Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja centra u Zebanec Selu

10. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 26. Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04 i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica, KLASA: 350-01/07-01/3, URBROJ: 2109/15-07-07, Općinsko vijeće Općine Selnica na 13. sjednici održanoj 20. rujna 2007. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja centra u Zebanec Selu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja centra u Zebanec Selu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se jugozapadno od županijske ceste ŽC 2005 Selnica - Zebanec Selo. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 4,63 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1. Situacija - podloga za izradu DPU 1. Detaljna namjena površina 2.1. Plan komunalne infrastrukture - plan prometa 2.2. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 3. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina”, kojime je definirana namjena površina za: - planirane građevne čestice mješovite namjene - stambene i/ili poslovne /oznaka M1/; - planirane građevne čestice poslovne namjene /oznaka K1/; - područje uređenja sportskih igrališta unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka R1/; - područje gradnje sportskog kluba unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka D1/; - područje uređenja glavnog kolnog prilaza s parkiralištima unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka P1/; - planirana čestica javne zelene površine - javnog parka /oznaka Z1/; - postojeća čestica zelene površine otvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z2/; - planirana čestica zelene površine uz ulični koridor /oznaka Z3/; - čestica građevine infrastrukturnog sustava - postojeća TK stanica /oznaka IS/; - pješačke komunikacije /PP/; - površina za izgradnju pješačko-biciklističkog mosta preko postojećeg kanala /oznaka MO/ - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene i pješačke površine, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom broj 1.- “Detaljna namjena površina” i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6. - 8. ovih Odredbi. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1323

Članak 6.

Članak 6. 1) Mješovita, stambena i/ili poslovna namjena /oznaka M1/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene ili poslovne namjene moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično), - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2. ovog stavka.

Članak 6.

3) Na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene, ne može se graditi prateća građevina, već je sadržaje osnovne i prateće namjene potrebno objediniti u jednoj (osnovnoj) građevini. 4) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene, graditi više pomoćnih građevina: - unutar površine za razvoj tlocrta osnovne građevine moguće je locirati: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - najviše jedan bazen vodene površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom), - najviše jedno tenis igralište po čestici, koje od susjedne stambene građevine treba dodatno biti udaljeno najmanje 12,0 m, - unutar površine za razvoj tlocrta građevina, ali iza osnovne građevine, u odnosu na liniju regulacije, lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - unutar površine za razvoj tlocrta pomoćnih građevina ili najmanje 12,0 m udaljeno od susjednih stambenih građevina i 30,0 m udaljeno od linije regulacije vlastite građevne čestice, lociraju se pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 po čestici.

Članak 6.

5) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 m2 po čestici.
Članak 7. 1) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznake K1/ može se graditi, kao građevina osnovne namjene - poslovna građevina - uslužne ili trgovačke namjene ili - ugostiteljska građevina. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slično), 3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu i priručno skladištenje prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, te specijaliziranih skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 4) Građevina osnovne namjene može se graditi kao samostojeća građevina ili kompleks sa više kompatibilnih funkcija, navedenih u stavcima 1. do 3., ovog članka. 5) Osim u prizemlju, u sklopu osnovne građevine mogu se graditi stambeni sadržaji, maksimalno do 40% ukupne neto korisne površine građevine. 6) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu. 7) Uz građevinu osnovne namjene je unutar područja za razvoj građevina, u kompleksu ili kao samostojeće, moguće graditi prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti:

Članak 7.

- nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, - spremnike goriva i slično.
Članak 8. 1) Područje uređenja sportskog kluba /oznaka D1/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je gradnji građevine društvene namjene - sportskog kluba za djelovanje nogometnog kluba i/ili druge sportske udruge, s pratećim servisnim prostorom i najviše jednim caffe barom. Stranica 1324 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.

Članak 9.

Članak 9. 1) Područje uređenja parkirališnih površina unutar čestice sportskog parka /oznaka P1/ namijenjeno je izgradnji nenatkrivenog parkirališta za korisnike sportskih sadržaja, koje se može koristiti i kao javno parkiralište za druge namjene.
Članak 10. 1) Područje uređenja sportskih igrališta /oznaka R1/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je uređenju otvorenih sportskih igrališta i to nogometnog i pomoćnog nogometnog igrališta, te teniskih terena, kao i dječjih igrališta.
Članak 11. 1) Površina čestice za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava - TK stanice /oznaka iS/, je postojeća građevna čestica TK stanice za potrebe naselja.

Članak 12.

Članak 12. 1) Površina pješačkog prolaza /oznaka PP/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju pješačke staze izvan uličnih koridora. 2) Površina pješačkog prolaza javnog je režima korištenja i ne smije se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar čestice moguće je locirati mreže infrastrukture.
Članak 13. 1) Površina za izgradnju pješačko-biciklističkog mosta preko kanala /MO/ namijenjena je izgradnji pješačko-biciklističke veze mostom preko kanala oborinske odvodnje. 2) Most je potrebno projektirati kao pješački i biciklistički most, te kao koridor za osiguranje mogućnosti spajanja pojedinih infrastrukturnih mreža, prema kartografskim prikazima broj 2.2. i 2.3.

Članak 14.

Članak 14. 1) Javna zelena površina javnog parka /oznaka Z1/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju parka javnog režima korištenja. 2) Unutar parka nalazi se postojeće raspelo i lipa koji se planiraju zadržati. 3) Park je potrebno urediti sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena. 4) Park nije dozvoljeno ograđivati. 5) Unutar parka moguće je predvidjeti izvedbu šetnice u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je moguće predvidjeti lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom. 6) Unutar parka nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture - trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice, kontejnere za skupljanje otpada i slično.

Članak 15.

Članak 15. 1) Čestica kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z2/ s površinom za održavanje kanala formira se kao čestica postojećeg otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda, a služi održavanju navedenog kanala. 2) Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture. 3) Unutar čestice, a u sklopu površine za održavanje kanala moguće je urediti pješačku šetnicu kao travnatu stazu.
Članak 16. 1) Zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z3/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju zelenila javnog režima korištenja. 2) Unutar zelene površine uz ulični koridor nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture - trafostanice, telekomunikacijske stanice, i slično, osim plinske redukcijske stanice koju je moguće locirati na način da je od linije regulacije uvučena 5,0 m, te da ne smeta prometu.

Članak 17.

Članak 17. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRA- ĐEVINA
Članak 18. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 19.

Članak 19. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1325 4) U kartografskom prikazu broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, osim - čestice sportskog parka, kojoj se određuju maksimalna tlocrtna površina i maksimalna bruto površina građevina visokogradnje koje se na njoj mogu izgraditi.

Članak 20.

Članak 20. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 21. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 22.

Članak 22. 1) Dvije susjedne građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ koje nisu međusobno odvojene javnom površinom, kao i dvije susjedne građevne čestice poslovne namjene /oznaka K1/ mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. Veličina i površina građevina
Članak 23. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 24.

Članak 24. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice 2) Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 1. “Detaljna namjena površina” i iznosi: - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M1/ kig <=0,40, - za poslovnu namjenu /oznaka K1/ kig <=0,40, - građevnu česticu infrastrukturne građevine TK stanice /oznaka IS/ kig <=0,40. 4) Koeficijent izgrađenosti za česticu broj 8 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto tlocrtnu površinu prizemlja građevina sportskih klubova, koja može ukupno na obje lokacije, iznositi najviše 700,0 m2.

Članak 25.

Članak 25. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je, u smislu ove Odluke, odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina” i iznosi: - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M1/ kis <=1,00, - za poslovnu namjenu /oznaka K1/ kis <=1,00, - građevnu česticu infrastrukturne građevine TK stanice /oznaka IS/ kis <=0,40. 3) Koeficijent iskoristivosti za česticu broj 8 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto površinu građevina sportskih klubova, koja može ukupno na obje lokacije, iznositi najviše 1.200,0 m2.

Članak 26.

Članak 26. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M1/ i, Vosn=6,60m, - za poslovnu namjenu /oznaka K1/, Vosn=7,00m, - za društvenu namjenu - sportski klub /oznaka D1/, Vosn=6,60m, te - za građevnu česticu infrastrukturne građevine TK stanice /oznaka IS/ iznosi maksimalno Vosn=4,00 m. 2) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ i poslovne namjene /oznaka K1/ ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 3) Na građevnoj čestici infrastrukturne građevine TK stanice /oznaka IS/ ne mogu se graditi prateće i pomoćne građevine.

Članak 27.

Članak 27. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina: - na građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROV- LJE, - na građevnim česticama poslovne namjene /oznaka K1/ iznosi sa osnovne građevine najviše četiri (4) Stranica 1326 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + URE- ĐENO POTKROVLJE, - na građevnoj čestici infrastrukturne građevine TK stanice /oznaka IS/ osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE, - na građevnoj čestici sportskog parka, za gradnju sportskih klubova /oznaka D1/ iznosi najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROV- LJE. 2) Obzirom na visinu podzemnih voda, izgradnja podruma se ne preporuča, ali se podrum može graditi uz obavezne dodatne građevinske mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda.

Članak 28.

Članak 28. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. Namjena građevina

Članak 29.

Članak 29. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina”. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 30. 1) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine, kada se smještavaju u kompleksu s osnovnom građevinom ili iza osnovne građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 31.

Članak 31. 1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ove Odluke, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 32. 1) Pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ grade uz osnovnu građevinu, potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Tenis teren, koji se gradi kao dio uređenja okućnice na građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/, treba od prostora za stanovanje na susjednim građevnim česticama biti udaljen najmanje 12,0 m.

Članak 33.

Članak 33. 1) Za građevne čestice brojeva 7, 8 i 9, koje se nalaze uz županjsku cestu, potrebno je, radi usklađenja s odredbama Zakona o javnim cestama, samo kod lociranja građevina unutar zaštitnog pojasa županijske ceste, zatražiti posebne uvjete gradnje od nadležne uprave za ceste.
Članak 34. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od 3,0 m. 2.5. Oblikovanje građevina

Članak 35.

Članak 35. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 36. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 37.

Članak 37. 1) Osnovna građevina na česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M1/ i poslovne namjene /oznake K1/ može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 2) Atika iznad završne obloge krovne konstrukcije ravnog krova može iznositi do 60,0 cm, pri čemu se visina 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1327 vijenca građevina mjeri na spojnoj točki gornje kote stropne ploče i atike uličnog pročelja.

Članak 38.

Članak 38. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 60°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 39. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, pomoćne trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Namjena građevine 1. Skladišta 1 zaposleni 2. Uredski prostori 100 m2 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 41. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.

Članak 42.

Članak 42. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 43. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.