravilnika su osobe visoke, više ili srednje stručne spreme u upravnim odjelima, koji kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga upravnog odjela utvrđene zakonom, podzakonskim aktima, Statutom Općine Gornji Mihaljevec, odlukama općinskih tijela, te ovim Pravilnikom. Službenici su i osobe visoke, više ili srednje stručne spreme koji u upravnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.

Članak 3.

Članak 3. Namještenici u smislu ovog Pravilnika su osobe srednje i niže stručne spreme koji u upravnim odjelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima, čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. 1. PRIJAM U SLUŽBU
Članak 4. Službenici i namještenici se primaju i raspoređuju na radna mjesta utvrđena ovim Pravilnikom. Za raspored na radna mjesta službenici moraju ispunjavati opće uvjete propisane zakonom i ovim Pravilnikom i posebne uvjete koji mogu biti propisani zakonom i ovim Pravilnikom. Obvezni posebni uvjet za raspored na radno mjesto službenika je položen državni stručni ispit za poslove radnog mjesta odgovarajuće vrste.

Članak 5.

Članak 5. Opći uvjeti za prijam osobe u službu su: 1. punoljetnost, 2. hrvatsko državljanstvo, 3. zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima. Posebni uvjet za prijam osobe u službu je: 1. odgovarajuća stučna sprema i struka.
Članak 6. Zapreka za prijam u službu postoji za osobu protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv: - života i tijela, - slobode i prava čovjeka i građanina, - Republike hrvatske, - vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom, - spolne slobode i spolnog ćudoređa, - braka, obitelji i mladeži, - opće sigurnosti ljudi i imovine, - imovine, - sigurnosti platnog prometa i poslovanja, - pravosuđa, - vjerodostojnosti isprava, - javnog reda ili - službene dužnosti. U službu ne može biti primljena osoba: - kojoj je prestala služba u upravnom tijelu lokalne jedince zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu u razdoblju od četiri godine od prestanka službe, - kojoj je prestala služba u upravnom tijelu lokalne jedinice zbog teške povrede službene dužnosti u razdoblju od četiri godine od prestanka službe.

Članak 7.

Članak 7. Osobe se u službu primaju u pravilu putem javnog natječaja.
Članak 8. Natječaj se ne provodi kada se u službu primaju: - osobe koje se primaju u službu na određeno vrijeme, osim kod prijema vježbenika, - kod zadržavanja u službi vježbenika koji je položio državni stručni ispit, - osobe koje se po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi raditi određeno vrijeme u službi u upravnom tijelu lokalne jedinice. Natječaj se ne provodi u slučaju prijama u službu osoba zaposlenih u upravnom odjelu i službama jedinica lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. Za prijam u službu iz stavka 2. ovog članka zaključuje se pisani sporazum između načelnika, čelnika stručne službe ili pravne osobe s javnim ovlastima, uz prethodni pristanak osobe koja se prima u službu.

Članak 9.

Članak 9. Natječaj se obvezno objavljuje u “Narodnim novinama”, a može se objaviti i u dnevnom ili tjednom tisku. Natječaj mora sadržavati: naziv tijela u koje se osobe primaju, naziv radnog mjesta, opće i posebne uvjete za pri- Stranica 2016 - Broj 25 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 23. prosinca 2008. jam u službu i raspored na radno mjesto, trajanje probnog rada odnosno dužinu vježbeničkog staža (ako se primaju vježbenici), obvezu pristupanja prethodnoj provjeri znanja i sposobnosti kandidata i iz kojeg područja te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za tu provjeru, isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta, adresu na koju se mogu podnijeti prijave na natječaj, rok za podnošenje prijave i rok u kome će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima natječaja. U natječaju se mora naznačiti da u službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 6. ovog Pravilnika. Rok za podnošenje prijava na natječaj ne smije biti kraći od osam, niti duži od petnaest dana.

Članak 10.

Članak 10. O izboru između natjecatelja koji ispunjavaju uvjete natječaja odlučuje se rješenjem o prijmu u službu u kojem se obvezno navode podaci o kandidatu koji se prima u službu (ime i prezime, stručna sprema i struka, ukupni radni staž, ostvareni radni staž u struci), radno mjesto na koje se prima, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, te podaci o položenom državnom stručnom ispitu, a ako se u službu prima osoba koja nema položen državni stručni ispit rok u kojem ga je osoba dužna položiti. Na sadržaj rješenja o imenovanju pročelnika upravnog tijela odgovarajuće se promjenjuje odredba stavka 1. ovog članka i odredba članka 13. stavka 1. ovog Pravilnika. Rješenje o prijamu u službu donosi se najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava. Po raspisanom natječaju ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom slučaju donosi odluka o poništenju natječaja u roku iz stavka 3. ovog članka. Protiv odluke o poništenju natječaja nije dopušteno ulaganje pravnih lijekova i ona se mora dostaviti svim prijavljenim natjecateljima. Odluka o poništenju natječaja u roku iz stavka 3. ovog članka donosi se i u slučaju kada se na natječaj ne prijavi niti jedan natjecatelj.

Članak 11.

Članak 11. Rješenje o prijamu u službu izabranog kandidata dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na natječaj u roku od 15 dana od donošenja rješenja. Natjecatelj koji nije primljen u službu, ima pravo u roku od 15 dana od primitka rješenja iz stavka 1. ovog članka podnijeti žalbu načelniku. Žalba odgađa izvršenje rješenja o prijamu u službu. Rješenje o žalbi je konačno. Protiv rješenja o imenovanju pročelnika upravnog tijela žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o imenovanju.

Članak 12.

Članak 12. Osobe se u službu na neodređeno vrijeme primaju uz obvezni probni rad u trajanju od tri mjeseca. Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje se služba, o čemu se donosi rješenje u roku od 8 dana od dana isteka probnog rada. Ukoliko se rješenje o prestanku službe otkazom ne donese u roku iz stavka 2. ovog članka, smatra se da je službenik zadovoljio na probnom radu.
Članak 13. Po konačnosti rješenja o prijemu u službu donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto, u kojem se navode podaci o kandidatu (stručna sprema i struka, ostvareni radni staž službenika), radnom mjestu na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada,datum početka rada, podaci o plaći službenika, podatak o položenom družavnom sručnom ispitu odnosno rok za polaganje državnog stručnog ispita, ako ga nije položio. Osoba primljena u službu postaje službenik i počinje ostvarivati prava u vezi sa službom danom početka rada, utvrđenim rješenjem o rasporedu. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi na određeno vrijeme, o čemu se donosi posebno rješenje. Ako osoba primljena u službu ne počne raditi određenog dana, smatra se da je odustala od prijma u službu i rasporeda na radno mjesto. U slučaju iz stavka 4. ovog članka čelnik tijela može primiti u službu drugog kandidata s rang-liste kandidata prijavljenih na isti natječaj.

Članak 14.

Članak 14. Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duže odsutnog službenika, osobe se mogu primati u službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi, odnosno do povratka odsutnog službenika. Služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati šest mjeseci i može se produžiti, ali najviše za još šest mjeseci. Sužba na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odstunog službenika može trajati do povratka odsutnog službenika na posao, odnosno prestaka njegove službe. Osobe se u službu primaju na određeno vrijeme putem oglasa, koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Rok za podnošenje prijava na oglas je osam dana od dana objave oglasa kod nadležne službe za zapošljavanje. U pogledu sadržaja oglasa, roka za odnošenje rješenja i roka za obavješćivanje prijavljenih kandidata o izboru između prijavljenih kandidata, primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o prijmu u službu putem natječaja. Kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu općinskom načelniku u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u upravnim tijelima iste lokalne jedinice ima službenika primljenih u službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. Služba na određeno vrijeme ne može postati služba na neodređeno vrijeme, osim ako to zakonom nije drukčije određeno.

Članak 14.

II. VJEŽBENICI
Članak 15. Osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena pro- 23. prosinca 2008. Broj 25 - Stranica 2017 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” pisanog za vježbenički staž, primaju se u službu u svojstvu vježbenika. Vježbenici se primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža od 12 mjeseci. Služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u Općini Gornji Mihaljevec postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenog državnog stručnog ispita. Vježbenici se primaju putem javnog natječaja. Na prijam vježbenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika o prijamu u službu putem natječaja.

Članak 16.

Članak 16. Vježbenici se za vrijeme vježbeničkog staža, kroz praktični rad i učenje po utvrđenom programu i pod nadzorom, osposobljavaju za samostalno obavljanje poslova određene struke, odnosno službe. Vježbenici se mogu osposobljavati samo za obavljanje poslova radnih mjesta za koje nije predviđen poseban uvjet radnog iskustva.
Članak 17. Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanog vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža. Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.

Članak 18.

Članak 18. Troškovi prvog polaganja državnog stručnog ispita vježbenika, kao i osoba primljenih u državnu službu uz uvjet da u roku godine dana polože državni stručni ispit, terete Općinu Gornji Mihaljevec. Pod prvim polaganjem državnog stručnog ispita smatra se i popravni ispit koji se polaže prvi put.
Članak 19. Službenici su obvezni za vrijeme trajanja službe stručno se usavršavati za obavljanje odgovarajuće struke, odnosno odjela. Za provedbu stručnog usavršavanja odgovoran je načelnik. Sredstva za provedbu stručnog usavršavanja osiguravaju se u proračunu. III. PRAVA I OBVEZE SLUŽBENIKA

Članak 20.

Članak 20. Službenik mora povjerene poslove obavljati savjesno, pridržavajući se Ustava, zakona, drugih propisa i pravila struke, te postupati po uputama načelnika odnosno nadređenog službenika. Službenik mora u radu koristiti nova saznanja i raditi na usavršavanju i primjeni najnovijih stručnih dostignuća u okviru svoje struke, te se u tu svrhu stručno usavršavati.
Članak 21. Obraćanje službenika i namještenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak službe.

Članak 22.

Članak 22. Službenik koji upravlja upravnim odjelom, osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran je i za rad službenika u upravnom odjelu kojim upravlja, bez obzira na njihovu osobnu odgovornost.
Članak 23. Službenik je dužan izvršavati naloge načelnika i nadređenog službenika. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti, te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Ponovljeni pisani nalog, čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao ili Općinskom poglavarstvu ako je nalog potpisao načelnik. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili načelnikom koji je nalog izdao, ukoliko nije postupio sukladno stavku 2. i 3. ovog članka.

Članak 24.

Članak 24. Službenik je dužan čuvati službenu ili drugu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja službene ili druge tajne traje i po prestanku službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Načelnik može službenika osloboditi obveze čuvanja službene ili druge tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
Članak 25. Službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja nadređenog službenika udaljavati iz radnih prostorija, osim korištenja dnevnog odmora, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku. U slučaju spriječenosti dolaska na rad službenik je dužan obavijestiti nadređenog službenika o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihovoga nastanka, osim ako je to nemoguće učiniti iz objektivnih razloga ili više sile, u kom slučaju je obavješćivanje dužan izvršiti odmah po prestanku razloga koji su onemogućili obavješćivanje.

Članak 26.

Članak 26. Službenik ima pravo na zaštitu u slučaju prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja u obavljanju službe. Načelnik i neposredno nadređeni službenik dužni su, po prijavi službenika ili nakon saznanja na drugi način o ugrožavanju, poduzeti mjere za zaštitu službenika u njegovom obavljanju službe. IV. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak 27. Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno. Stranica 2018 - Broj 25 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 23. prosinca 2008. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Članak 28.

Članak 28. Službenik ili namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu sa rasporedom koji utvrdi načelnik ili osoba koju on ovlasti. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Članak 29. Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 30.

Članak 30. Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna. Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 2. ovog članka, može ga koristiti naknadno prema odluci načelnika.
Članak 31. Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Članak 32.

Članak 32. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Članak 33. Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 34. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 35.

Članak 35. Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.
Članak 36. Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, - ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada. Službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 37.

Članak 37. Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima i to: 1. S obzirom na uvjete rada: - rad sa strankama ........................................ 1 dan, 2. S obzirom na složenost poslova: - pročelnik ................................................. 2 dana, - službenici i namještenici ............................ 1 dan, 3. S obzirom na dužinu radnog staža: - od 1 - 5 godina ........................................... 1 dan, - od 5 - 10 godina....................................... 2 dana, - od 10 - 15 godina ..................................... 3 dana, - od 15 - 20 godina ..................................... 4 dana, - od 20 - 25 godina ..................................... 5 dana, - od 25 - 30 godina ..................................... 6 dana, - od 30 i više godina radnog staža ............... 7 dana. 4. S obzirom na posebne socijalne uvjete; - roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako malodobno dijete ............................................... 1 dan, - roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta ..................................................... 2 dana, - invalidu ................................................... 3 dana. Godišnji odmor ne može trajati dulje od 30 dana.

Članak 38.

Članak 38. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi načelnik ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja nadređenih službenika vodeći računa i o pisanoj želji svakog pojedinog službenika i namještenika.
Članak 39. Godišnji odmor može se koristiti u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 40.

Članak 40. Službenici i namještenici imaju pravo i dužnost godišnji odmor iskoristiti tijekom kalendarske godine u kojoj su 23. prosinca 2008. Broj 25 - Stranica 2019 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” stekli pravo na korištenje određenog broja dana godišnjeg odmora, barem u 4/5 dijela. Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka određuje načelnik ili osoba koju on za to ovlasti.

Članak 41.

Članak 41. Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u Općini Gornji Mihaljevec.
Članak 42. Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi načelnik ili osoba koju on za to ovlasti. Službeniku ili namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 43.

Članak 43. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovi iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 44.

Članak 44. Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima: - zaključenje braka 5 radnih dana, - rođenje djeteta 5 radnih dana, - smrti supružnika, roditelje, očuha, mačehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana, - smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva 2 radnih dana, - selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan, - selidbe u drugo mjesto stanovanja 2 radna dana, - dobrovoljni davatelji krvi 1 radni dan, - teške bolesti supružnika, roditelja ili djeteta 3 radna dana, - polaganje državnog stručnog ispita 7 radnih dana, - nastup na kulturnim i sportskih priredbama 1 radni dan, - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana, - elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika 5 radnih dana. Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka neovisno o broju dana koje je iskoristio po drugim osnovama. Službenik i namještenik ne može koristiti plaćeni dopust tijekom iste godine po više različitih osnova dulje od 7 dana. U slučaju dobrovoljnog davanja krvi, kao dan plaćenog dopusta uračunava se dan kad je službenik odnosno namještenik dao krv.

Članak 45.

Članak 45. Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.
Članak 46. Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust. Ako okolnost iz ovog članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 47.

Članak 47. U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u vezi sa službom ili radnim odnosom razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 48. Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova lokalne samouprave, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno - umjetničkim i športskim aktivnostima, vlastitog školovanja, doškolovanja, stručnog usavršavanja i osposobljavanja. Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana. V. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Članak 49.

Članak 49. Službenici odgovaraju za povrede službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u Stranica 2020 - Broj 25 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 23. prosinca 2008. predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila ponašanja za vrijeme službe ili u vezi sa službom. Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže. Ostale odredbe u vezi povreda službenih dužnosti propisane su Zakonom o radu, te se neposredno primjenjuju u ovom Pravilniku. VI.ODGOVORNOST ZA ŠTETU